EU bez konsenzusa o ukidanju pomicanja satova 2019.

Sat
Ispitivanje širom EU-a pokazalo da milijuni ispitanika žele ukinuti pomicanje satova, a većina je za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog (EPA)

Europska unija neće 2019. biti u mogućnosti ukinuti pomicanje satova zbog nekoliko članica koje još uvijek za to nisu spremne, kazao je u ponedjeljak austrijski ministar prometa Norbert Hofer.

Hofer je na neformalnom sastanku u Grazu ugostio svoje kolege iz više zemalja EU-a, koji su raspravljali o ukidanju pomicanja satova dva puta godišnje, u proljeće i jesen.

Austrijski ministar, čija zemlja trenutačno predsjeda EU-om, kazao je da bi bilo dobro izbjeći različite vremenske zone unutar EU-a.

“Važno je pronaći kompromis”, kazao je Hofer, kako prenosi Hina.

Prema njegovim riječima, dvije do tri zemlje ne žele uvesti promjene 2019. zbog tehničkih problema u zračnom prometu i drugim područjima, jer im za njihovo uvođenje treba oko 18 mjeseci.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja diljem EU-a, 84 posto od 4,6 milijuna ispitanika zagovara ukidanje pomicanje satova.

Broj anketiranih predstavlja manje od jedan posto stanovnika EU-a.

Svaka članica ima svoj pristup

Prošle su nedjelje Europljani još jednom pomaknuli sat unatrag, možda zadnji put jer je sve veći pritisak da se ukine ritual pomicanja kazaljki dvaput godišnje.

No, na pomolu je kaos s obzirom da na to da svaka od 28 članica Unije ima svoj pristup problemu. 

Taj ritual traje već desetljećima, ali Europska komisija nedavno je predložila da se s time prekine i da svaka zemlja za sebe odluči koje će vrijeme odabrati.

Ovo bi mogla biti i zadnja velika odluka koju će donijeti ovaj sastav Komisije i njezin čelnik Jean-Claude Junker, s obzirom na to da im mandat istječe iduće godine.

Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ispitanika žele ukinuti pomicanje satova te da je većina za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog. 

“Ljudi to žele, to ćemo i napraviti”, kazao je tada Juncker.

Cilj je da se predložene izmjene provedu prije europskih izbora u proljeće iduće godine.

Do travnja bi svaka europska zemlja trebala razmotriti prema kojem vremenu se želi ravnati.

To bi treebalo značiti iznimno brzu primjenu odluke s obzirom na europske standarde po kojima su za većinu odluka potrebne godine.

‘Vremenski kolaž’

Unatoč tome, neka pitanja ostaju otvorena.

Radne skupine trebaju procijeniti implikacije koje promjena donosi, ne samo po pojedince, već po cijele poslovne sektore poput željezničkog i zračnog prometa te prometa robe. 

Estonija, Litva i Latvija, koje su po vremenskoj zoni sat vremena ispred većine europskih zemalja, preferiraju trajni ostanak ljetnog računanja vremena.

Slovačka želi da trajno ostane zimsko vrijeme, dok Portugal, primjerice, želi da se kazaljke i dalje miču.

Europa bi tako se mogla suočiti s “vremenskim kolažem”. 

Trenutačno u EU-u postoje tri vremenske zone. Sedamnaest zemalja se ravna po srednjoeuropskom vremenu (CET), koje ljeti postaje ljetno srednjoeuropsko vrijeme (CEST).

Osam zemalja na istoku Europe, počevši od Finske i baltičkih zemalja na sjeveru, do Grčke i Cipra na jugu, jedan su sat ispred te grupe.

Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, sat vremena iza.

Austrija, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi spriječiti konfuziju te je izišla s prijedlogom da se ostane pri “ljetnom vremenu”, no Beču je još i važnije da se uspostavi zajednička vremenska zona u srednjoj Europi. 

Zemlje Beneluxa također se namjeravaju međusobno konzultirati.

Njemačka, najveća u Europskoj uniji prema većini kriterija, sklonija je trajnom zadržavanju ljetnog računanja vremena.

EP poziva na brzu odluku

Njemačka državna željeznica Deutsche Bahn nije zabrinuta u vezi svojih međunarodnih usluga.

Vrijeme u susjednim zemljama trebat će se jednostavno označiti kao “lokalno vrijeme”, kaže glasnogovornica njemačkih željeznica.

To je već praksa koja se koristi na liniji prema Moskvi.   

Sektor zračnog prometa vjeruje da će ionako kompliciran međunarodni raspored letenja postati još kompliciraniji. 

Jedan od razloga za to mogao bi biti da će zrakoplovi zimi polijetati prekasno, što bi moglo produljiti vrijeme zabrane noćnih letova na mnogim aerodromima. 

Prijedlog Komisije ima potporu u Europskom parlamentu, u kojem zastupnici pozivaju na brzu odluku oko promjene sustava koji je na snazi u Europskoj uniji od 1996.

Te su se godine zemlje članice dogovorile da će sve pomicati svoje satove u ožujku i listopadu.

Cilj te prakse bilo je produženje dnevnog svjetla i ušteda energije, no to se pokazalo kontroverznim, prije svega zbog strahovanja vezanih uz utjecaj na zdravlje ljudi.

Izvor: Agencije