Ekskluzivno: Egipatska bolnica i jemenska ambasada u Kairu u lancu trgovine organima

Neki lideri pobunjenika kontinuirano opstruiraju pokušaje WFP-a da odredi kako će pomoć u hrani biti podijeljena (Al Jazeera)

Mreža Al Jazeera otkrila je u svom istraživanju umiješanost bolnice u Egiptu i zvaničnika jemenske ambasade u Kairu u veliki lanac trgovine organima koji je obuhvatio stotine pacijenata i brokera iz Jemena i Egipta.

Putem intervjua i dokumenata koje je Al Jazeera dobila otkriveno je da su službenici egipatskih bolnica i jemenske ambasade u Kairu izdavali lažne papire ljudima kako bi olakšali trgovinu organima, koja je u Egiptu nezakonita.

Uz rat koji je počeo 2015, Jemen je postao središte najgore humanitarne krize u svijetu koja je 80 posto stanovništva dovela na rub egzistencije.

Međutim, Jemen je i prije početka rata bio najsiromašnija zemlja na Bliskom istoku, s polovinom stanovništva koje je živjelo ispod granice siromaštva.

Prodaja bubrega iz očaja

Lanac trgovine organima, koji je djelovao barem do 2014, koristio se teškom finansijskom situacijom naroda Jemena, koji je, u očajničkoj težnji da ostvari bilo kakav izvor prihoda, putovao u Egipat kako bi prodavao svoje bubrege.

Ahmed*, jedan od donora, saznao je za mogućnost doniranja bubrega u Kairu preko prijatelja. Donirao je bubreg, za što mu je isplaćeno 5.000 američkih dolara.

Dok trgovina organima u Jemenu nije nezakonita, u Egiptu, gdje je Al Jazeera razgovarala s tri jemenska donora koji su otputovali u tu državu kako bi donirali organe, prodaja organa zakonom je zabranjena.

Ahmed (nije njegovo pravo ime) jedna je od osoba koji su donirali svoj bubreg

Stotine drugih jemenskih donora koji su ispričali svoje priče jemenskim nevladinim organizacijama donirale su bubrege u Egiptu.

Lanac trgovine organima dolazio bi do donora preko brokera u Jemenu. Brokeri bi potom kontaktirali s pojedincima spremnima da doniraju, te su ih povezivali s brokerima u Egiptu kako bi im oni organizirali putovanja, smještaj i operacije.

Brokeri postaju dio ovog posla iz različitih razloga. Jedan od egipatskih brokera koji je razgovarao s Al Jazeerom rekao je da je odlučio biti dio tog posla nakon što je njegovom bratu zatrebao bubreg, koji mu je u Egiptu donirao jemenski donor.

“Nakon operacije (jemenski donor) vratio se kući i ostali smo u kontaktu. Jednom mi je rekao da može naći druge osobe voljne donirati ako znam još nekoga kome treba bubreg. Tako je počelo”, rekao je on.

Mnogi brokeri i sami bili donori

Mnogi jemenski brokeri postali su dio lanca trgovine organima nakon što su i sami bili donori.

Jedan od jemenskih brokera koji je dao izjavu za Al Jazeeru rekao je da je prvobitno bio regrutiran da bude donor, ali, s obzirom na to da nije bio kompatibilan ni s jednim od pacijenata, ponuđeno mu je mjesto posrednika.

Njegov posao bio je pronalaziti osobe u Jemenu voljne prodati bubreg, za što mu je obećana provizija od 1.000 američkih dolara za svakog regrutiranog donora.

Nabil al-Fadhil, šef jemenske organizacije za borbu protiv trgovine ljudima, rekao je Al Jazeeri da je njegova organizacija verificirala približno hiljadu slučajeva prodaje organa, ali da postoje deseci hiljada njih.

“Od hiljade koju smo intervjuisali 900 njih prodalo je bubrege, a potom se vratilo u Jemen kako bi našli nove donore”, rekao je Al-Fadhil u intervjuu krajem 2018.

Al-Fadhil je napustio svoj posao policajca kako bi osnovao privatnu organizaciju za borbu protiv trgovine organima nakon što je otkrio opseg problema, te nemogućnost jemenske vlade da izvede umiješane pred lice pravde.

Pacijenti kojima je potreban bubreg stupili bi u kontakt s ljudima iz lanca trgovine, koji su održavali grupu potencijalnih donora.

Nedugo nakon što se potvrdi kompatibilnost donora, organizirao bi mu se put u Egipat, gdje bi se obavljalo presađivanje. Nakon toga donor bi se vratio u Jemen, a da mu se ne pruži potrebni oporavak, što bi često rezultiralo zdravstvenim komplikacijama.

Pacijenti obično Saudijci

Nekoliko bolnica širom Egipta optuženo je da izvode te vrste presađivanja, a vlada je u posljednjih pet godina otkrila lanac istaknutih doktora i institucija uvezanih u trgovinu organima.

“Radimo s javnim i privatnim bolnicama”, potvrdio je za Al Jazeeru egipatski broker.

U Nabilovim zabilješkama iz 2014. ime jedne bolnice stalno se ponavljalo. No, uprkos brojnim dopisima koje je Nabilova organizacija poslala Organizaciji za borbu protiv trgovine organima u Kairu, niko nije izveden pred lice pravde.

Riječ je o bolnici “Wadi Al Neel”, jednoj od 48 bolnica koje su dobile dozvolu od egipatske vlade da izvode presađivanja. Pripada egipatskim oružanim snagama i poznata je kao “Mukhabarat” (ili Obavještajna) bolnica.

Nabil Fadhil je osnivač i šef jemenske Organizacije za borbu protiv trgovine ljudima

“Obavještajna bolnica je bolnica koja se koristi samo za jemenske donore, a pacijenti su obično Saudijci ili neki drugi stranci”, rekao je u razgovoru s Al Jazeerom jemenski broker.

Al Jazeera je kontaktirala s bolnicom kako bi razgovarala s osobom koja se predstavila kao direktor bolnice.

On je negirao optužbe, pozivajući se na egipatski zakon:

“Ako je pacijent iz Jemena, onda i donor mora biti iz Jemena i dužni su predati pasoš jemenskoj ambasadi kako bi provjerili jesu li u rodbinskoj vezi. Ovaj zakon na snazi je već godinama i sve mimo toga je koještarija”, rekao je.

Pacijent platio 50.000, donor primio 5.000 dolara

U egipatskim bolnicama koje su licencirane za obavljanje presađivanja od donora se također traži da posvjedoče da doniraju dobrovoljno, bilo u pisanom obliku ili pred kamerama, što su učinila sva tri jemenska donora koja su razgovarala s Al Jazeerom.

Sva tri donora tvrde da su organe prodali stranim državljanima.

“Našli su ženu iz Emirata kojoj je trebao bubreg. Uradili smo testove krvi i tkiva i dobili rezultate da smo podudarni, tako da sam otišao na operaciju. Nakon toga pitala me koliko sam primio, a ja sam rekao 5.000 dolara. Rekla mi je da je ona platila 50.000”, rekao nam je Ahmed.

Osim što moraju biti iste nacionalnosti, donor i primalac organa moraju biti u srodstvu, navodi se u jemenskoj ambasadi u Kairu.

Dokaze o srodstvu potpisuju Ministarstvo vanjskih poslova i pravosuđa u Jemenu, nakon čega ambasada dobija papirologiju i koordinira s Ministarstvom zdravstvaa Egipta kako bi finalizirala odobrenje za presađivanje.

Jemenski donor pokazuje ožiljke nakon transplantacije bubrega

Prema riječima jemenskog brokera, Ambasada je bila prilično susretljiva.

“Ambasada je izdala obavještenje u kojem stoji da je ilegalno donirati organe bilo kome osim rodbini, te da rodbinska veza mora biti potvrđena od Ambasade. Na listi čekanja bilo je 15 ili 20 osoba, ali ih je Ambasada odbila, tako da me mreža poslala nazad u Jemen da nabavim potrebnu papirologiju kako bih dokazao srodstvo. Napravio sam dogovor sa sudijom da mu platim 80.000 jemenskih rijala za svaku osobu kako bi mi nabavio potpise od Ministarstva vanjskih poslova. Već sam imao tri potpisa kad su mi javili da prekinem dogovor jer su našli nekoga u Ambasadi ko može dati odobrenje za 500 dolara”, objasnio je on.

Prema riječima egipatskog brokera, saradnja jemenskih zvaničnika bila je ključna za taj proces.

“Iskreno, ovaj posao bilo bi nemoguće raditi da ne postoji saradnja tamošnje vlade, koja olakšava proces dolaska ljudi iz Jemena u Egipat”, tvrdi on.

Ambasada Jemena umiješana u biznis

Al-Fadhil je posumnjao u angažman Ambasade.

“Prekršeni su određeni egipatski zakoni i naša ambasada mogla je reagirati, ali oni su sve porekli. Ambasada je do danas umiješana u ovaj biznis jednostavno zato što u tome vidi zaradu”, kaže on.

Nakon višestrukih pokušaja da stupi u kontakt s Ambasadom, Al Jazeera je dobila odgovor od atašea za medije, Baleegha al-Mukhlafija, koji je rekao:

“Jedina stvar koju Ambasada radi jest da se konsultira s odgovornima iz zdravstva nakon što se dostave dokumenti koje traži [egipatsko] Ministarstvo zdravstva.”

Ambasada je negirala bilo koji drugi oblik umiješanosti.

U Egiptu sada živi veliki broj stanovnika Jemena koji se, zbog situacije u vlastitoj državi te zatvaranja aerodroma u glavnom gradu Sani, ne mogu vratiti.

Osim toga, egipatska vlada počela je zabranjivati ulazak jemenskim građanima 2014. i 2015, što je dovelo do opadanja ukupnog broja slučajeva.

No, Jemenci u Egiptu koji nemaju mogućnost zaposlenja i dalje se odlučuju na prodaju organa kako bi preživjeli.

“Jemenci koji su otputovali u Egipat nakon izbijanja rata ne mogu se vratiti, tako da su prinuđeni prodavati bubrege. Zabilježili smo više od 200 takvih slučajeva”, rekao je Al-Fadhil za Al Jazeeru.

No, imajući u vidu stanje u kojem je Jemen danas, malo je vjerovatno da će se dogoditi značajne promjene u politici.

“I dalje se suočavamo s prijetnjama i izloženi smo velikom pritisku. Ovo će najvjerojatnije biti moj posljednji intervju jer živimo u državi u kojoj je čak i humanitarni rad zabranjen, ili dozvoljen samo određenim ljudima”, tvrdi on.

Nekoliko mjeseci nakon našeg razgovora 2018. snage pokreta Husi zatvorile su Al-Fadhilovu organizaciju i on je bio primoran napustiti Jemen.

“Nemamo načina da stanemo u kraj ovome sve dok rat i siromaštvo traju i dok ljudi ne mogu priuštiti sebi hranu. Kakve zakone da postavimo u takvoj situaciji? Jedina je opcija da se prekine rat, rekonstruira država, zaposle ljudi. To je jedini izlaz. A to je jednostavno nemoguće”, kaže Al-Fadhil.

(*Imena svjedoka promijenjena su radi njihove lične zaštite.)

Izvor: Al Jazeera