Oglasi

EP podržao direktivu o autorskim pravima na internetu

Zagovornici reforme smatraju da tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost za sadržaje na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima.
Mladi, InternetNeka istraživanja ukazuju na veoma nisko povjerenje mladih prema 'drugima', do mjere da se postavlja pitanje kako je moguća ikakva društvena kohezijaEPA - Ilustracija

Evropski parlament u utorak je podržao spornu direktivu o autorskim pravima nakon mjeseci snažnog lobiranja i žestoke rasprave medijskih radnika i umjetnika, zagovornika slobode interneta i tehnoloških divova. 

Zastupnici su nakon dvije i po godine pregovora kontroverznu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a podržali s 348 glasova "za", 274 "protiv" i 36 suzdržanih u posljednjoj prilici da je usvoje prije izbora za Evropski parlament.

Zagovornici reforme smatraju da tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost za sadržaje na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. Očekivano, obje strane optužuju se za zastupanje finansijskih interesa.

Cilj novog zakona jest prilagoditi evropsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001, kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas. 

Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneyja, koji žele pravedniju raspodjelu zarade, za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka, koji dijeljenjem sadržaja dobijaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnijeg interneta, poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, evropskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestilac Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye, koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja internetskih aktivnosti. 

Protesti grupe 'Spasimo internet'

"Danas većina zarade ide američkim internetskim divovima. Ulozi su visoki za medije, umjetnike, demokratiju i kulturu", poručilo je prošle sedmice 267 predstavnika evropskih medija, prenosi agencija France-Presse. 

U subotu su širom Evrope održani protesti na poziv grupe "Spasimo internet", koja mjesecima poziva na odbranu "slobodne razmjene mišljenja na internetu".

U Njemačkoj, centru otpora protiv novog zakona, na ulice gradova izašlo je nekoliko desetaka hiljada ljudi. 

Njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije u četvrtak su bile nedostupne 24 sata u znak protesta. 

Rezolucija, čiji je izvjestilac Axel Voss iz Evropske narodne stranke stavljen pod policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, kako saznajemo iz te političke grupacije, prošla je intenzivne promjene otkad ju je Evropska komisija predstavila u septembru 2016. 

Evropski parlament prvi ju je put odbacio u julu 2018, a zatim ju je prihvatio s izmjenama u septembru 2018.

Dogovor o konačnoj verziji teksta postignut je između Parlamenta i Vijeća u februaru, a Odbor za pravna pitanja 26. februara podržao je kompromis o kojem se glasalo u utorak.

Protivnici zakona najviše kritiziraju njegova dva člana. Najsporniji je član 13, čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava, poput kompozitora, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra, koje koriste njihova djela.

Platforme odgovorne za sadržaj

Odsad bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravima. 

Najjednostavniji način za filtriranje sadržaja jest upotreba automatskih algoritamskih filtera, pa pobornici slobode interneta smatraju da će se time otvoriti vrata vidu cenzure. 

Kritičari tvrde da takvi "roboti" zaduženi za razvrstavanje sadržaja također neće biti sposobni prepoznavati parodiju i karikature te da će bez razloga blokirati niz objava, poput popularnih memova. 

U konačnom tekstu direktive, zaštićen je prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije, čime se osigurava da će memovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni i dijeljivi na internetskim platformama.

"Ako se fizička osoba na digitalan, nekomercijalan i razmjeran način koristi kratkim izvacima ili kratkim doslovnim navođenjem iz djela ili drugog sadržaja u stvaranju novog djela, koje zatim učita, u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije ili pastiša, države članice mogu predvidjeti izuzetak ili ograničenje prava iz članova 2 i 3 Direktive", stoji u izmijenjenom tekstu iako njegovi protivnici upozoravaju da će, uprkos toj promjeni, velikim platformama biti lakše blokirati sadržaj iz predostrožnosti nego riskirati moguće kazne. 

U tekstu se također navodi da će automatski biti izuzet prijenos radova na internetske enciklopedije na nekomercijalan način, kao u slučaju Wikipedije.

"Definicija pružalaca usluga razmjene internetskog sadržaja u skladu s ovom Direktivom ne obuhvata pružaoce usluga koji djeluju u nekomercijalne svrhe, npr., za potrebe internetske enciklopedije, te pružaoce internetskih usluga u kojima je sadržaj učitan uz odobrenje svih nosilaca prava."

Istovremeno, u pokušaju poticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikroplatforme iz direktive koja takva preduzeća definira kao ona koja imaju manje od deset zaposlenika i čiji je godišnji prihod manji od 2 miliona eura, a javnosti su dostupne manje od tri godine.

Mnogo pravnih nejasnoća

Tekst sadrži i odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima bez nepravednog ometanja slobode izražavanja na internetu.

"Prava izdavača informativnih publikacija trebaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje prava pojedinaca na reprodukciju, komunikaciju ili objavljivanje poveznica ili izvadaka iz informativnih publikacija za privatnu upotrebu i u neprofitne, nekomercijalne svrhe."

Time bi dijeljenje poveznica sa člancima, zajedno s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis, trebalo ostati slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.

Internetske platforme također će morati uspostaviti brze sisteme za ispravak pomoću kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.

Drugi sporni dio Direktive jest član 11, koji zagovara stvaranje tzv. "susjednog autorskog prava" za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihovog sadržaja koje generira zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput Facebooka. 

Njemačka zastupnica Julia Reda, jedina predstavnica pirata u Evropskom parlamentu, upozorava da će time za "pojedine riječi ili kratke isječke" medijskog sadržaja trebati dozvola, dodajući da će to zavisiti i od buduće interpretacije sudova o tome šta znači "kratko". Dotad, smatra zastupnica, sloboda postavljanja hiperlinkova bit će pravno nejasna. 

Zagovornici člana tvrde da će njime autori originalnog sadržaja na kojem se temelje njegove reprodukcije na drugim platformama biti za to pravednije plaćeni.

Istraživanja Komisije pokazala su 2016. da 57 posto korisnika interneta pristupa novinskim člancima putem društvenih mreža, servisa za prikupljanje informacija ili tražilica, od čega njih 47 posto pročita sažetke koje su pripremila ta web-mjesta, a da na njih ni ne klikne.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.