DW: Napušta li američka vojska Njemačku?
Američki državni sekretar Mike Pompeo prisustvovat će obilježavanju 30. godišnjice pada Berlinskog zida, što će za njega lično biti svojevrsno putovanje u prošlost jer je i sam nekad bio vojnik u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.
DW podsjeća da je Pompeo, nakon što je 1986. diplomirao kao student generacije na prestižnoj Vojnoj akademiji West Point, raspoređen u tada podijeljenu Njemačku.
Dio vremena proveo je patrolirajući i kod Berlinskog zida, ali je većinom bio stacioniran u Gornjoj Franačkoj, te je bio komandir tenkovske jedinice u kasarni Christensen u Bindlacher Bergu.
Ta baza bila je strateški locirana, samo 70 kilometara od nekadašnje unutrašnje njemačke granice: Bavarska na sjeveru graniči s Tiringijom, kao i s tadašnjom Čehoslovačkom, koja je, također, pripadala Varšavskom paktu.
Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke američke trupe znatno su reducirane. Godine 1992. američke snage povukle su se i iz Bindlacher Berga. Neke zgrade su srušene, a druge pretvorene u stanove. Danas samo ime jedne ulice podsjeća na vrijeme kasarne Christensen. Tu je i kuglana koju su otvorili Amerikanci i autoservis koji se zove US Cars Franken. Tamo danas živi gotovo 900 ljudi. Bivši američki vojnici na Facebooku razmjenjuju iskustva o vremenu koje su proveli u toj bazi.
Smanjenje prisustva
Slično je već godinama i s drugim američkim bazama: Amerikanci se povlače ili barem smanjuju prisustvo. Pompeo je kao vojnik vidio sasvim drugačiju sliku, navodi DW.
Pred kraj hladnog rata, 1990. godine, Sjedinjene Američke Države imale su u Zapadnoj Njemačkoj više od 200.000 vojnika. U Istočnoj Njemačkoj (DDR) bilo je dvostruko više sovjetskih vojnika: sovjetske trupe smatrane su najvećom vojskom koju je neka strana okupacijska snaga ikad imala u tako dugom periodu.
Međutim, dok su 1994. i posljednji vojnici napustili teritoriju bivšeg DDR-a, trupe zapadnih saveznika, drastično smanjene, ostale su u Njemačkoj, članici NATO-a.
Nigdje u svijetu američka vojska nema tako jaku bazu kao u Njemačkoj. Danas je na njemačkom tlu gotovo 35.000 američkih vojnika, posebno u Porajnju-Falačkoj, Bavarskoj, Baden-Wuerttembergu i Hessenu. Amerikanci čine daleko najveći kontingent stranih trupa u Njemačkoj. Britanci imaju 3.000 vojnika, a svi drugi mnogo manje. Poređenja radi: Bundeswehr danas ima gotovo 182.000 vojnika.
No, američka vojska u Njemačkoj nije samo od presudnog vojnog značaja nego je i važan regionalni ekonomski faktor. Osim vojnika, za oružane snage radi i 17.000 američkih i 12.000 njemačkih civila.
Trumpove prijetnje
Budući da su američke baze uglavnom u ruralnim oblastima, kao, npr., baza Ramstein, lokalni političari obično vole što su tamo Amerikanci.
Ali, zbog toga što Njemačka za vojsku ne izdvaja minimum od dva posto BDP-a, kako je dogovoreno u NATO-u, predsjednik Donald Trump više puta govorio je o djelomičnim premještanju američke vojske na istok. U junu je bilo govora o prebacivanju hiljadu vojnika u Poljsku, koja je već ispunila obećanje od tih dva posto, podsjeća DW.
“Brojni predsjednici SAD-a tražili su od najveće evropske ekonomije da plati za svoju odbranu. To se vuče već dugi niz godina. Sada se došlo do tačke kada se mora reagirati”, rekao je ovog ljeta Richard Grenell, Trumpov ambasador u Berlinu.
Zasad je sve ostalo na prijetnjama, vjerovatno zato što se promijenio glavni cilj prisustva američkih trupa u Njemačkoj: odbrana od neprijateljskog napada na Njemačku više nije u fokusu.
Preko njemačkih baza, prije svega one u Ramsteinu, SAD upravlja vojnim operacijama u Aziji i Africi. Čini se da Amerikanci u doglednoj budućnosti s tim u vezi neće moći bez Njemačke. U svakom slučaju, ulaganja SAD-a u baze u Njemačkoj sugeriraju da Amerikanci ipak žele zadržati snažno prisustvo u toj zemlji, navodi Deutsche Welle.
Izvor: Agencije