Eksploatacija nikla zabrinula građane Srbije

Stanovnici centralne Srbije su zabrinuti kakve posljedice će imati eksploatacija nikla u njihovom kraju.

Na svjetskom tržištu cijena rude nikla, koja pripada skupini teških i veoma toksičkih metala, mjeri se hiljadama eura po toni.

No, njegovu eksploataciju u rudnicima u svijetu obično prati prljava tehnologija, koja drastično mijenja životnu okolinu.

Zato je najava Ministarstva prirodnih resursa i rudarstva Srbije da će, shodno sporazumu koji je potpisala prethodna Vlada, na potencijalnim ležištima u okolini Trstenika, Topole i Aranđelovca, kompanija Srbija nikl početi s istraživanjem ove rude javnost centralne Srbije digla na noge, javlja novinarka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.

Selo Veluće, opština Trstenik, centralna Srbija. Mještani su ponosni na krajolik koji ih okružuje. Kažu da ipak strahuju da bi, ukoliko bi ovdje počela eksploatacija rude, prema planu kompanije Srbija nikl, to zauvijek moglo nestati.

Geološka istraživanja iz pedesetih godina prošlog vijeka kažu da na ovom području ima više od 40 miliona tona nikla, koji po toni dostiže vrijednost od 20.000 eura.

Astronomska opasnost

No, put do astronomske zarade prati i astronomska opasnost zagađenja životne sredine, jer se pri izdvajanju ove rude koriste ogromne količine sumporne kiseline.

"Ako se zna i količina i zna se cena, to je niska cena za ugrožavati život", ocijenio je stanovnik sela Veluće.

Učiteljica iz istog sela je iznijela zabrinutost: "Nadam se samo da iza toga ne stoji neka velika politička igra i sistem koliko da platim da bi se nešto odradilo na određenom terenu. Samo se toga plašim."

"Mi živimo ovde, radimo ovde, imamo ovde prirodna bogatstva u blizini, to gde bi se vršila eksploatacija nikla i zbog toga smo svi protiv toga", kazao je Aca iz Veluće.

A u tome nisu usamljeni.

Strahovanja mještana da bi i samo istraživanje nalazišta nikla dovelo do zagađenja tla, a samim tim i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva i fabrika Minela, dijeli i predsjednik opštine Miroslav Aleksić.

Zdravlje nema cijenu, poručuje prvi čovjek Trstenika, koji je, uz kolege iz Topole i Aranđelovca, protiv planova Srbija nikla spreman boriti se svim sredstvima.

Čista tehnologija

"U ovom trenutku ne postoji čista tehnologija za eksploataciju nikla i to nije mišljenje moje ili nas ovde koji smo danas u ovoj lokalnoj vlasti u Trsteniku, već je to mišljenje kompletne stručne javnosti, profesora, akademika, ljudi koji se time bave i koji su apsolutno u toj materiji", kaže Aleksić.

Kompanija Srbija nikl na sve strahove mještana i predstavnika opštine odgovara demantiranjem navoda da se između eksploatacije nikla i prljave tehnologije može staviti znak jednakosti.

Direktor Srbija nikla Dragoslav Božović je rekao: "Nekada se to radilo sasvim drugačije, kao što sam to i rekao, sa prljavim tehnologijama. Nije se vodilo računa o zaštiti životne sredine, neki prostori jesu ostali takvi kakve eventualno neko danas naziva mesečevim pejzažima... Ali, sve je to moglo da bude rekultivisano i da danas izgleda kao ovaj park preko puta nas."

No, Božovićeve tvrdnje odbacuje dio stručne javnosti, uključujući i Srpsku akademiju nauka i umetnosti (SANU), koja se, podsjećajući na studiju iz 2005. godine, oglasila saopćenjem.

"Takva odluka donosi daleko veću štetu nego korist, jer već geološka istraživanja u predviđenom obimu, a da se ne pominje njihovo podizanje na poluindustrijski nivo, ozbiljno ugrožavaju floru i uznemiravaju faunu, narušavaju izgled područja i degradiraju osnovne prirodne vrednosti i resurse, kao i da eksploatacija sličnih, siromašnih ruda, pretvara zelene površine u Mesečeve pejzaže", piše SANU.

Kakav će pejzaž svakodnevno gledati stanovnici Veluća zavisi od odluke nadležnih ministarstava u Vladi Srbije. Rokovi za njeno donošenje uskoro ističu.

Prema potpisanom sporazumu, Srbija nikl bi trebala početi s istraživanjem nalazišta najkasnije do 31. decembra.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.