Đukanović: Nije istina da otimamo imovinu SPC-a
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je u utorak navečer da se zakon o slobodi vjeroispovijesti ne bavi Crnogorskom pravoslavnom crkvom (CPC), iako ideja o njezinoj obnovi ima povijesno utemeljenje.
Kazao je da prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovesti neće biti povučen s dnevnog reda te da on i Vlada imaju apsolutni legitimitet da razmatraju to pitanje, prenio je Tanjug.
Đukanović je kazao da on nije predložio taj prijedlog zakona, pa ga neće ni povlačiti, kako mu je sugerirano iz oporbe.
“To pitanje je na dnevnom redu, ne mojim prijedlogom i zato ne može biti ni povučeno mojom voljom, kako mi se ovdje sugeriše”, rekao je on u Skupštini Crne Gore tijekom rasprave o kandidaturi Nebojše Bjekovića za ombudsmana, prenosi Anadolija.
Istaknuo je da se predloženim zakonom pravno uređuje status vjerskih zajednica i upozorio da je priopćena apsolutna neistina da se otima imovina Srpske pravoslavne crkve (SPC) stečena do 1918. godine.
Dokazati pravo na imovinu
“U pravnom sistemu Crne Gore 1918. godine ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve nego kao državna data na upotrebu crkve. Precizno se predviđa da niko ne može da je proda bez saglasnosti države”, rekao je Đukanović.
Smatra da se mora vidjeti kako je ta državna imovina prešla u ruke crkve i istaknuo da je dio odgovornosti državnih organa i kaznena odgovornost ljudi koji tamo rade.
Đukanović je kazao da će vjerske zajednice imati mogućnost dokazati pravo na imovinu.
“Kome smeta da se kroz zakon i redovan postupak pred sudovima dokaže šta je čije? To smeta onome ko zna da nije njegovo i želi da zadrži ono što je nezakonito prisvojio”, rekao je Đukanović.
Na konstataciju oporbenih zastupnika da je Crna Gora, kako su kazali, spržena i privatna država, Đukanović je odgovorio da je “privatna država” krilatica nastala uoči refereneduma o neovisnosti 2006. godine.
‘Srba sada ima 28 odsto’
“Vjerujem da živimo u državi i društvu u kojima nema gospodara života i smrti. Da li su Srbi diskriminisani? O tome najbolje svjedoči statistika – 1991. godine ih je bilo devet odsto, a sada 28 odsto. U uslovima diskriminacije broj Srba je porastao”, istaknuo je Đukanović, navodi Anadolija.
Parlament je nakon toga izabrao Sinišu Bjekovića za zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Za njegovo imenovanje glasala su 44 zastupnika vladajuće većine i oporbene Socijaldemokratske partije, dok predstavnici ostatka oporbe nisu prisustvovali glasanju.
Đukanović je, obrazlažući svoj prijedlog, kazao da ga Bjeković opravdava svojim ljudskim i profesionalnim kapacitetima i bogatim radnim iskustvom.
Kazao je kako je uvjeren da će Bjeković biti istinski posvećen daljnjem unaprijeđenju i afirmaciji rada institucije u kojoj je obavljao poslove zamjenika ombudsmana.
Izvor: Agencije