EBRD: Pad BDP-a u svim regijama 3,5 posto, oporavak iduće godine
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će gospodarstva u regijama u kojima je ona aktivna zabilježiti u prosjeku pad od 3,5 posto ove godine, zbog ekonomskog utjecaja pandemije novog korona virusa, te da će iduće godine imati rast od 4,1 posto.
Očekuje se da će na Zapadnom Balkanu Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja globalnih lanaca opskrbe, zbog svojih snažnih proizvodnih baza, navodi se u novom izdanju Regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a, prenosi Tanjug.
Banka procjenjuje da će se uslijed korona krize bruto domaći proizvod (BDP) Srbije smanjiti za 3,5 posto ove godine, nakon čega će se 2021. zemlja snažno oporaviti s rastom od šest posto, navodi se u priopćenju EBRD-a dostavljenom Tanjugu.
Poremećaj međunarodne trgovine
Pandemija je, kako se navodi, “poremetila međunarodnu trgovinu i prisilila nekoliko velikih proizvođača u Srbiji na privremenu obustavu proizvodnje”.
Oporavak će, dodaje EBRD, ovisiti o postupnom popuštanju domaćih mjera za suzbijanje virusa i vraćanja poslovnih aktivnosti u normalu tijekom druge polovice godine.
Ekonomije Albanije i Crne Gore će biti pogođene zbog velikog oslanjanja na turizam, dok će se na gospodarstvo Kosova i još neke ekonomije u regiji odraziti pad doznaka iz inozemstva, koji će srezati domaću potražnju.
Hrvatsko gospodarstvo, procjenjuje EBRD, past će u 2020. godini zbog pandemije 7,0 posto, no u 2021. godini bi trebao uslijediti brzi oporavak po stopi od 6,0 posto.
U ožujku je, navodi se, zabilježen pad turističkih dolazaka za 75 do 80 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, sličan se pad očekuje i u drugom kvartalu, a u trećem bi pad trebao biti upola manji i iznositi blizu 30 posto.
Do sada ‘nezabilježena neizvjesnost’
Istovremeno, restriktivne mjere pogađaju potražnju za uslugama i trajnim dobrima, a u EBRD očekuju i smanjenje robnog izvoza s obzirom na veliku izloženost Hrvatske talijanskom gospodarstvu.
EBRD prognozira i Turskoj ove godine pad BDP-a od 3,5 posto, nakon čega će uslijediti rast do 6,0 posto 2021. godine.
U izvješću se upozorava da su ove projekcije podložne promjenama zbog do sada “nezabilježenih neizvjesnosti”.
“Ako mjere socijalnog distanciranja ostanu na snazi mnogo dulje nego što se predviđalo, recesija bi mogla biti mnogo dublja, pri čemu razine BDP-a po stanovniku iz 2019. godine neće biti dostignute godinama”, piše u dokumentu.
‘Nije vrijeme za ekonomski nacionalizam’
Takođe se konstatira da su u svim regijama EBRD-a mjere vlada za suzbijanje korona virusa utjecale na pad domaće ponude i potražnje te da ekonomije trpe zbog eksternih šokova, poput naglog pada cijena robe, koji pritišće izvoznike, poremećaja globalnih lanaca vrijednosti, kolapsa turizma i pada doznaka.
Glavni ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorcik smatra da je, kako svijet bude izlazio iz krize, od presudne važnosti da se zemlje regije usredotoče na buduću suradnju i jačanje ekonomske otpornosti.
“Kriza je bila golem udarac, a izlazak iz nje će biti jednako izazovan. Ovo nije vrijeme za ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme za oblikovanje bolje budućnosti kroz međunarodnu predanost slobodnoj trgovini, ublažavanju klimatskih promjena i ekonomskoj suradnji”, rekla je ona.
Izvor: Agencije