Nacionalističke čarke tenderske koalicije

Pripadnici albanske zajednice izašli su na ulice kako bi spriječili izgradnju krsta visine 55 metara (Al Jazeera)

Piše: Risto Popovski

Verski praznik Duhovi, dan kada se porodice i prijatelji sećaju pokojnika i posećuju njihova večna počivališta, bio je povod da se prekinu međunacionalne tenzije u Skopju. Tenzije, koje su smišljeno bile isprovocirane politikanskom zloupotrebom nacionalnih i verskih simbola, zaustavila je upravo vera, ali ona istinska i poštovanje pokojnika.

Teško je poverovati, ali inicijatori međunacionalnih tenzija bile su partije vladajuće koalicije VMRO-DPMNE i Demokratska unija za integraciju, na čijem su čelu Nikola Gruevski i Ali Ahmeti. Partije koje već osam godina složno vladaju Makedonijom i kontinuirano imaju međunacionalne čarke, sada su se otvoreno “sukobile” oko prava na (zlo)upotrebu dvoglavog orla i krsta, kao nacionalnih i verskih simbola.

Poprište isprovociranih nacionalističkih tenzija bilo je u blizini Gradskog groblja Butel, u istoimenoj opštini u Skoplju, koje građani na Duhovdan masovno posećuju. Inicijatori “sukoba”, partije vladajuće koalicije, dozvale su se pameti i odustale od zvaničnog sučeljavanja. Što iz pijeteta prema pokojnicima, više zbog bojazni da “kontrolisane” međunacionalne tenzije, zbog masovne posete groblju, ne izmaknu kontroli.

Dodatni – u suštini, glavni – razlog za prekid tenzija su građani, pre svega Makedonci i Albanci, kao i pripadnici drugih nacionalnosti, koji nisu naseli na nacionalističke provokacije. Partije vladajuće koalicije su proteklih godina (pre)često manipulisale međunacionalnim odnosima, posebno pred izbore, tako da ih građani lako čitaju, ne reaguju, što ne znači da obnavljanje tenzija, svako malo, ne izaziva i zabrinutost.

Odgovor je brzo stigao

Spomenik dvoglavom orlu od livenog gvožđa, visok četiri metra, postavljen usred “ostrva” za kružni saobraćaj, pre dvadesetak dana bio je uvod u najnoviju epizodu provociranja kontrolisanih međunacionalnih tenzija. Dvoglavi orao postavljen je u opštini Čair, dominantno naseljenoj Albancima, čiji je gradonačelnik Izet Memeti, uticajan član rukovodstva DUI-ja.

Usledile su, očekivano, reakcije zbog postavljanja spomen-obeležja koje je simbol druge države – Albanije. Objašnjenja da dvoglavi orao nije državni, već nacionalni simbol Albanaca, koliko je uverljivo, toliko je i prihvaćeno. Nije bilo objašnjenja o tajmingu – zašto se pred izbore, prethodno su bili zakazani za kraj aprila, postavljaju spomenici za koje se zna da će izazvati reakcije.

Nije trebalo dugo čekati na odgovor. Prve reakcije, koje i nisu bile mnogo glasne i oštre, brzo su podignute na viši nivo odlukom da se u susednoj opštini Butel, na jedva jedan kilometar od dvoglavog orla, postavi krst od gvožđa. Da bi odgovor bio adekvatan, a podizanje međunacionalnih tenzija efektno i efikasno, najavljeno je da će krst, lociran, isto tako, usred “ostrva” za kružni saobraćaj, biti visok čak 55 metara.

Inicijator za izgradnju monumentalnog krsta je Svetski makedonski kongres, na čijem je čelu kontroverzni Todor Petrov. Opština Butel, u kojoj su žitelji mešovitog nacionalnog sastava, ali Makedonci dominiraju u njenim organima, oberučke je prihvatila inicijativu i po hitnom postupku formalno donela sve potrebne odluke.

Obračun u kafani

Postavljanje temelja za monumentalni gvozdeni krst izazvalo je veliku medijsku pažnju u glasilima bliskim vladajućoj VMRO-DPMNE. Svečanosti su prisustvovali visoki partijski i Vladini funkcioneri, a temelje je osvetio poglavar Makedonske pravoslavne crkve gospodin Stefan.

Beton se na temeljima još nije ni stvrdnuo, a počela je nova faza scenarija za podizanje međunacionalnih tenzija. Inicijator za izgradnju krsta Todor Petrov, u restoranu gde je proslavljao postavljanje temelja, bio je napadnut od članova partije DUI. Od većih batina spasao ga je upravo gradonačelnik opštine Čair Izet Memeti, koji se, slučajno ili ne, našao u istoj kafani.

Uz zavidnu medijsku pažnju, Petrov je prenesen u Urgentni centar, gde je proveo dva dana. Imao je čast da ga u bolnici poseti lider vladajuće partije Nikola Gruevski, naravno, uz pratnju kamera. Gruevski je time otvoreno izrazio podršku ne toliko inicijativi za izgradnju krsta, koliko podizanju međunacionalnih tenzija, koje su počele postavljenjem dvoglavog orla.

Medijska i politička pažnja batinanju Petrova kao da je bila znak za prelazak na sledeću fazu scenarija, provociranja međunacionalne netrpeljivosti. Organizovan je protest protiv izgradnje krsta, koji su predvodili visoki funkcioneri DUI-ja.

Lider ove partije Ali Ahmeti načelno je podržao pravo građana na protest, izjavom koja je, svakako ne slučajno, objavljena uoči događanja u opštini Butel. U prvim redovima protesta protiv krsta bio je jedan od najbližih saradnika Ahmetija, Artan Grubi, čiju su poruku “Butel je naš, idemo na protest” preneli mediji.

Protest je završio nasilnim rušenjem temelja za izgradnju krsta. Učesnici su “zauzeli” lokaciju na kojoj su bili postavljeni temelji za krst i podigli šatore. Veče je bilo tenzično. U opštini Butel okupilo se stotinjak građana, koji su hteli da se obračunaju sa nasilnicima koji su razrušili i oskrnavili temelje krsta. Intervenisala je policija i sprečila sukob.

(Zlo)upotreba simbola

Opsada srušenih temelja krsta trajala je jedva dva dana. Rušitelji temelja povukli su se uoči verskog praznika Duhovi. Time su izrazili poštovanje prema pravoslavnom verskom prazniku, prema pokojnicima, ali i prema krstu, kao simbolu vere, čije su temelje, dan ranije, srušili. Izbegnuta je, naravno, i opasnost od incidenta širih razmera.

Verbalna i medijska polemika koja je pratila događanja oko (zlo)upotrebe spomenika i simbola bila je i bučna i netolerantna, bila je sve samo ne argumentovana. Dvoglavi orao  je simbol na grbu i zastavi Albanije, koji poštuju i koriste Albanci u Makedoniji, što izaziva nedoumice, nerazumevanje, pa i proteste Makedonaca.

Objašnjenje da dvoglavi orao nije samo državno obeležje Albanije, već i nacionalni simbol svih Albanaca, nije do kraja shvatljiv i prihvatljiv za Makedonce. Albanci u Makedoniji imaju svoju državu i simbole i neprimereno je da koriste simbole tuđe države.

Dugo je prisutno pitanje simbola, ali se o njemu nikad nije, u mirnoj atmosferi, tražilo naučno i političko rešenje. Uvek se pitanje simbola postavlja u tenzičnim uslovima kada su sva pitanja i objašnjenja kontroverzna i suprotstavljena.

Albanci, članovi vladajuće partije DUI, protivljenje podizanju krsta objašnjavaju činjenicom da to nije nacionalni, već verski simbol. Ova tvrdnja nije dovoljna da objasni protivljenje Albanaca, još manje rušenje osvećenih temelja za krst. Na stranu što bi se i dobar broj Makedonaca saglasio da je vladajuća partija dobrano preterala sa postavljanjem krstova.

‘Sukob’ u koaliciji

Činjenica da su lideri koalicionih partija Gruevski i Ahmeti – posredno, ali jasno – podržali svako svoju opciju, ko krst, ko dvoglavog orla, u pravom svetlu pokazuje njihovu saradnju u vlasti, koja traje gotovo osam godina. U braku iz interesa uspešno sprovode finansijske ciljeve, pa ih često nazivaju i složnom tenderskom koalicijom, ali žive u paralelnom svetu, jedni pored drugih.

Čarke, pa i neslaganja na međunacionalnoj osnovi su sastavni deo njihovog koaliranja, obično pred izbore ili kada treba skrenuti pažnju javnosti sa nekog problema. Verbalni sukobi za podizanje međunacionalnih tenzija, po pravilu, kontrolisani su i dozirani i koriste se da bi se na “patriotskoj” osnovi podigао lični rejting, pojačale partijskе pozicije.

Učinak ovih politikantskih manevara slabi, pre svega, zbog česte i prazne (zlo)upotrebe međunacionalnih tenzija i nacionalističke retorike od strane koalicionih partnera. Događanja oko podizanja i rušenja spomenika nisu bila masovna. Građani već lako prepoznaju politikantske igre, ne nasedaju na “sukobe” u koaliciji i na nacionalističke provokacije. Ali, svaka od njih unosi novu dozu zabrinutosti i neizvesnosti.

Jasno je da je epizoda sa dvoglavim orlom i krstom jedan od “kontrolisanih” sukoba u koaliciji koji su montirani pred vanredne parlamentarne izbore. Moglo je postavljanje spomenika, za koji se unapred zna da će izazvati reakcije, da bude odloženo za posle izbora, ali nije. Indikativno je da su provokacije međunacionalnih tenzija, koje su do sada bile uglavnom verbalne, prenete na ulice, prvi put posle dužeg vremena.

Zloupotreba vlasti

Prepoznaje se iza toga ortačka ruka koalicionih partnera, koji nastoje da na “patriotskoj”, nacionalističkoj osnovi pred vanredne izbore učvrste svoje pozicije, koje nisu baš najstabilnije. Upravo zbog toga do izbora, koji su pomereni za početak juna, ne treba isključiti novo kontrolisano provociranje međunacionalnih tenzija.

Sukob pristalica i protivnika orla i krsta već ide silaznom linijom i na stolu je “miroljubiv” predlog da se na razrušenim temeljima krsta podigne park tolerancije. Predlog, koji je došao iz redova partije Albanaca, druga strana ne prihvata. Dnevno organizuje proteste i zahteva da policija obezbeđuje lokaciju, kako bi obnovila temelje i nastavila se izgradnjom krsta.

Utisak je da kroz predlog za park tolerancije i njegovo odbijanje akteri sukoba oko spomenika iza kojih stoje koalicioni partneri u Vladi traže odstupnicu kako bi se iz ove nacionalističke provokacije izvukli sa najmanje štete. Traže prostor da se primire do sledeće “kontrolisane” provokacije, a do junskih izbora ima još dosta vremena.

Teško je verovati da će se vladajuće partije VMRO-DPMNE i DUI odreći navike da kontrolisanim nacionalističkim provokacijama pred izbore jačaju svoj rejting i pozicije. Mnogo puta im je rečeno, ali se prave da ne znaju da kontrolisane provokacije tenzija na međunacionalnoj osnovi nisu ništa drugo nego gruba i nekontrolisana zloupotreba vlasti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera