Oglasi

Džamija u Cambridgeu prva 'eco-friendly' u Evropi

Dok je dizajn vanjskog dijela kompleksa zadržao duh tradicije, sam objekt prilagođen je modernim vremenima i zaštiti životne sredine.
Na krov su postavljeni i solarni paneli, što troškove za električnu energiju smanjuje za 30 posto, a u ljetnom periodu i do 40 postoAnadolija

Centralna džamija u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, čijem će svečanom otvorenju prisustvovati i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, jedna je od rijetkih ekodžamija u svijetu.

Proces izgradnje prve ekodžamije u Evropi počeo je 2008. Muslimani u tom gradu, svjesni da četiri mesdžida koja su postojala ne mogu primiti sve vjernike, odlučili su pomoć zatražiti od Timothyja Wintera, profesora islamskih studija na Univerzitetu u Cambridgeu.

Tako je pokrenut projekt na čelu s Winterom, koji je nakon prelaska na islam uzeo ime Abdal Hakim Murad, prenosi Anadolija.

Više od 10.000 ljudi i institucija pružilo je podršku projektu, a znatna pomoć došla je od turskih institucija i Nacionalnog fonda Katara.

Prilagođena modernim vremenima

U projekt se uključio i Yusuf Islam, a džamija je izgrađena na način da je u obzir uzeta i zaštita životne sredine, što je vidljivo na izgledu dvorišta, ulaza u džamiju, abdesthane, prostora za klanjanje i gasulhane.

Radovi na džamiji uveliko su završeni u aprilu 2019, a bogomolja može primiti 1.000 vjernika. Dok je dizajn vanjskog dijela kompleksa zadržao duh tradicije, sam objekt prilagođen je modernim vremenima i zaštiti životne sredine.

Džamija je uveliko sagrađena od drveta i mramora, a valja spomenuti i nulti ugljikov otisak.

Potpuna iskoristivost

Imam džamije Ali Tos za Anadoliju je govorio o karakteristikama džamije te podsjetio na to da su padavine stalna pojava u Velikoj Britaniji.

"Kišnicu putem odvoda na krovu džamije koristimo za zalijevanje sadnica u dvorištu. Osim toga, koristi se i za čišćenje sanitarnih područja, što dovodi do potpune iskoristivosti", rekao je Tos.

Na krov su postavljeni i solarni paneli, što, prema riječima imama, troškove za električnu energiju smanjuje za 30 posto, a u ljetnom periodu i do 40 posto.

Džamija je opremljena i toplotnim pumpama te se tako i najmanji toplotni val koristi za grijanje vode u spremnicima.

"Tu vodu koristimo za zagrijavanje podloge ispod tepiha i vode u abdesthanama", rekao je Tos, imam porijeklom iz Turske.

Prema njegovim riječima, džamija posjeduje i pasivnu ventilaciju.

Jedan od imama iz BiH

Na zidovima bogomolje nema prozora, a jedan od osnovnih razloga za to, pojašnjava imam, jest želja da se poveća koncentriranost ljudi na namaz.

"Još jedna 'eco-friendly' karakteristika jest to što su prozori postavljeni u gornjem dijelu, a preko njih ulazi svjetlost i direktno se prenosi u džamiju", rekao je Tos.

Dodao je da brojni vjernici vole obavljati molitve u toj džamiji, a interes za nju pokazuju i nemuslimani, koji informacije o bogomolji i islamu općenito dobijaju od djelatnika u džamiji. Jedan od imama jest i Sejad Mekić, iz Bosne i Hercegovine.

Džamija, u kojoj je i stalna postavka "Naučno naslijeđe u islamskoj civilizaciji između 9. i 16. stoljeća", samo ove godine dobila je devet nagrada.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.