Ekologija pravi ‘hajku’ na dizelaše

Najveći nedostatak dizelaša jest emitovanje čestica čađi (EPA)

Proteklih deset godina automobilska industrija forsirala je upotrebu dizelskih motora kao najekonomičnije forme pogonskih agregata s najvećim potencijalom. Međutim, danas se čini da se eksploatacija dizela u automobilizmu bliži kraju.

Mnoge evropske države najavile su da će se potpuno odreći automobila s dizelskim motorima u narednoj deceniji, a veliki broj urbanih centara već je ranije zabranio ulazak starijim dizelašima. 

Od pojavljivanja prljavih turbodizelskih agregata s početka 90-ih do današnjih ekološki prihvatljivih dizelaša prošlo je gotovo 30 godina i, osim jezgre tehnologije, takvi motori nemaju mnogo toga zajedničkog.

Dizel je postao znatno uglađeniji, prosječna snaga je utrostručena, dok je emisija ispušnih plinova svedena na minimum. Međutim, taj minimum i dalje se čini velikim jer je najveći nedostatak dizelaša ispuštanje čestica čađi.

Dizel bez budućnosti

To negativno obilježje korigovano je specijalnim filterima zaduženim za skupljanje krupnijih nesagorjelih materija iz motora, ali je, i pored tog sistema, čađ prisutna.

“Dizeli nemaju budućnosti u ekološki osviješćenom svijetu, potpuna elminacija štetnih čestica iz izduva je preskup proces, a i nema toliko interesa jer je u toku ‘hajka’ na dizele, mnogi brendovi su najavili strategije odricanja od te vrste motora”, kaže Almir Grebović, ekspert za automobilizam.

Nepoželjni dizelaši

Njemački prodavači vozila na svojim placevima širom zemlje već imaju više od 300.000 vozila s dizelskim motorima norme Euro 5 koja se ne mogu prodati. Prijašnji vlasnici oslobodili su ih se zbog najavljenih zakona koji se odnose na starije dizelaše, ali i iz predostrožnosti, i dizelaši koji su u prosjeku stari šest godina postaju nepoželjna roba. Prema nezvaničnim podacima, ukupna vrijednost ovakvih vozila na teritoriji Njemačke prelazi 4,5 milijardi eura.

Aktuelni trend energetskog preokreta i napuštanje fosilnih goriva polako ulazi i u automobilsku industriju. Istina, ta privredna grana usko je povezana s mnogim uslužnim industrijama, tako da prijelaz na obnovljive izvore energije neće ići bezbolno i brzo, ali budućnost je izvjesna i ona je u električnim automobilima.

“Smatram da se odricanje od fosilnih goriva neće desiti preko noći. Najave eliminacije dizelaša je samo jedan korak, međutim, gdje su tu velike industrije i proizvodne djelatnosti koje prate proizvodnju? Jednostavno, predstoji dug period koji će dovesti obnovljive izvore energije u autoindustriju”, navodi stručnjak za obnovljive izvore energije Nihad Harbaš.

Električni automobili

Prema Harbaševim riječima, na nivou Evropske unije postoji agenda da do 2020. godine deset posto transporta bude zasnovano na obnovljivim izvorima energije. Stoga je i kretanje ka električnim automobilima logičan slijed događaja.

“Električni automobili su budućnost, već su i dio sadašnjosti. To je jedan trend koji se uveliko slijedi u svijetu i neosporno je da će stići i na naše prostore. E, to što mi 70 posto električne energije dobijemo iz termoelektrana je druga priča, koju čekaju promjene”, komentariše Grebović.

Električni automobili s punom baterijom u prosjeku mogu preći do 200 kilometara i to je najveća kočnica u preuzimanju industrije. Trenutno se radi na tehnologiji koja bi povećala autonomnost pogonskih baterija istovremeno s izgradnjom mreže punjača za električne automobile.

U Švicarskoj, koja predstavlja neutralno tlo u Evropi i ekološki nastrojenu državu, napravljen je strateški pristup integraciji električnih automobila u saobraćaj. U krugu 110 kilometara smješta se najmanje devet brzih punjača za baterije električnih vozila.

“Na švicarskim cestama vozi se više od 5700 Teslinih modela automobila, a ta brojka iz dana u dan raste. Teslini električni modeli polako preuzimaju segment luksuznih vozila, što govori da je riječ o imućnim kupcima koji su, i pored činjenice da mogu priuštiti bilo koji automobil, izabrali električni”, kaže Vahidin Nuhić, servisni tehničar u Tesla Motorsu.

Diktirano ekološkim kretanjima, dizel je bio trend koji su argumentovano prihvatili proizvođači superautomobila, poput Porschea. Danas je, htjeli mi to priznati ili ne, u zalaznoj putanji. Kao alternative se javljaju biodizeli i vozila na plin, ali ona nisu u modi kao električni automobili.

Elektrovozila su čista, jeftina za proizvodnju i okvirno jednostavna za održavanje, ali je najveći argument to što su postala dio urbanog trenda i to je stavka koja im daje najjači “vjetar u leđa”.

Izvor: Al Jazeera