EU bez dogovora o podjeli izbjeglica po zemljama

Sastanak ministara unutrašnjih poslova Evropske unije, posvećen rješavanju izbjegličke krize, održan je u Briselu, no nakon više od sedam sati razgovora očekivanog dogovora – kako podijeliti izbjeglice po zemljama članicama Unije – još nema.

Nešto ranije sa sastanka je otišao hrvatski ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić koji je rekao kako je “glavna prepreka relokacija 120.000 izbjeglica”. Po njemu, nije bilo velikog napretka u razgovorima.

“Ponovno se vraćamo na kvote. Izgleda da te brojke, dok mi razgovaramo o kvotama, zapravo rastu. I umjesto da se dogovorimo da napokon barem nešto zaključimo i završimo, očito da su upute određenim ministrima takve da ne prihvaćaju nikakve brojke, nikakve obveze. To onda znači da razbijamo osnovnu stvar zbog koje postoji EU, a to je solidarnost”, rekao je Ostojić.

Najvećem broju izbjeglih koji svakodnevno stižu u zemlje Unije krajnja destinacija su Njemačka ili Švedska.

Prijedlozi za obavezne kvote za prihvat izbjeglica među državama članicama Unije nemaju dovoljnu podršku, dok neke od zemalja prijete ulaganjem veta.

Za mjesec dana novi sastanak

“Potrebna je veća ambicija da odgovorimo da obim izazova s kojima se Evropa suočava, ali i temeljnija promjena postojećeg sistema kako bismo bolje kombinovali odgovornost, solidarnost i efikasno upravljanje u okviru zaista evropske politike za azilante i migrante. Svijet nas gleda. Sada je vrijeme da svi preuzmemo odgovornost”, poručeno je iz Evropske komisije nakon ministarskog sastanka.

Iako nisu uspjeli postići dogovor o relokaciji, većina zemalja se zalaže za takvo rješenje. Smatraju da je danas bilo “prerano za dogovor”.

Sljedeći sastanak je 8. oktobra kada će, nadaju se, postići dogovor.

Prethodno su ministri unutrašnjih poslova donijeli odluku o razmještanju 40.000 izbjeglica koje će u sljedeće dvije godine biti preseljene iz Italije i Grčke.

Riječ je o privremenom i vanrednom mehanizmu kako bi se pomoglo Grčkoj i Italiji, zemljama u koje prvo ulaze izbjeglice s Bliskog istoka.

Odluka se odnosi na ljude koji po međunarodnom pravu imaju pravo na zaštitu i koji su stigli ili koji će stići na teritoriju Evropske unije u periodu od 15. augusta 2015. do 16. septembra 2017.

Politička poruka

“Iznimno mi je drago što je Vijeće danas moglo donijeti ovu odluku. To je važna politička poruka. Doista, prve relokacije ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita mogu početi brzo”, izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn.

Također je donesena i pravna osnova za osnivanje centara, u Italji i Grčkoj, u kojima će se izbjeglice registrovati.

S ovom odlukom može početi naseljavanje po drugim zemljama članicama ljudi koji su trenutno u Grčkoj i Italiji, ali još nema dogovora o primanju svih 40.000 ljudi.

Ministri su razgovarali o planu za solidarni prihvat gotovo 160.000 izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka i Afrike, koji je prošle sedmice predstavio predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Nekoliko srednjoevropskih i istočnih članica EU-a već je izrazilo oštro protivljenje planu, koji podrazumijeva obavezne kvote za sve države EU-a, u zavisnosti od njihovih kapaciteta za prijem izbjeglica.

Protivnici plana

Zbog toga je Juncker, kako je saopćeno iz njegovog kabineta, razgovarao sa stalnim predstavnicima svih 28 članica pri Evropskoj uniji, a putem telefona se čuo i sa nekoliko najžešćih protivnika njegovog plana, uključujući mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog slovačkog kolegu Roberta Fica.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk ranije je najavio da će, u slučaju da Junckerov plan ne dobije podršku većine ministara, sazvati vanredan samit EU-a krajem ovog mjeseca.

Izvor: Agencije