Erdogan vs. Gulen: Bespoštedna bitka ‘države’ i ‘organizacije’

Piše: Emin Mohamed Habla

Dok se građani Turske okupljaju po ulicama i putevima kako bi uz pjesme ispunjene emocijama i patriotizmom obilježili drugu godišnjicu neuspjelog pokušaja puča, mnoge turske institucije i organi nastavljaju bitku za “opstanak”, koju su počeli prije dvije godine protiv pokreta turskog propovjednika Fethullaha Gulena.

Svečane proslave po ulicama i u medijima, saslušanja u istražnim postupcima, otvoreni rat države protiv Gulenove organizacije, institucija i pojedinaca… slika su Turske dvije godine nakon sukoba između države i organizacije.

U zoru 16. jula 2016. godine bliski odnosi koji su se razvijali godinama između Partije pravde i razvoja i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovog nekadašnjeg saveznika, a sada protivnika, Fethullaha Gulena došli su u najtežu fazu nakon dvije ili više godina medijske i političke prepirke. Tog dana u zoru počinje vojni udar, kojim se nastojao zadati konačan i odlučujući udarac Erdoganovom režimu i pravcu AKP-a.

Umalo novo ‘miješanje karata’

Velikim naporima i zalaganjem, turski narod i vojska uspjeli su osujetiti vojni udar. Formirane su nove grupe pristalica oko turskog predsjednika, koji izlazi poput ranjenog lava kako bi se suočio s velikom zavjerom, kako ju je nazvao, a čiji je cilj bio svrgavanje njegovog režima.

Turski zvaničnici su požurili još u prvim satima neuspjelog pokušaja vojnog udara upijeti prst u skupinu Fethullaha Gulena, kojeg su okrivili da stoji iza neuspjelog puča, koji je uzdrmao Tursku, umalo oborivši režim sa vlasti, što bi dovelo do ponovnog “miješanja karta” nakon godina političke i ekonomske stabilnosti u državi.

Veoma brzo je uvedeno vanredno stanje u državi, a turske vlasti počinju najveći unutrašnji sukob u svojoj historiji, u pokušaju da iskorijene duboko infiltrirane Gulenove organizacije iz različitih turskih organa i institucija, posebno vojnih, sigurnosnih i pravosudnih.

Nakon dvije godine otvorene konfrontacije, turski zvaničnici pokušavaju dati utisak da se voz gonjenja i hapšenja približava posljednjoj stanici. Međutim, posljednja stranica ovog poglavlja najvjerovatnije neće biti uskoro zatvorena, budući da se vođa grupe i glavni optuženi za planiranje pokušaja vojnog udara još uvijek nalazi daleko od ruku turskog pravosuđa. Pored toga, tursko sudstvo još uvijek nije reklo riječ o hiljadama, a možda i desecima hiljada uhapšenih u ovom slučaju.

‘Čišćenje’ u državnim institucijama

Glasnogovornik Predsjedništva Turske Ibrahim Kalin smatra da će vjerovatno doći do ukidanja vanrednog stanja u državi, koje je uvedeno nakon pokušaja puča. Očekuje da će se to desiti 18. jula, što je snažan pokazatelj da su turske vlasti uvjerene da slabi, a možda i nestaje rizik od organizacije koja je imala jako prisustvo u turskim institucijama.

Katarski list Al Arab prenosi da je turski ministar Fikret Ozer rekao u Dohi: “Državne institucije su očišćene od skoro 80 posto pripadnika terorističke organizacije Fathullaha Gulena, koji su se infiltrirali u privatni sektor, različite državne institucije i strukture, uključujući vojsku, policiju i pravosuđe. Više nisu u stanju učiniti sličan pokušaj vojnog udara, ali je potrebno voditi računa i biti na oprezu.”

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je izjavio da je Turska uspjela dovesti više od 100 lidera Gulenove organizacije u zemlju. U intervjuu za CNN Turk je rekao: “Možemo reći da smo u dvije godine uspjeli dovesti u zemlju više od 100 lidera FETO-a iz mnogih država.”

Vođa pokreta Hizmet Fethullah Gulen kategorički odbacuje sve optužbe te je više puta je zatražio da se otvori međunarodna istraga o neuspjelom pokušaju vojnog udara. Uprkos njegovom apsolutnom proricanju da ima bilo kakve veze s pokušajem vojnog udara, Gulen je prošle godine priznao u intervjuu za France 24, kako se navodi na portalu ovog kanala, da se susreo s čovjekom koji se dovodi u vezu s vojnim udarom na predsjednika Erdogana, ali je opovrgao bilo kakvu umiješanost u samu operaciju.

Unatoč konstantnim pritiscima Ankare, Washington i dalje odbija izručiti Gulena Turskoj. Međutim, tokom posljednjih mjeseci dolazi do zanimljivog razvoja situacije kada je riječ o načinu na koji se Washingtona generalno odnosi prema ovom pitanju.

Tri radne grupe Ankare i Washingtona

U junu prošle godine Cavusoglu je izjavio za lokalni kanal kako ga je “Washington obavijestio da je Federalni istražni biro otvorio istragu o Gulenovoj terorističkoj organizaciji u oko 20 američkih država”. No, kasnije je izjavio: “Želimo da ove istrage budu konačne i da imaju rezultate.”

Američki list The Washington Post je u izdanju od 15. jula posvetio cijelu stranicu Gulenovoj organizaciji. Novinska agencija Anadolija je izvijestila kako je takav potez došao na zahtjev Upravnog odbora za tursko američku saradnju, koja okuplja 150 nevladinih organizacija koje djeluju pod TASC-ovim pokroviteljstvom.

Turski ministar vanjskih poslova kaže kako je njegova zemlja formirala tri radne grupe sa Sjedinjenim Američkim Državama, pojasnivši da se radna grupa koja se bavi konzularnim i pravnim pitanjima, kao i pitanjem organizacije Gulenovog pojreta, sastala u Ankari prošloga petka.

Hapšenja i krivična gonjenja osoba koje se terete za povezanost s Gulenovom organizacijom jedno su od najvažnijih poglavlja i naslova konfrontacije između “države” i “organizacije”. Mediji i organizacije za ljudska prava iznose različite procjene kada je riječ o prirodi i broju ovih hapšenja.

Prema nekim procjenama, deseci hiljada ljudi je uhapšeno, a više od polovine njih je pušteno na slobodu nakon okončanja istrage. Organizacije za ljudska prava navode da su hapšenja uključivala i visokorangirana vojna lica, kao i prosvjetne radnike, doktore i vladine službenike.

Otpušteno više od 100.000 ljudi

Sa radnih mjesta je otpušteno 18.632 građana, među kojima je više od 9.000 policijskih službenika i 6.000 pripadnika oružanih snaga, navodi se u dekretu objavljenom prije nekoliko dana u Službenom listu.    

Međutim, organizacije za ljudska prava tvrde da je otpušteno više od 100.000 ljudi, među kojima je više od 8.000 pripadnika oružanih snaga, oko 33.000 radnika turskog ministarstva i 31.000 uposlenika u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Već drugu godinu zaredom pitanje vojnog udara u Turskoj još uvijek ostaje otvoreno za brojne mogućnosti, s obzirom na to da se Gulen i dalje nalazi na listi najtraženijih osoba u Turskoj. Također, ovo pitanje ostaje jedna od glavnih prepreka u normalizaciji odnosa između Ankare i brojnih zapadnih prijestolnica, prije svega Washingtona.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera