Oglasi

Einsteinova teorija otvorila put za nova otkrića

Njemački genije je otvorio put budućem razvoju brojnih modernih tehnologija, kao što su sateliti i pametni telefoni.

eKEo6fOQcnA

Prije stotinu godina Albert Einstein revolucionirao je naše shvatanje gravitacije, svjetlosti i vremena.

Njemački genije je, također, otvorio put budućem razvoju brojnih modernih tehnologija, kao što su sateliti i pametni telefoni.

Tarek Bazley posjetio je švicarski Bern, u kojem je Einstein proveo dio života.

Einstein je opću teoriju relativnosti objavio deset godina nakon prostije, ali danas mnogo poznatije formule e=mc2.

Nova teorija dodala je jednačini silu gravitacije i predvidjela na koji način ona može mijenjati svjetlost i protok vremena.

Tamna materija

Teoriju godinama potvrđuju teleskopi koji prate ove promjene. Astrofizičarima je omogućila da izračunaju kako više od četvrtine svemira čini nevidljiva tamna materija.

“Količina gravitacije koja potiče od zvijezda u određenoj galaksiji nije dovoljna da izazove tu distroziju. Za to je potrebna dodatna masa, koju ne možete vidjeti, a ona se naziva tamnom materijom. Tu materiju možemo analizirati, jer je Einstein predvidio ovaj efekat, zahvaljujući kojem je moguće izračunati koliko tamne materije ima u svemiru“, kazao je Francisco Diego sa Univerziteta u Londonu.

Einsteinove jednačine poslužile su i kao osnova za tehnologiju globalnog pozicioniranja koja se može naći u pametnim telefonima.

U Einsteinovom muzeju u Bernu izložene su i druge tehnologije u čijem je razvoju pomogao, uključujući ovaj žiroskopski kompas, koji se i danas koristi na brodovima.

“Jednačine koje je Einstein predstavio 1915. zauvijek su promijenile naše shvatanje fizičkog svijeta, od utjecaja gravitacije na svjetlost i prolazak vremena do postojanja crnih rupa. Označile su i početak perioda u kojem će postati prava superzvijezda i jedan od najslavnijih mislilaca 20. stoljeća“, izvijestio je Al Jazeerin reporter Tarek Bazley.

Iako je u početku podržavao njegov razvoj, Einstein se kasnije borio protiv nuklearnog oružja. Bio je i dugogodišnji aktivista za ljudska i građanska prava.

“To su bile teme koje su istinski dirnule mnoge ljude širom svijeta. Einstein je imao kredibilitet, izgled pop-zvijezde, jedinstvenu ličnost... Mislim da nije želio postati toliko popularan, ali zaista se uklapao u to, a ljudi su imali potrebu za jednom takvom zvijezdom“, istakao je Jakob Messerli iz Historijskog muzeja u Bernu.

Dio svemira

Njegove teorije imale su i filozofski aspekt, koji je često spominjao u desetinama hiljada pisama koja je ostavio iza sebe.

“Kad bi svi ljudi shvatali da ono što svakog dana radimo od tog trenutka postaje dio svemira, mislim da bismo se bolje odnosili jedni prema drugima i trudili da na svemir ostavimo trag na koji bismo bili ponosni, umjesto onoga kojeg bismo se stidjeli“, zaključio je književnik i naučnik Jeffrey Bennet.

Einstein je, također, izazivao ljude oko sebe da svakog dana pokušaju razumjeti barem djelić misterije vječnosti, života i strukture stvarnosti. Najvažnije je, govorio bi, nikad ne prestati postavljati pitanja.

Izvor: Al Jazeera  

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.