Eksperti o tome kakva je voda na Marsu
Piše: Mario Pejović
Američka svemirska agencija NASA se ponovo našla u centru pažnje svjetskih medija objavom da su na Marsu otkriveni potoci tekuće slane vode, što je otvorilo put otkriću postojanja života na Crvenoj planeti.
Ante Radonić, voditelj planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu. pojašnjava da se ne radi o pravim potocima, na kakve smo navikli na Zemlji. Kako kaže, u ljetno vrijeme na padinama kratera na Marsu izbije slana voda te nastaje mješavina slane vode i pijeska, odnosno mulj.
Put na MarsU martu 2016. godine dva su lansiranja vezana za odlazak na Mars, kaže Radonić. Ruskom raketom Proton treba biti lansiran 3,5 tona teški evropski orbiter za Mars sa kojeg će biti ispušten lander koji će se spustiti na površinu Marsa kao evropski tehnološki demonstrator (program ExoMars). U istom mjesecu NASA lansira lander InSight koji se u septembru treba spustiti na površinu Marsa. “Posebno je važan seizmometar kojeg će ponijeti.
Godine 2018. ruska raketa Proton treba ponijeti lander koji treba spustiti na Mars prvo evropsko robotsko istraživačko vozilo sa šest točkova. Lander će graditi Rusija, a na njemu će biti instalirani i evropski uređaji. Zatim 2018. godine NASA šalje novi veliki rover težak gotovo 900 kg sa karoserijom identičnom vozilu Curiosity, ali sa drugim instrumentima.
I NR Kina sprema se za slanje orbitera u orbitu oko Marsa, a kasnije i za spuštanje landera na površinu Marsa, pojašnjava Radonić.
Astronom Muhamed Muminović, predsjednik Astronomskog društva Orion iz Sarajeva, podsjeća da je NASA-ina letjelica MRO (Mars Reconnaissance Orbiter), koja kruži oko Marsa, otkrila prije desetak godina tamne pruge na padinama pojedinih kratera i brežuljaka.
On navodi da su davane različite pretpostavke o prirodi pruga koje su se pojavljivale i iščezavale u okviru smjene Marsovih godišnjih doba.
Na Marsu se voda zamrzava i pretvara u led na 0 stepeni Celzijusa, dok zbog malog atmosferskog pritiska ključa na samo 10 stepeni C.
“Njihova maksimalna širina je manja od pet metara, a nalaze se na četiri različite lokacije. Kada je konačno obavljena hemijska analiza, naučnici su detektirali unutar pruga hidratne soli (magnezij perhlorat, magnezij hlorat i natrij perhlorat) koje potiču od vode. Istovremeno, dijapazon temperatura tamnih pruga ukazuje da se voda slijeva niz padine kratera tokom toplijih perioda, a u hladnijim periodima pruge se suše”.
Astronom iz Sarajeva pojašnjava da se na Marsu voda zamrzava i pretvara u led na 0 stepeni Celzijusa, dok zbog malog atmosferskog pritiska ključa na samo 10 stepeni C.
Voda koja sadrži soli poput natrij perhlorata može ostati u tečnom stanju čak i do temperatura od minus 70 stepeni Celzijusa, dok je njena tačka ključanja plus 24 stepena. Perhlorati su higroskopni, što znači da mogu apsorbirati vlagu iz atmosfere i izazvati protjecanje vode.
Potvrda hipoteza
“Ovo otkriće je potvrdilo ranije hipoteze da je na Marsu u davnoj prošlosti postojala voda, čak okeani i mora. Mars je kasnije prošao kroz globalne klimatske promjene, tokom kojih je izgubio površinsku vodu. Tamne pruge nam pokazuju da je voda još uvijek moguća na Marsu u tečnom stanju. A tamo gdje voda postoji u tečnom obliku, postoje i uslovi koji mogu podržavati formiranje najjednostavnijih oblika života – na površini, ili- što je znatno realnije, ispod nje. Ne može se govoriti o kojim količinama vode se radi. Ovdje se prije radi o vlaženju zidova kratera- nego o pravom proticanju vode”, rekao je Muminović.
Objava vijesti o tekućoj vodi na Marsu je rasplamsala nade o otkriću tragova života na Crvenoj planeti, ali stručnjaci pojašnjavaju da se ne radi o “malim zelenim”.
Ako postoje primitivni oblici života na Marsu, oni bi mogli postojati ispod površine. ‘Na površini je poguban utjecaj ultraljubičastog zračenja Sunca’.’
“Govori se da se želi tragati za eventualnim tragovima života. Kad bi se pronašli neki mikrobi, tragovi nekadašnjeg primitivnog života, to bi bila senzacija. Postoje organski spojevi na Marsu, spojevi na bazi ugljika, ali to ne znači da su to tragovi života”, pojašnjava voditelj planetarija zagrebačkog Tehničkog muzeja.
On dodaje da ako postoje primitivni oblici života na Marsu, oni bi mogli postojati ispod površine. “Na površini je poguban utjecaj ultraljubičastog zračenja Sunca.”
Aktivnosti na MarsuNa površini Marsa se trenutno nalaze dva američka rovera, od kojih jedan radi 12 godina, dok je drugi aktivan četiri. U orbiti Crvene planete se nalazi pet satelita, navodi Ante Radonić, od kojih su tri američka, jedan evropski te jedan indijski orbiter.
Radonić kaže da mogu postojati mikrobi koji se hrane mineralima u stijeni, ali da se ne zna da li unutar Marsa postoje topli izvori koji bi mogli podržavati spremišta tekuće vode ispod površine Crvene planete.
Muminović naglašava da je značaj ovog otkrića u tome što se radi više o budućim izazovima, jer voda može značiti život, a implikacije postojanja života, makar na bakterijskoj razini, predstavlja veliku revoluciju u našoj spoznaji svemira.
Problemi za rover
Na Marsu se nalazi NASA-in rover Curiosity, koji bi teoretski mogao ispitati da li se u tim slanim potocima nalaze tragovi života, ali postoje dva ograničavajuća faktora, ističu stručnjaci.
Prvi je pravne prirode, kaže Muminović. Prema međunarodnom sporazumu, sve države moraju osigurati da njihove letjelice i vozila neće zagaditi zemaljskim bakterijama vanzemaljske tvari, a s obzirom da Curiosity rover možda ipak nosi neke bakterije sa Zemlje, on ne zadovoljava standarde koji su nužni da uđe u oblast gdje je voda nađena.
Drugi faktor je tehničke prirode, kaže Radonić. “Curiosity je unutar kratera širokog 154 kilometara, to je krater Gale. Rover ima premali radijus kretanja, a osim toga slana voda je izbijala na nepristupačnim terenima koji su jako strmi, na padinama planina, kanjona, kratera. Nemoguće je posjetiti takva mjesta.”
Muminović dodaje da rover dnevno može preći najviše 200 metara i prelaziti prepreke visoke do 65 centimetara.
Otkriće tragova tekuće vode na Marsu za stručnjake nije iznenađenje.
“Astronomi odavno znaju da voda postoji na Merkuru, Mjesecu, Marsu (polarne kape), kao i na kometama. Ali, ona je tu u smrznutom stanju, praktično na temperaturama bliskim apsolutnoj nuli. U ovom slučaju imamo ‘toplu’ vodu, i uz to slanu, a na Zemlji je život nastao u slanim morima. To su glavne implikacije ovog otkrića”, kazao je Muminović.
Radonić dodaje da ovo NASA-i bila dobra prilika da promovira tekuća istraživanja i da opravdava svemirske misije te da stvara povoljnu atmosferu za odobravanje novih programa.
Voda na MarsuVeć desetljećima znamo da na Marsu ima mnogo vodenog leda, ističe Radonić. “U polarnim kapama vodeni led je ispod suhog leda od smrznutog ugljičnog dioksida. Znamo da ima mnogo vodenog leda ispod površine Marsa, pogotovo u višim širinama.
Radarskim istraživanjem sa satelita utvrđene su velike naslage vodenog leda kilometrima ispod polarnih kapa”.
Stručnjaci podsjećaju da NASA ima konstantan problem da dugoročno motivira političare za finansiranje njenih programa.
Osvanjanje Marsa
Ipak, ova otkrića imaju implikacije za buduća ljudska istraživanja Marsa, jer prisutnost tekuće vode – čak i vrlo slane vode na površini – može pomoći u smanjenju troškova i povećati mogućnosti ljudskog djelovanja na Marsu, kaže Muminović.
Što se tiče samog odlaska ljudske posade na Mars, ta ideja je još u procesu razrade.
“U agenciji NASA rađene su razne studije, ali nitko nema zacrtan službeni plan slanja ljudi na Mars”, kaže Radonić .
“Konstruira se raketa koja će tek moći ponijeti dijelove za veliki svemirski brod za Mars. Gradi se kapsula Orion, koja će služiti samo za spuštanje na Zemlju pri povratku sa Marsa i koja će biti prikvačena za veliki svemirski brod poput čamca za spasavanje.”
Prvi let ljudi u Orionu biti će najranije 2023. godine s oblijetanjem Mjeseca, dodao je on.
“Nema definitivne odluke o načinu slanja ljudi na Mars, pa se tako ne zna ni kako će točno svemirski brod za putovanje do Marsa izgledati. Ako se donese politička odluka, NASA bi mogla poslati ljude na putovanje u orbitu oko Marsa oko 2035. godine, a spuštanje na Mars moglo bi biti oko 2039. godine. Zato se govori o odlasku prema Marsu tridesetih godina ovog stoljeća, ali ne postoji odluka. Kad bi postojala odluka, onda bi morao postojati i financijski plan napravljen kalendarski sve do realizacije cilja”, navodi Radonić.
Izvor: Al Jazeera