EP odbio amandmane Doris Pack o BiH

Evropski parlament odbio je amandmane Doris Pack kojima se traži suspenzija BiH iz Vijeća Evrope, suspenzija finansijske pomoći EU-a iz IPA-inih fondova i da se od primjene obustavi privremeni sporazum o trgovini BiH i Evropske unije.

Jelko Kacin, poslanik EP-a i član grupe za balkanske države, rekao je da, iako su amandmani odbijeni, to nikako ne znači da je Bosna i Hercegovina ostvarila pobjedu u ovom slučaju.

„Bh. političari moraju podhitno iz politikanstva preći u državnike. Ovaj amandman je, kao što bi rekli u BiH, van pameti, ali je i oštra ‘opomena pred isključenje’, koju bh. političari ozbiljno trebaju uzeti u obzir i razmotriti svoje djelovanje“, dodao je.

Koliko je ozbiljna ova opomena BiH dovoljno govori i podatak da je amandman skupio skoro 300 glasova ‘za’, jer, kako je istakao, svi u evropskim institucijama znaju da bh. političari ne rade posao za koji su izabrani i plaćeni.

„Na sreću, nas više od 300 je bilo protiv“, zaključio je Kacin.

Nakon glasanja o amandmanima, EP je prihvatio raniji tekst rezolucije o stanju u BiH sa još osam pratećih amandmana.

U rezoluciji o izvještaju o napretku Makedonije u 2012, zastupnici EP-a pozvali su države članice EU-a da prije jula počnu pregovore o članstvu sa ovom zemljom.  

Primjer Beograda i Prištine

Zastupnicima se obratio i evropski komesar za proširenje Štefan Fule, koji je poručio da je sada vrijeme da BiH uskladi svoj ustav s odlukom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, jer će u suprotnom prekršiti međunarodne obaveze, što će imati posljedice.

„U trenutnoj situaciji političke nestabilnosti u Federaciji BiH teško je naći konsenzus o suštinskim pitanjima, a, ipak, to ostaje ključno pitanje“, rekao je Fule.

Istakao je da će pristupanjem Hrvatske BiH postati direktni susjed EU-a, zbog čega Unija radi sve da olakša ovaj novi status i učini ga uspjehom za obje strane.

Fule je naveo da je nakon Dejtonskog sporazuma, koji je tada bio najbolji okvir za postizanje mira u BiH, “sada došlo vrijeme da se razmišlja o drugom okviru za transformaciju BiH”, a najmoćniji instrument za to je proširenje EU-a.

Istakao je da je dogovor Beograda i Prištine pokazao da u regiji, ako postoji volja, postoji i način, što ukazuje na to koliko potencijala ima u proširenju kao instrumentu transformacije.

„Dakle, treba da pomognemo BiH da ne ostane napolju, usamljena i zaglavljena u dejtonskim okvirima, dok se ostatak regije kreće ka okvirima EU-a“, kazao je on.

Izvor: Agencije