EP prijeti da neće prihvatiti dogovor čelnika EU-a

Čelnici zemalja članica Evropske unije su 20. jula postigli dogovor o VFO-u i instrumentu EU sljedeće generacije (EPA)

Evropski parlament je izglasao rezoluciju u kojoj ističe da ne može prihvatiti dogovor koji su postigli šefovi država ili vlada o sedmogodišnjem budžetu i traži njegovo poboljšanje.

“Evropski parlament ne može prihvatiti politički dogovor o Višegodišnjem finansijskom okviru [VFO] za razdoblje 2021-27. u obliku u kojem je dogovoren”, kaže se u tekstu rezolucije EP-a, koji je izglasan većinom od 465 glasova za, protiv je bilo 150, a suzdržano 67 zastupnika.

U rezoluciji se dodaje da je EP “spreman odmah ući u konstruktivne pregovore s Evropskim vijećem kako bi ga poboljšali”, prenosi Hina.

Čelnici zemalja članica postigli su u ponedjeljak, nakon višednevnih pregovora, dogovor o novom VFO-u i novom instrumentu Evropske unije sljedeće generacije, koji je odgovor na ekonomske posljedice korona krize.

Najesen odluka o prihvatanju VFO-a

Paket je ukupno “težak” 1.824 milijarde eura, od čega 1.074 milijarde eura otpada na sedmogodišnji budžet za razdoblje od 2021-27, a 750 milijardi eura na EU sljedeće generacije.

Od tih 750 milijardi eura, 390 milijardi eura će se dodjeljivati kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi eura kao zajmovi.

Evropski parlament može prihvatiti ili odbaciti taj dogovor, ali ga ne može mijenjati.

U kasnijoj fazi, kada se dogovor Evropskog vijeća treba pretočiti u zakone, EP, kao suzakonodavac, ima jednake ovlasti kao i Evropsko vijeće i ravnopravno sudjeluje u tom procesu.

Tekst rezolucije ne predstavlja odbijanje dogovora usvojenog na Evropskom vijeću, nego je to zauzimanje pozicije uoči početka pregovora o zakonodavnim tekstovima.

Evropski parlament bi najesen trebao glasati prihvata li ili odbija dogovor čelnika zemalja članica EU-a.

Prema Lisabonskom sporazumu, EP treba dati pristanak na dogovor Evropskog vijeća o VFO-u.

Prvi put je koristio te ovlasti 2013. godine, kada se odlučivalo o VFO-u za razdoblje 2014-20.

Tada je, također, dovodio u pitanje dogovor Evropskog vijeća, ali ga je na kraju prihvatio.

Nezadovoljstvo rezovima u više programa

Parlament nema takve ovlasti kada je u pitanju instrument EU sljedeće generacije, ne može ga mijenjati ni odbiti.

Parlamentarci su u rezoluciji pozdravili dogovor o planu za oporavak kao “historijski korak”, ali su izrazili žaljenje što je smanjen dio namijenjen za bespovratnu pomoć.

Također su izrazili želju da budu “demokratski involvirani” u provedbu tog plana, jer “izabrani zastupnici nemaju formalnu ulogu u tome”.

Što se tiče VFO-a, zastupnici su u rezoluciji izrazili nezadovoljstvo rezovima u više programa, poput zaštite klime, digitalne tranzicije, zdravstva, istraživanja, razmjene studenata, upravljanja granicama…

Parlament stoga ne prihvata “politički dogovor Evropskog vijeća o VFO-u za 2021-27. u sadašnjem obliku i neće prihvatiti ‘fait accompli‘.

Spreman je “uskratiti svoj pristanak na VFO”, dok se ne postigne zadovoljavajuće rješenje u predstojećim pregovorima između Vijeća i Parlamenta, po mogućnosti najkasnije do kraja oktobra, kako bi se sektorski programi mogli početi provoditi od početka sljedeće godine.

Zastupnici su, također, izrazili žaljenje što je u dogovoru Evropskog vijeća oslabljena uvjetovanost korištenja evropskih sredstava s načelima vladavine prava, osnovnih prava i demokratije.

Podsjećaju da su oni suzakonodavci u donošenju uredbe o vladavini prava.

Uskoro kreće serija novih poreza

Parlament, također, kaže da neće dati pristanak na VFO bez dogovora o reformi sistema vlastitih budžetskih prihoda, uključujući uvođenje novih izvora budžetskih prihoda tokom budžetskog razdoblja od 2021. do 2027. godine.

Dogovor čelnika zemalja članica predviđa uvođenje novih vlastitih prihoda za evropski budžet, iz kojih će se dijelom vraćati dug kojim će se finansirati oporavak.

Najprije će se uvesti porez na nerecikliranu plastiku, i to od 1. januara 2021. godine.

Uslijedit će porez na uvoz proizvoda čiju proizvodnju prati intenzivna emisija ugljika, zatim taksa na digitalne usluge.

To bi se trebalo uvesti najkasnije do početka 2023. godine.

Izvor: Agencije