Erjavec: Nismo imali potvrđenu granicu s Hrvatskom 1991.

Karl Erjavec, Slovenija
Karl Erjavec kaže da se za sada ne planiraju nikakve promjene kojima bi u ustav uvrstili još neku manjinu (EPA)

Slovenački ministar spoljnih poslova Karl Erjavec izjavio je da Slovenija i Hrvatska 1991. godine nisu imale potvrđenu granicu i da je ona potvrđena tek arbitražnim rešenjem, čijoj se jednostranoj implementaciji Hrvatska protivi.

“Hrvatska ministarka obmanjuje javnost kad tvrdi da je granica potvrđena 1991. Nikad nije bila potvrđena i baš zato smo išli u arbitražu”, kazao je Erjavec, reagujući na raniju izjavu ministarke za spoljne i evropske poslove Marije Pejčinović Burić, prenosi Hina.

Pojašnjavajući hrvatsku poziciju vezano za granični problem sa Slovenijom i najavu slovenačkih vlasti da će novčano kažnjavati hrvatske ribare koji budu lovili u delu Piranskog zaliva, koji Slovenija smatra svojim akvatorijumom, Pejčinović Burić je Ljubljanu pozvala na dijalog, rekavši da je to jedini način da se otvoreno pitanje reši.

Dogovor Drnovšek–Valentić

“Hrvatska teritorija je ista onakva kakva je bila 1991. Granična crta je ona crta koja je utvrđena ‘91. i, prema tome, na terenu se ništa nije dogodilo”, izjavila je ona u utorak.

Erjavec je reagovao tvrdnjom da to nije tačno i da je reč o obmanjivanju javnosti, te da se u pregovore o granici, a onda i u arbitražu sa slovenačke strane ušlo iz pozicije da granica 1991. nije bila utvrđena.

Erjavec se pritom pozvao na pismo iz 1993. koje je ondašnjem slovenačkom premijeru Janezu Drnovšeku uputio tadašnji hrvatski premijer Nikica Valentić, u vezi sa graničnim prelazom Plovanija.

Valentić je u pismu Drnovšeku zatražio razumevanje za gradnju tog, za turističku sezonu u Istri važnog prelaza, te Drnovšeku garantovao da gradnja prelaza u načelu ne prejudicira granična pitanja, što je Drnovšek u načelu prihvatio, navodi Hina.

Da Valentić pošalje pismo kako bi Drnovšek imao mir pred nekim nacionalističkim stajalištima u delu slovenačke politike bilo je dogovoreno na sastanku Valentića i Drnovšeka 14. maja u Otočcu na Krki, kada je načelno dogovoreno i rešenje tada aktuelnog pitanja devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb.

Drnovšek i Valentić tada su dogovorili da sporazum o tome predlože ministarstva finansija i u roku mesec dana predlože ga vladama na usvajanje, s time da je Drnovšek unapred izjavio da bi to trebalo rešavati u okviru sukcesije.

EK spremna da pomogne

Oglasila se i Europska komisija (EK), koja je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave dijalog.

“Komisija traži od obe strane da nastave dijalog na svim nivoima na konstruktivan, primeren i nedvosmislen način i izbegavaju bilo kakav potez koji bi naškodio bilateralnim razgovorima koji su u toku”, rekla je na konferenciji za novinare portparolka Evropske komisije Mina Andreeva, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše situaciju u vezi sa graničnim sporom dve članice Evropske unije.

“Komisija ostaje spremna da doprinese ili olakša proces kako bi se što bolje primenila konačna presuda Arbitražnog suda”, dodala je Andreeva, najavivši da bi Komisija mogla još jednom da raspravlja i razmotri kako da doprinese implementaciji arbitražne presude.

Ona je dodala da Komisija “pohvaljuje liderstvo koje su pokazali premijeri Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Miro Cerar, koji su se 19. decembra prošle godine sastali prikom Cerarove uzvratne posete Zagrebu”.

Hrvatska i Slovenija nisu tada uspele da približe stavove o načinu rešavanja graničnog spora jer je Slovenija i dalje insistirala na stavu da je arbitražna odluka obavezujuća za obe države i da je treba izvršiti, što Hrvatska ne želi, ali je zato Ljubljani ponudila pravni okvir za rešavanje tog pitanja, javila je Hina.

Izvor: Agencije