Oglasi

Dugovi hrvatskih bolnica milijardu i 260 miliona eura

Novi ministar Vili Beroš kaže da će nastojati intenzivirati funkcionalnu integraciju bolnica kako bi se postigle uštede.
Bolnica, LiječniciVili Beroš najavljuje hitno rješavanje problema prekovremenog rada ljekara i medicinskih sestaraAl Jazeera - Ilustracija

Dugovi bolničkog sustava dosegnuli su 9,4 milijarde kuna (milijardu i 260 milijuna eura), a bolnice i dalje mjesečno generiraju nove milijune kuna duga, izjavio je novi ministar zdravstva Vili Beroš, koji će nastojati intenzivirati funkcionalnu integraciju bolnica kako bi se postigle određene uštede.

"Sustav limita i plaćanja po obavljenim dijagnostičko-terapijskim postupcima nije ekonomski potpuno opravdan, jer bolnice kad rade više proizvode i veći gubitak. Možemo ovako ići dalje i praviti se da je sve dobro, ali ako takav sustav proizvodi na desetke milijuna kuna duga mjesečno, a godišnje se to broji u stotinama milijuna, onda je to ozbiljan problem koji traži sustavna rješenja", ocijenio je Beroš, koji je, kao pomoćnik ministra, dosad bio na čelu Uprave za bolničku zaštitu.

"Ne mislim da se u šest mjeseci tu može napraviti radikalni zaokret, ali ću sigurno učiniti sustav transparentnijim, pobrinuti se da svaka kuna iz proračuna ide tamo gdje treba, za skrb o pacijentima, te nastaviti raditi na poboljšanju informatičke strukture, da se vidi tko, što i koliko zaista radi", rekao je on za Hinu.

Previše je 63 bolnice za Hrvatsku

Beroš smatra kako je postojeći sustav sa 63 ovako organizirane bolnice previše za Hrvatsku.

Naslijeđen je još iz bivše države, napravljen za drugačiju vrstu liječenja, kad se ležalo u bolnici i čekalo pretrage.

"Danas se najveći dio dijagnostike napravi u par sati kroz dnevne bolnice, a mi tome nismo prilagodili organizaciju bolničkog sustava dovoljno brzo", kaže Beroš, dodajući kako su u proteklom razdoblju neki koraci ipak napravljeni kroz funkcionalnu integraciju 12 bolnica.

Riječ je o integraciji bolnica koje djeluju unutar iste županije - Vukovar-Vinkovci, Požega-Pakrac, Slavonski Brod-Nova Gradiška, Karlovac-Ogulin, Šibenik-Knin.

"Gledali smo popunjenost kreveta po određenoj djelatnosti na godišnjoj razini. Primjerice, ako na nekom odjelu imamo 35 kreveta, a popunjeni su 60 posto, onda smo broj kreveta smanjili na 30. Ili, ako je na urologiji u nekoj bolnici popunjenost kreveta 25 posto, a na 20-tak kilometara udaljenosti imamo bolnicu sa 60 posto popunjenosti, iz prve ustanove izdvojit ćemo bolničke krevete, a ostaviti samo specijalističko-konzilijarnu ambulantu."

Na taj ćemo način u bolnicama smanjivati akutne krevete i ukidati djelatnosti koje ne trebaju, jer upravo to generira dodatne dugove i smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite, ističe Beroš.

Izrada zakona o platama liječnika

"Trenutačno su u tijeku pregovori s varaždinskim i međimurskim županom o funkcionalnoj integraciji bolnica u te dvije županije. Nastavit ćemo i intenzivirati razgovore i s drugim županima", najavio je.

Uoči sastanka s liječničkim udrugama Beroš najavljuje kako će, uz hitno rješavanje problema prekovremenog rada liječnika i medicinskih sestara i duga od preko jedne milijarde kuna (134 milijuna eura), odmah započeti s izradom posebnog zakona o radnom vremenu i statusu liječnika.

Beroš najavljuje da će pokušati ponuditi rješenja za gorući problem nedostatka liječnika, poput manjka ginekologa u Zadru, ali i stvoriti pretpostavke za dugoročno rješenje s obzirom da će iz primarne zdravstvene zaštite u idućih nekoliko godina u mirovinu otići 500 liječnika.

Planira donijeti petogodišnji plan specijalizacija, a treba promisliti o mogućnosti da se one financiraju iz državnog proračuna, umjesto da ih plaćaju zdravstvene ustanove iz sredstava za pružanje zdravstvene zaštite.

Opcija je i liječnici u okruženju

"Pokušat ćemo naći rješenje internom preraspodjelom, odnosno iz bolnica povući kadrove koji nedostaju, da rade u popodnevnim satima uz financijsku naknadu. Pozvat ćemo i one koji idu u mirovinu, a žele ostati raditi, ali i lokalna samouprava mora napraviti korake za dodatno privlačenje zdravstvenih djelatnika."

Po potrebi posegnut će se i za drugim rješenjima. Jedna je od opcija tražiti liječnike u okruženju, koji bi nakon provjere kvalifikacija bili spremni raditi u Hrvatskoj, rekao je Beroš.

Govoreći o obećanju da će ustrojiti Helikoptersku hitnu medicinsku pomoć (HEMS), ističe kako je ona Hrvatskoj nužna na cijelom teritoriju, a ne samo u priobalju.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.