Oglasi

EK želi održiv i dugoročan sistem za upravljanje migracijama

Pakt o migracijama i azilu bi trebao zamijeniti dosadašnji sistem koji je izazivao velike nesuglasice i podjele među državama članicama EU-a.
Novi pakt o migracijama predviđa brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahtjeva za azilEPA

Evropskoj uniji potreban je novi dugoročan sistem za upravljanje migracijama jer stari sistem više ne funkcionira, izjavila je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Evropska komisija je u srijedu predstavila novi dugo očekivani Pakt o migracijama i azilu, koji bi trebao zamijeniti dosadašnji sistem koji je izazivao velike nesuglasice i podjele među državama članicama, prenosi Hina.

"Migracije su složeno pitanje, stari sistem više ne funkcionira. EU mora prijeći s ad hoc rješenja na predvidljiv i pouzdan sistem. Novi pakt nudi novi početak i novu ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti. Nije pitanje hoće li zemlje članice pomoći, nego kako će pomoći. Moramo pronaći održiva rješenja za migracije", rekla je Von der Leyen, dodajući da je požar u izbjegličkom kampu Moria na grčkom otoku Moria bio "oštro upozorenje".

Novi pakt o migracijama predviđa brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahtjeva za azil.

Za razliku od prijedloga iz 2016. koji je predviđao obavezujuće kvote za raspodjelu migranata i koji nije dobio potporu zemalja članica, novi pakt predviđa da će one članice EU-a koje ne žele primiti azilante moći dati doprinos u drukčijem obliku, tako što će morati preuzeti obvezu vraćanja osoba koje u nekoj od članica nisu dobile azil u zemlje iz kojih su došle.

Obavezna solidarnost

Ako se neka zemlja na vanjskim granicama nađe pod povećanim migrantskim pritiskom, ona može zatražiti "aktiviranje obavezne solidarnosti" o čemu bi odlučivala Evropska komisija.

Komisija zatim procjenjuje koliko osoba treba preuzeti iz te zemlje, a ostale zemlje članice moraju dati svoj doprinos sukladno svojoj ekonomskoj snazi i broju stanovnika. Međutim, one po novom prijedlogu mogu birati između primanja migranata i preuzimanja obveze vraćanja migranta koji nemaju pravo na azil u EU-u ili mogu pomoći u izgradnji prihvatnih centara.

Na taj se način želi zaobići protivljenje nekih zemalja, poput Mađarske ili Poljske, koje ne žele pristati na obavezujuće kvote za raspodjelu migranata.

Država koja preuzme obavezu da će "sponzorirati" vraćanje azilanta treba učiniti sve da ih brzo vrati, primjerice kroz diplomatske kontakte s trećom zemljom. Ona se također treba obvezati da će, ako u roku od osam mjeseci ne uspije osigurati povratak osobe kojoj je odbijen azil, primiti tu osobu.

Zemlje koje dobrovoljno odluče primiti azilante moći će računati na finansijsku podršku iz evropskog budžeta.

Prema novom prijedlogu mijenja se i načelo da je zemlja prvog ulaska u EU odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom. Komisija sada predlaže da zemlja koja treba obraditi zahtjev za azilom bude ona u kojoj tražitelj azila ima nekog bliskog rođaka, ona u kojoj je studirao ili ima neke druge veze s tom zemljom.  Ako takva veza ne postoji, zemlja prvog ulaska u EU ostaje odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom.

Nepoštivanje sporazuma

Novi prijedlog predviđa i ubrzano razmatranje zahtjeva za azilom za osobe koje nemaju puno izgleda za međunarodnu zaštitu jer dolaze iz zemalja poput Tunisa i Maroka, iz kojih manje od 20 posto tražitelja dobije pozitivno rješenje za azil. Takvi će se zahtjevi rješavati na granici i morat će biti riješeni u roku od 12 tjedana.

Evropska unija trenutačno ima 24 sporazuma o readmisiji, ali se ne poštuju svi, ističe Komisija.

Komisija najavljuje da će jednom godišnje objavljivati izvještaje o sposobnosti trećih zemalja da prime natrag svoje državljane. To će se raditi s ciljem pritiska na te zemlje da olakšaju povrat migranata jer će ti izvještaji imati posljedice i na izdavanje viza za građane tih zemalja.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.