DW: Zapadni Balkan spas za njemačke staračke domove

Već sada je 36.000 radnih mjesta u sektoru njege nepopunjeno, od toga 15.000 u staračkim domovima (EPA)

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn najavio je pojačano useljavanje ljudi koji se bave njegovateljstom sa zapadnog Balkana kako bi smanjio nestašicu te radne snage u državi, ali mnogi njegovatelji iz tih država već su u Njemačkoj, navodi Deutsche Welle.

Dugo ignorirani problem manjka stručnog osoblja u sektoru njege došao je i do najviših političkih slojeva, navodi se u tekstu.

U koalicijskom ugovoru demokršćansko-socijaldemokratske Vlade navodi se da bi trebalo otvoriti 8.000 novih radnih mjesta u sektoru njege, a u međuvremenu se govori o najmanje 13.000.

Međutim, to neće biti dovoljno jer je stvarnost mnogo dramatičnija: već sada je 36.000 radnih mjesta u tom sektoru nepopunjeno, od toga 15.000 u staračkim domovima.

Situacija je još gora kad je riječ o privatnoj njezi. Prema prognozama, broj osoba koje će biti zavisne od tuđe njege s trenutnih 2,86 miliona gotovo će biti udvostručen na 4,5 miliona do 2060. godine, navodi DW.

Spahn je sada predložio konkretan plan za ublažavanje krize. Jedan od prijedloga odnosi se i na finansiranje obrazovanja njegovatelja u inozemstvu njemačkim novcem.

“Za ove potrebe dodatno je odobreno devet miliona eura”, rekao je Spahn.

Budući njegovatelji kod kuće bi trebali naučiti i njemački jezik kako bi, kako kaže ministar zdravstva, odmah na kraju obrazovanja mogli početi s radom u Njemačkoj.

Balkanska reakcija

U državama zapadnog Balkana koje su se našle na ministrovoj listi ta inicijativa zasad je primljena sa zadrškom.

Makedonske vlasti primjećuju da takve inicijative dodatno potiču iseljavanje mladih, sposobnih i dobro obrazovanih građana.

Iseljavanje je ionako na alarmantno visokom nivou u Makedoniji i državama regije takvo rješenje ne donosi ništa pozitivno.

Slična je situacija i u ostalim dijelovima zapadnog Balkana.

U Srbiji, Bosni i Hercegovini, te na Kosovu deseci hiljada ljudi čekaju priliku da se domognu Zapada. Ispred konzulata duge kolone onih koji čekaju na radne vize. Škole stranih jezika rade punom parom. Najpopularniji jezik jest njemački, a zanimanje je toliko da se čak nude kursevi u 23 sata.

Posredničke agencije također pune blagajne: za posredovanje jedne medicinske sestre njemačke klinike plaćaju i po 5.000 eura premije. Oni koji traže posao također plaćaju.

Situacija je slična i u Hrvatskoj. S obzirom na to da je zemlja od 2013. u Evropskoj uniji, za većinu država članica građanima Hrvatske ne treba radna dozvola.

Čitavi dijelovi zemlje su opustošeni. Pritom mnogima nije samo do puke zarade nego odlaze zbog društvenih i političkih uvjeta i opće atmosfere beznađa.

Gledano iz ugla Njemačke, takva migracija radne snage znači dvostruku dobit: popunjavaju se praznine na tržištu rada i dobijaju stručnjaci u čije obrazovanje nije uloženo gotovo ništa.

Makedonski model rotacije

U makedonskom Ministarstvu zdravstva vjeruju da su pronašli način kako da svi profitiraju od trenutnog stanja.

Oni predlažu neku vrstu rotacije tokom koje bi makedonsko zdravstveno osoblje neko vrijeme, recimo, šest mjeseci, provodilo u Njemačkoj. Time bi ljekari stjecali nova znanja, ali i zaradili.

Nakon toga bi se vratiti u Makedoniju, koja je investirala u njihovo obrazovanje i koja bi tako profitirala od novih iskustava svojih zdravstvenih radnika.

U Makedoniji rješenje problema vide i u širem, regionalnom pristupu.

“Mislimo da bi sve države regije trebale zajednički pregovarati s Njemačkom i tako postići rotacijski princip”, rekao je makedonski ministar zdravstva Venko Filipče za DW.

Izvor: Agencije