Egipatski snovi o povratku ukradenog novca
Piše: Abdel Hafez Al-Sawy
KAIRO – U jeku revolucionarnih dešavanja 25. januara 2011. godine pokrenuto je pitanje egipatskog novca koji su izvan granica države prokrijumčarili svrgnuti predsjednik Hosni Mubarak, njegova porodica te visoki zvaničnici iz vremena Mubarakove vladavine. Prije revolucije 25. januara trgom Tahrir su odjekivali povici naroda: “O, Mubarak, odakle tebi 70 milijardi!?”
Nakon pada predsjednika Mubaraka, ovo ogromno bogatstvo je uzburkalo snove egipatskog naroda, pa su tako pojedini smatrali da je potrebno izvršiti povrat ukradenog novca, kako bi se ostvario napredak u razvoju države, dok je bilo i onih koji su vjerovali da imaju pravo na dio tog bogatstva kako bi ostatak života proživjeli lagodno.
Međutim, ostaci stare vladajuće strukture unutar države uništili su snove egipatskog naroda, i to formiranjem odbora koji nisu napravili ništa po pitanju povrata tog novca, ili pomoću oslobađajućih sudskih presuda Mubaraku i njegovim saradnicima, kako bi mogli biti sigurni da njihovo bogatstvo u inostranstvu neće biti oduzeto, ili time što nisu poduzeli nikakve pravne korake koji bi pomogli u rješavanju problema egipatske imovine u inostranstvu.
Ozakonjena korupcija
Izjave predsjednika Centralnog odjela za ekonomska istraživanja pri Ministarstvu trgovine i industrije u Egiptu Abdul Nabia Abdulmuttaliba ponovno su potaknule pitanje Mubarakove imovine koja je prokrijumčarena izvan granica države tokom njegovog intervjua za jedan elektronski list u Kairu. Abdulmuttalib je potvrdio kako su izgubljene sve nade da će taj novac biti vraćen.
On je otkrio ulogu odbora koji su formirani sa zadatkom da vrate egipatsku imovinu te dodao da su oni predstavljali opterećenje za državni budžet, a ne izvor prihoda koji je trebao vratiti oteti novac u državu. Prema njegovim procjenama, finansijski troškovi ovih odbora iznosili su oko 300 miliona egipatskih funti, i to u vidu naknada i plata za savjetnike te troškova smještaja i putovanja izvan zemlje.
Ekonomski stručnjak Mahmud Abdullah izjavio je za Al Jazeeru da su se strahovi od uloge koju ima zaostala struktura prethodne vlasti duboko ukorijenile u Egiptu još od momenta kada je revolucija 25. januara proglašena kao idealna te pozitivnih stavova o pravosuđu i “dubokoj državi”.
Formiranje odbora obavljeno je u skladu s birokratskim procedurama, prilikom čega se angažiraju osobe koje gube dokumentaciju koja dokazuje krivicu Mubaraka i njegovih saradnika, kao i oni koji opstruiraju sudske postupke ili korespondenciju s inostranstvom, što je trebalo pomoći da se vrati novac iznesen iz države.
Abdullah naglašava da je veliki dio ovog novca prokrijumčaren nakon što je oboren režim Mubaraka, i to pomoću različitih metoda, uključujući legalne i zakonske, ali i pojedinih nelegalnih metoda.
Duboka država je, prema Abdullahovom mišljenju, iskoristila priliku da ozakoni korupciju Mubaraka i njegovih saveznika, zbog čega je egipatska država propustila priliku bogatstvo koje je oteto i pohranjeno u inostranstvu iskoristiti kako bi premostila finansijske probleme, odnosno da Egipat više ne bude ovisan o stranoj finansijskoj podršci ili pristupu stranim kreditima.
Vojni udar 2013. godine
Pravni stručnjak Mahmoud Jaber naglašava da, ukoliko se žele povratiti milijarde prokrijumčarene iz Egipta, onda prvi korak predstavlja provođenje pravne istrage koja bi dokazala da su Mubarak i njegovi saradnici ovaj novac stekli na ilegalan način, posebno u slučaju javnih službenika, koji su takve zarade ostvarili obavljajući svoje funkcije, a zatim donijeti pravosnažne sudske presude pred nezavisnim sudstvom, čime bi se potvrdile te osude.
Jaber dodaje da je, pored pravnih aspekata koji moraju biti ispunjeni, neophodna i politička stabilnost države, što Egiptu nedostaje.
Mubarak i drugi korumpirani državnici oslobođeni su optužbi zbog odsustva vladavine zakona te nepostojanja neutralnosti i nezavisnosti pravosuđa, kao i činjenice da se trećeg jula 2013. godine u ovoj državi dogodio vojni udar.
Spomenuto je dovelo do toga da država više nije u stanju tražiti svoj novac natrag, pogotovo što trenutno ne postoji pravni oslonac na koji bi se Egipat mogao pozvati pred državama koje taj novac drže u svom vlasništvu.
Izvor: Al Jazeera