Ekonomsko čudo u malom zagorskom mjestu

Piše: Tomislav Šoštarić

Kada ulazite u malo mjesto Hum na Sutli u Hrvatskom zagorju, u čijem se središtu nalazi granica sa Slovenijom i gradić Rogatec preko puta, prvo što ćete vidjeti velike su hale.

A kada nastavite put kroz ovo središte općine u kojoj živi nešto više od pet tisuća stanovnika, ista slika se nastavlja – niz tvornica s postrojenjima vezanim uz staklarsku industriju, na kojoj se u najvećoj mjeri tradicionalno temelji razvoj ovog kraja još od 1860. godine, kada je s radom počela tvornica stakla.

Hum na Sutli netipična je općina, kako za Krapinsko-zagorsku županiju, tako i za veći dio Hrvatske.

Nezaposlenost se kreće oko svega 2 posto, prosječna neto plaća otprilike je u visini ili iznad prosječne plaće u Hrvatskoj (710 eura), a planiraju se daljnja zapošljavanja kroz nove investicije.

Svaka deseta boca na svijetu iz Huma

Mnogi kažu da se ovdje radi o pravom malom gospodarskom čudu.

Uz Vetropack Stražu, tvornicu stakla koja zapošljava najviše ljudi u ovome kraju, njih oko šest stotina, tu je cijeli niz tvornica vezanih uz staklarsku proizvodnju, ali i tvornice plastike, tvrtke koje se bave servisnim i montažnim poslovima staklarskih postrojenja diljem svijeta i gradnjom staklarskih peći…

Uz njih, tu su i manje tvrtke koje se nadovezuju na ovu industriju i rade kao kooperanti.

Radnici najveća vrijednost

U OMCO-u tvrde da da je odnos i briga prema radnicima temelj uspjeha. Tvrtka, kaže Ranogajec, ulaže u edukaciju zaposlenika, ali pruža i beneficije. Radnicima se u punom iznosu pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje, isplaćuje se regres, a u 12 mjeseci zarade 13 plaća.

“Čovjeka treba poštivati, najveća vrijednost tvornice svakako je znanje i sposobnost ljudi, to je ono na čemu smo mi sagradili taj rast i razvoj”, navodi Ranogajec.

Jedna u tom nizu tvornica je i OMCO Hrvatska, koja se bavi izradom kalupa za izradu staklenih boca.

O koliko se uspješnoj tvornici, glavnoj u sklopu belgijske OMCO Grupe radi, najbolje govori da svaka deseta staklena boca na svijetu nastaje u njihovim kalupima, kojih 97 posto izvoze diljem svijeta.

Tvornica trenutačno zapošljava 500 radnika, no idućih godina je u planu investicija od 30 milijuna eura te proširenje i izgradnja novih kapaciteta, što znači i novo zapošljavanje.

Zapošljavanje cijelih razreda

Iako im trenutačno ne manjka stručnih radnika, Darko Ranogajec, predsjednik Uprave i direktor tvrtke “OMCO Croatia d.o.o.”, naglašava općeniti problem nedostatka stručnih kadrova u tehničkim strukama, koje su baza tamošnjeg gospodarstva.  

“Ako pogledate ljude koji traže posao, ima ih strašno puno. Ako to selektirate na one ljude koji su stručni, koji su obučeni ili obrazovani, onda to počinje biti problem u tim našim tehničkim strukama. Evo, konkretno, ja mogu sutra zaposliti tri ili četiri inženjera, nema veze da li su mladi ili stari, da li imaju iskustva ili nemaju, ali takvih ljudi trenutno nema dovoljno na tržištu“, kaže Ranogajec.

Konkretno, ova tvornica ima veće potrebe za osposobljenim CNC operaterima, koji rukuju numerički upravljanim strojevima za obradu metala.

Kako takvih operatera na tržištu rada nedostaje, stalni ‘izvor’ stručnjaka za svoje pogone pronašli su u srednjoj školi u Krapini.

Mještani zadovoljni

“Oni obrazuju, upisuju razred tih CNC operatera, a mi ih ovdje kod nas držimo tri godine na praksi. Kroz tri godine oni postaju educirani i teoretski i praktično i onda iza toga mi zapošljavamo svake godine, sada je to već 10 godina unatrag, taj razred koji je kod nas na praksi za buduće operatere”, objašnjava Ranogajec.

Jedan od tih praktikanata kojega smo zatekli u pogonu je Jurica, koji ističe da mu ova suradnja pruža perspektivu.

“Ovo za mene znači puno, jer ću poslije imati posao, raditi i zaraditi. Inače posla nema nigdje, a ovdje mi je odlično raditi. Firma mi omogućuje da se bavim svojim poslom, da radim u struci i da ću redovito dobivati plaću”, kaže Jurica.

I drugi radnici zadovoljni su uvjetima rada i odnosom poslodavca.

“Siguran posao i radno mjesto i moraš se samo truditi da bude to sve u redu. Imamo plaću, beneficije, sve imamo“, kaže Goran, ne prekidajući posao.

Neki od njih, poput Darka, smatraju da bi gospodarski model primijenjen u Humu na Sutli, mogao biti recept za cijelu zemlju.

Ima i problema

“Ovo je jedna od jačih općina u državi po primanjima, po prosjeku plaća je više prema Zagrebu nego prema ostalima. Ovo bi mogao biti recept za ostatak Hrvatske. Treba se primiti posla, bez puno filozofije i to je to”, kaže Darko.

Slično je raspoloženje i na ulicama. “Zadovoljna sam svime. Mogla bi biti malo veća plaća, ali dobro, plaća je na vrijeme, u redu je. Sve u svemu dobro je, za razliku kako je ostalo u Hrvatskoj”, kaže Nikolina, koja radi u tvornici plastike.

Njezina sumještanka Gordana smatra da ipak nije sve idilično. Nezaposlenost, kaže, nije baš tako mala i postoji, a ima i drugog prostora za poboljšanje.

“Ima zapravo dosta istine u tome, Hum je stvarno jedno lijepo mjesto, ali treba još neke stvari doraditi i poboljšati. Doraditi zaposlenje mladih da ne odlaze, poraditi možda i na natalitetu, koji nam pada”, kaže Gordana.

Stimuliranje nataliteta

Da je natalitet u Humu na Sutli pao, kao i u cijeloj Hrvatskoj, kaže načelnik Općine Zvonko Jutriša, točno je. No, kako tvrdi, posljednjih pet godina uspjeli su postići da ne dolazi do daljnjeg pada.

“Mi stimuliramo novorođene, financiramo vrtić od izgradnje, opremanja pa do sufinanciranja troškova smještaja u vrtiću, financiramo preko 60 posto troškova u vrtiću”, kaže Jutriša.

Ali da određenih problema ima, kao uostalom i svugdje, ne negira.

“Zaposlenost je prilično velika u odnosu na ostale općine i gradove u okruženju, ali da imamo i nezaposlenih, imamo. Uglavnom, tehničke struke i ljudi tih profila pronalaze zaposlenje u našim tvrtkama, tu nema problema definitivno nikakvih. Međutim, problem su neki društvenjaci gdje imamo neka zvanja ili struke, ne znam, fizioterapeute, ekonomiste, turističke menadžere…To su struke koje ne mogu naći praktički mjesto za zapošljavanje u našoj sredini i traže mjesto pod suncem izvan naše općine”, objašnjava Jutriša.

Socijalna osjetljivost

Općina financira mnoge projekte i aktivnosti unutar osnovnog školstva koji prelaze osnovne standarde koje su na skrbi Ministarstva obrazovanja, pokriva i troškove prijevoza za osnovnoškolce i srednjoškolce, dodjeljuje stipendije za učenike i studente. 

Tako da, ja bih rekao da smo definitivno prilično socijalno osjetljiva Općina”, kaže Jutriša.

Radna kultura

Za vrijeme raspada bivše države i rata u Hrvatskoj, mnogi su slovenski državljani koji su radili u Humu sreću potražili preko granice. No, sada bi, kaže Jutriša, mnogi ponovno željeli raditi ovdje. 

“Mnogi pitaju šta ste to učinili, šta je to ovdje, gospodarski bum i tako dalje. U principu je riječ o tome da je to nastavak priče koja je davno započela, ljudi su tu priču prihvatili, shvatili, s njom se saživjeli i u startu je to bila samo proizvodnja stakla i nekakve prateće radionice, ali vrlo brzo iza toga počinju nicati neke nove tvrtke”, kaže Jutriša.

Ističe da je situacija u Humu rezultat specifičnog naslijeđa, tradicije i standarda življenja koji je, kako kaže, drugačiji nego u mnogim drugim sredinama u Hrvatskoj. 

“Ovdje postoji i radna kultura i svaka ina kultura koja je možda malo drugačija nego u, usudio bih se reći, u ostatku zemlje. Bili smo uvijek oslonjeni, u pravom smislu, na Zapadnu Europu, znači Njemačku, Austriju, tako da to su počeci, ali smo mi kao ljudi u ovom kraju sve te običaje i pravila igara i radni mentalitet vrlo brzo prihvatili kao takav i definitivno gajili ga i gradili kroz sve generacije”, objašnjava Jutriša.

Ekologija i infrastruktura

Turizam je slabo razvijen. Kapaciteta je malo, a i ono što ima nije u općinskom, već u državnom vlasništvu. No, ekonomija ovog kraja ionako se bazira na onome čega u Hrvatskoj kronično nedostaje – proizvodnji i ulaganjima u nju.

Ostali ciljevi su daljnji razvoj prometne i druge infrastrukture, grijanje na plin već je uvedeno, a mjesto kao prvo u Krapinsko-zagorskoj županiji ima i suvremeno postrojenje za preradu otpadnih voda.

Na njega je za sada vezan samo središnji dio donjeg Huma, no na širenju primjene i na druge lokacije već se radi.

“I tu ćemo, kao što smo sada prvi, vjerojatno ostati i dalje prvi u tom fenomenu ekologije i rješavanja i poboljšavanja kvalitete življenja svih naših stanovnika”, zaključuje Jutriša.

Izvor: Al Jazeera