Epidemije, ratovi, virusi – šta je sve prekidalo islamske prakse

Pandemija korona virusa natjerala je svijet na drastične promjene – mnogima prijeti nezaposlenost, planovi za putovanja su otkazani, javne lokacije su prazne jer mnogi rade od kuće, vode se politikom socijalnog distanciranja i samoizolacije…

Budući da se većina država odlučila na ograničavanje kretanja građana kako bi se spriječilo širenje novog korona virusa, u jednom trenutku procijenjeno je da su tri milijarde ljudi u nekom obliku blokade.

Vjerske grupe prilagodile su se novoj stvarnosti, uključujući muslimane.

Tako će oni – približno dvije milijarde stanovnika planete – ramazan provoditi na nove načine, sudržavajući se od javnih okupljanja za prekid posta, napuštanje zajedničkih molitvi, pa čak davati humanitarne priloge iz daljine.

U većini država gdje su muslimani većina džamije su zatvorene petkom u vrijeme zajedničke molitve, kada su se okupljale stotine hiljada vjernika.

Na neodređen period odgođena je umra, hodočašće koje se svake godine obavlja u Velikoj džamiji (Mesdžidul-haramu) u Meki.

Teravije bez vjernika

Saudijska Arabija u utorak je objavila da će teravije, posebne ramazanske molitve, u Velikoj i Poslanikovoj džamiji (Mesdžidun-Nabawi) u Medini biti održane, ali bez prisustva vjernika.

Navodi se da će noćne molitve obavljati samo osoblje džamija.

Ti dalekosežni koraci neobični su u 1.400 godina historije islama, s nepotvrđenim dokazima da su masovni skupovi bili na ovaj način suspendirani tokom ramazana.

No, bilo je vremena kada su masovni vjerski skupovi bili djelomično ili u potpunosti obustavljeni u muslimanskom svijetu.

“Zatvaranje džamija ili otkazivanje masovnih skupova događalo se iz različitih razloga”, naveo je za Al Jazeeru Mutaz al-Khatib, profesor na Istraživačkom centru za islamsko pravo i etiku pri Univerzitetu “Hamad bin Khalifa” u Dohi, te objasnio da se to prije događalo zbog ratova, prirodnih katastrofa (poplave) i epidemija.

Ovo su neki primjeri kada su muslimani morali mijenjati tradicije zbog kritičnih okolnosti u historiji.

Napad Karmatijanaca 930. godine

Hadž, godišnje hodočašće vjernika, otkazano je nakon što je, na nevjerovatan način, vođa plemena Karmatijanaca (pleme s istoka Arabije, današnji Bahrein) napao Meku.

Prema nekim podacima, tada je ubijeno do 30.000 ljudi.

“Napad Karmatijanaca bio je važan incident, vrlo veliki trenutak u historiji islama”, objašnjava za Al Jazeeru Umar al-Qadri, islamski učenjak i glavni imam Islamskog centra Irske u Dublinu.

“Abu Tahir al-Jannabi, koji je predvodio napad, nije samo napao Meku i doveo do prekida molitvi nego je okaljao jedan od najsvetijih simbola islama”, dodao je.

Crni kamen, smješten u jednom uglu Kabe, bio je opljačkan i njegovi dijelovi bili su ukradeni.

Napadači su, također, oskrnavili sveti bunar Zemzem blizu Kabe jer su u njega bacali tijela ubijenih hodočasnika.

Nakon napada hadž je obustavljen.

Crni kamen vraćen je u Meku 20 godina kasnije.

Epidemija kolere u 19. stoljeću

Užasna epidemija kolere događala se nekoliko puta tokom 19. stoljeća, što je dovodilo do prekida vjerničkih hodočašća, uključujući i hadž 1837. i 1846.

Nakon što se ta bolest 1865. vratila u Hidžaz, regiju u Saudijskoj Arabiji u kojoj je i Meka, međunarodna konferencija održana je u Konstantinopolju, današnjem Istanbulu.

Odlučeno je da se uspostave luke karantini u mjestima kao što su Sinaj i Hidžaz kako bi se pomoglo pri ograničavanju širenja bolesti kada su hodočasnici polazili na hadž.

Između 1830. i 1930. zabilježeno je najmanje 27 epidemija kolere među hodočasnicima u Meki.

Zauzimanje Velike džamije 1979.

Naoružana saudijska grupa, koju je činilo 400 do 500 ljudi, zauzela je Veliku džamiju u novembru i decembru 1979, zbog čega je ta bogomolja bila zatvorena najmanje dvije sedmice.

Zauzimanje je predvodio bivši saudijski vojnik Juhayman ibn Muhammad ibn Sayf al-Otaybi, koji je kritizirao kraljevsku porodicu i pozivao na povratak “pravog islama”, kako je on govorio.

Opsada je završena nakon što su džamiju ponovo preuzele saudijske snage, uz pomoć francuske specijalne policije.

Epidemija ebole 2014.

U vrijeme vrhunca epidemije ebole početkom 2010-ih države širom svijeta preduzele su mjere i suspendirale izdavanje viza za nekoliko zapadnoafričkih država gdje je bio epicentar virusa.

Saudijska Arabija 2014. godine privremeno je prestala izdavati vize, potrebne za umru i hadž, državljanima Gvineje, Liberije i Sijera Leonea.

Rat u Siriji 2016.

Molitve petkom bile su 29. aprila otkazane u sirijskom gradu Halepu nakon serije zračnih udara državnih snaga, u kojima su srušene mnoge džamije.

Vjersko vijeće pozvalo je građane Halepa da se drže podalje od džamija, što je bio prvi takav potez u tom historijskom gradu.

Izvor: Al Jazeera