Eko-kategorija automobila i prelazak granice: Istina i špekulacije

Hiljade automobila u BiH i šire imaju motore koji su ispod Euro5 standarda (EPA)

Nakon informacije da će ove godine biti zabranjen uvoz polovnih automobila ispod Euro 5 standarda u BiH, pojavile su se špekulacije kako će građani vozači imati i velike probleme pri izlasku država. Pojavile su se informacije kako će od septembra biti zabranjen prelazak granice svih vozila koja na sebi imaju naljepnicu ekološkog standarda sa brojem manjim od pet. Tim tragom kontaktirali smo nadležne i one koji su upoznati sa svijetom autoindustrije koji smatraju kako je riječ o dezinformaciji i vjerovatnom miješanju sa zabranom uvoza.

Podsjetimo, krajem prošlog mjeseca je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao kako je potrebno raditi na povećanju dozvoljenog standarda na tržištu automobila u ovoj državi, te kako se treba omogućiti što povoljniji uvoz hibridnih odnosno vozila na električni pogon.

Pola vozača Srbije bi bilo blokirano

Željko Regoda, novinar revije SAT Plus, najčitanijeg magazina za muškarce u Srbiji, potvrdio nam je kako ni u ovoj državi nema spomena o nekoj sličnoj zabrani, bilo da je riječ o Srbiji ili BiH.

„Kada bi se tako nešto uvelo, više od pola naših vozača ne bi moglo nikuda da mrdne… Mora da je neka pogrešna interpretacija, može biti da se samo tiče uvoza ništa drugo“, kazao nam je on i ukazao na jedan važan međunarodni dokument:

„Po Ženevskoj konvenciji o saobraćaju čim si registrovan u svojoj zemlji normalno možeš putovati bilo gde, tako da je ovo nemoguće. Svi smo mi potpisnici te ženevske konvencije o saobraćaju.“

On dodaje kako jedino izuzetak mogu biti samo neki gradovi u kojima je zabranjeno za dizel motore dolaziti u uži centar.

On je dodao kako će u narednim danima Vijeću ministara BiH biti dostavljena nova odluka Ministarstva, koja se odnosi na mogućnost uvoza automobila u BiH samo sa minimalnim standardom Euro 5.

No, tu nema spomena zabrane saobraćanja za vozila sa nižim standardom.

Na upit Al Jazeere za komentar o navodnoj zabrani, iz nadležnog ministarstva su nam kazali:

„Ministarstvo komunikacija Bosne i Hercegovine nema saznanja o najavama bilo kakvih zabrana za vozila registrirana u Bosni i Hercegovini, što uključuje i vozila koja imaju naljepnice sa naznačenom eko-kategorijom manjom od eko 5 ili ostale.“

Primjer Hamburga

Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH, za Al Jazeeru kaže kako je i njemu, kao i udruženju, ova informacija nepoznata.

„Dakle, sumnjamo da se radi o utemeljenim informacijama, odnosno radi se o špekulacijama“, ističe on.

Muratović ukazuje na praksu određenih evropskih gradova, poput njemačkog Hamburga, da ograniči i zabrani saobraćaj vozilima koja više zagađuju okoliš u užem centru grada.

„Ukoliko u nekim gradovima na Zapadu postoji ograničenje saobraćaja vozilima koja povećano zagađuju, npr. dizeli sa Euro 4 ili Euro 5 normom, to se odnosi na uža gradska jezgra.“

Kada je riječ o zabrani izlaska iz BiH sa određenim kategorijama, on ukazuje i kako se postavlja pitanje i o zakonski utemeljenim odlukama.

„To bi bilo kršenje sporazuma o slobodnom transportu ljudi, roba i usluga o čemu bi javnost sigurno bila upoznata. S druge strane, u budućnosti su moguće različite mjere zaštite okoliša u cilju smanjenja zagađenja koje dolazi iz transporta, ali smatramo da će se mjere uvoditi sukcesivno uz stimulativne mjere kroz nabavku ekološki prihvatljivih automobila“, ističe naš sagovornik.

Bez logike

Za mogućnost ovakve zabrane ne zna ni Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba, dugogodišnji novinar i poznavatelj situacije u autoindustriji.

„To i nema baš previše logike, jer je takvih automobila u zemljama Evropske unije i dalje veoma mnogo. Nisu standardi svih članica na nivou standarda Luksemburga ili Norveške. Imamo tu, recimo, Bugarsku i Rumuniju, članice u kojima u voznom parku pojedinaca dominiraju automobili upravio sa motorima takvih ekoloških standarda“, kaže on i dodaje:

„Ukoliko se nešto takvo i desi, onda bismo definitivno pali u punu izolaciju, mada sumnjam da će to biti tako skoro.“

Sa njim smo govorili i o zabrani uvoza vozila ispod Euro5 standarda: da li BiH kasni sa time ili je ovo pravovremena i ispravna odluka?

Dominacija registracije najstarijih vozila

Urednik ProAuta skreće pažnju na statističke podatke o registracijama u BiH

„Zanimljiva je statistika registrovanih automobila iz marta ove godine, koja zorno potvrđuje da građani BiH ipak najviše kupuju one najstarije automobile. Tako je u martu u BiH prve registracije imalo 1.054 putnička automobila koja su proizvedena 2006. godine, 892 koja su proizvedena 2007. godine, a 648 proizvedena 2008. godine. Broj prvoregistrovanih automobila u BiH se smanjuje kako se primičemo 2019. godini, a u martu bilježimo samo 33 registrovana automobila koja su uvezena u BiH kao polovna, a proizvedena su 2017. godine“, kaže Grebović.

„BiH sa ovim non-stop kasni, odluka nije pravovremena, mada uvođenje novog propisa smatram potpuno opravdanim. Također, mislim da uvoz polovnih automobila treba ograničiti prema starosti automobila, onako kako je to bilo prije petnaestak godina, kada se ograničenje uvoza vezalo za sedam godina starosti. Ovako, u BiH već imamo više od milion vozila čija je prosječna starost veća od 17 godina“, ukazuje naš sagovornik.

Nastavlja kako se većina bh. građana pri kupovini bilo kakvog automobila uglavnom vodi ekonomskom logikom i prilikama u kojima se nalaze.

„Nažalost, ne onakvom ekonomskom logikom kakvom se vode stanovnici razvijenih zemalja. To pokazuju i statistički podaci. U BiH se godišnje kupi desetak hiljada novih automobila, od čega oko 65% završe u rukama pravnih lica, ovim smo na samom dnu evropske skale. Sa druge strane, uvoz polovnih automobila, blago rečeno, divlja. Godišnje se u BiH uveze između 50.000 i 70.000 polovnih automobila.“

Ekonomsko stanje u državi

On objašnjava kako se norma Euro5 u Evropi veže za emisije određenih štetnih materija koje motori sa unutrašnjim sagorijevanjem emituju kao produkte sagorijevanja, primarno benzina i dizelskog goriva.

„To prije svega ne znači da ćemo naprasno udisati čišći zrak, nego da ćemo na bh. cestama u određenom procentu imati nešto mlađe automobile, koji su sticajem okolnosti, barem teoretski, nešto ispravniji. Ipak, u svakom slučaju, ako su automobili po evropskim cestama korišteni deset godina, to znači da su na kraju svog radnog vijeka i da im je došlo vrijeme za zamjenu. Građani će ovim biti prisiljeni da za automobile izdvajaju nešto više novaca što kao posljedicu ima i nešto veće dažbine i takvi automobili su nešto skuplji za održavanje, što također implicira i nešto veće poreze, pa samim tim i nešto dinamičnije punjenje budžeta, što svakako ide iz džepova državljana BiH“, dodaje Grebović.

Kaže kako podržava odluku oko zabrane uvoza vozila sa eko standardom ispod Euro5, ali smatra kako se suštinski ništa neće promijeniti.

„Niti ćemo udisati čišći zrak, niti ćemo na cestama imati značajniji broj ispravnih automobila. Ovo prije svega ne zavisi od mjera koje ograničavaju uvoz polovnih automobila, nego od ukupnog ekonomskog stanja u zemlji za koje i sami znamo kakvo je i koje se u sve većem broju slučajeva zaključuju sa prostim preživljavanjem pojedinaca“, kaže Grebović.

Izvor: Al Jazeera