DW: Kada će stići vakcina i dokle se stiglo u njenom razvoju?

Širom svijeta naučnici rade na razvoju djelotvorne i sigurne vakcine protiv virusa SARS-CoV-2, koji je izazvao pandemiju, a Deutsche Welle je sastavio pregled najvažnijih pitanja i odgovora u vezi s vakcinom, prenosi Tanjug.

Kada je riječ o tome kada svijet može da očekuje vakcinu protiv COVID-a 19, DW ukazuje da, prosječno, razvoj vakcine traje 10 do 12 godina, ali da u slučaju pandemije korona virusa, naučnici ulažu velike napore kako bi skratili to vrijeme.

Ipak, napominje da su naučnici i Svjetska zdravstvena organizacija saglasni da se ne smiju praviti kompromisi kad je riječ o sigurnosti vakcine.

Kako dodaje, za sadašnju kliničku fazu naučnici računaju da će trajati oko 17 mjeseci.

“A to je tek početak, jer ta faza mora da bude uspješno završena. Nakon dozvole za korištenje i proizvodnje vakcine, slijedi četvrta faza u kojoj naučnici i dalje posmatraju vakcinisane pacijente”, navodi DW.

Testira se 50 mogućih vakcina

Što se tiče toga dokle su naučnici stigli u razvoju i testiranju vakcine, DW navodi da naučnici trenutno testiraju više od 50 kandidata za vakcinu u kliničkim studijama, ali da nijedna još nije dobila odobrenje za korištenje.

Mnogo više kandidata za vakcinu trenutno se nalazi u pretkliničkoj fazi, što, objašnjava DW, znači da se efikasnost vakcine testira na životinjama.

Kako navodi, kliničke faze koje slijede nakon toga razlikuju se, između ostalog, po svom obimu.

U prvoj fazi, vakcina se testira na malim grupama pacijenata. U drugoj fazi, vakcina se testira na nešto većim grupama s najmanje 100 osoba, pri čemu se naročito vodi računa o ranijim bolestima ili starosti pacijenata. U trećoj fazi, vakcina se testira na najmanje 1.000 pacijenata, pri čemu se naročito obraća pažnja na njenu efikasnost i sigurnost.

Takođe, ukazuje DW, neke firme, poput BioNtecha i Pfizera ili Sinovaca svoje kandidate za vakcinu testiraju paralelno u više testova: na različitim starosnim grupama ili s različitim doziranjima i načinom primjene.

Kada kliničke faze budu uspješno završene, firme mogu formalno da zatraže dozvolu za korištenje vakcine.

Tri ustanove imaju presudnu ulogu

Pritom, ističe DW, presudnu ulogu igraju tri ustanove: Uprava za hranu i lijekove u SAD, Evropska agencija za lijekove u Evropi i Agencija za farmaceutske i medicinske proizvode u Japanu.

Međutim, ističe DW, kad neka vakcina dobije dozvolu za upotrebu, ne znači da odmah svi ljudi mogu da budu vakcinisani.

“Najprije bi trebalo proizvesti velike količine vakcine. Zatim logističari moraju da se pobrinu da vakcinu dostave tamo gdje je potrebno. A društvo mora da odgovori i na etička pitanja, recimo kako će vakcina biti podjeljena i ko će imati prednost kod vakcinacije. Na kraju, svaki pojedinac sam odlučuje da li će se vakcinisati ili neće”, navodi DW.

Na pitanje kakvi tipovi vakcina se trenutno razvijaju, DW odgovara da naučnici trenutno razvijaju deset različitih tipova vakcine protiv COVID-a 19, a da se većina kandidata za vakcinu zasniva na proteinskoj osnovi.

Ističe i da trenutno više od stotinu timova naučnika u čitavom svijetu radi na razvoju vakcine protiv COVID-a 19, a da je do sada deset timova razvilo kandidata za vakcinu do treće kliničke faze testiranja.

Pritom, DW ukazuje na pet timova koji već sprovode opsežne kliničke testove.

Testiranja na ljudima

Riječ je o belgijskom preduzeću “Jannsen Pharmaceutical Companies”, koji trenutno testira svog kandidata za vakcinu na oko 90.000 ljudi u SAD-u, Argentini, Brazilu, Kolumbiji i Belgiji. Radi se o vakcini zasnovanoj na nereplicirajućem viralnom vektoru.

Na istom principu zasniva se i kandidat za vakcinu na kojem u javno-privatnom partnerstvu rade Univerzitet u Oxfordu i britanska firma AstraZeneca. Oni svoju potencijalnu vakcinu testiraju na oko 60.000 ljudi u SAD-u, Čileu, Peruu i Velikoj Britaniji.

Kinesko preduzeće “Sinofarm” radi u različitim konstelacijama zajedno sa institutima u Pekingu i Wuhanu. Oni svoju “neaktiviranu” vakcinu testiraju na oko 55.000 ljudi u Bahreinu, Jordanu, Egiptu, Maroku, Argentini i Peruu.

Drugačije je koncipiran kandidat za vakcinu firme “BioNTech”. Ona je zasnovana na ribonukleinskoj kiselini i trenutno se testira na oko 44.000 ljudi, izmedu ostalog u SAD-u, Argentini i Brazilu.

Tim kineske firme “Kansino” trenutno svog kandidata testira na oko 41.000 ljudi u Pakistanu, dodaje DW.

Izvor: Agencije