Dug put dok ne zaživi ime Sjeverna Makedonija

Potpisi na sporazum o imenu Makedonije, osmjesi i zagrljaji na Prespanskom jezeru premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa, pa i relativno lako okončan proces ratifikacije u Sobranju tek su lakši dio puta do potpunog prihvaćanja termina Republika Sjeverna Makedonija. VMRO-DPMNE nije sudjelovao u glasanju, a predsjednik Đorge Ivanov uporno ponavlja kako ne mijenja stav po kojem ime Sjeverna Makedonija ne dolazi u obzir i da svoj potpis neće dati. Čak je i premijera Zaeva pozvao da u prikupljanju dvotrećinske većine odmah pokrene i proceduru njegovog opoziva.

Ni u Grčkoj situacija nije jednostavnija, jer Tsiprasu neće biti lako prikupiti glasove 151 zastupnika u parlamentu kako bi ratificirao sporazum. I prosvjedi koji su se dogodili – prvo tokom potpisivanja sporazuma u selu Psarades, a onda i na ulicama Atene – bili su opomena vladajućima, no prosvjedni entuzijazam ubrzo je splasnuo.

Slabiju masovnost prosvjeda primijetila je i Sanja Ristovska, makedonska novinarka koja posljednje desetljeće iz Atene izvještava za agenciju MIA. Konstatira i kako su dugogodišnja financijska kriza i ekonomski problemi za Grke vjerojatno mnogo važniji od imena susjedne država. Podsjeća i kako se u Grčkoj svih ovih godina za Makedoniju – među građanima, političarima, u medijima – govorilo Skoplje, „ne kao glavni grad, nego kao da je to službeni naziv države“.

„I onda su odjednom građanima nametnuli naziv Sjeverna Makedonija, a znaju da je to to jučer bilo Skoplje. Nemojmo zaboraviti da je mnogo godina pitanje makedonskog imena bila pod tepihom u Grčkoj. Ako su u Makedoniji održavani neki sastanci, aktivnosti ili bilo što na temu imena i makedonsko-grčkih odnosa bili jedna od glavnih tema u medijima, u Grčkoj gotovo nikada to pitanje nije ni spomenut“, ukazuje Ristovska.

Nedostaje potpis predsjednika

U Makedoniji, pak, pa i u susjednim državama te Europskoj uniji i NATO-u sporazum o imenu ocijenjen je povijesnim. No za potvrdu tog povijesnog tretmana potreban je jedan važan potpis.

„Ne vjerujem da će predsjednik Ivanov potpisati sporazum i za to će biti raznih ‘isprika’. Već je poznato da dugo ne radi u državnom interesu i tijekom drugog mandata provodi program koji su mu odredili drugi. Uz to, stalno održava odnose i provodi aktivnosti koje su u interesu Kremlja“, primjećuje politolog Kiril Efremovski.

S druge strane, stoji Europska unija kojoj je očito bilo jako stalo da se postigne dogovor te, kao nagradu za uspješno usuglašen sporazum o imenu, najavljuju skoro otvaranje pregovora o pristupanju sa Skopljem. Efremovski kaže i kako iza svih akcija koje su vodili Zaev i njegov Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) stoji upravo Bruxelles.

„Ukratko, ovaj sporazum neće uspjeti bez njihove tihe diplomacije u sjenci. EU u Zaevu vidi iznimno kooperativnog partnera i političara koji u Makedoniji doslovno provodi briselsku agendu. U diplomaciji i međunarodnim odnosima pravilo je da velike države rade ono što žele, a male ono što je potrebno. Mislim da će EU kroz Europsku pučku stranku (European People's Party) i dalje nastaviti pritisak na VMRO-DPMNE, koja je u ovoj fazi samo kočničar, ali i još uvijek vrlo slab da bi bio ozbiljna zamjena za SDSM“, objašnjava Efremovski.

A što ako se stranke na vlasti promijene?

Negativnih reakcija itekako ima u grčkom parlamentu, gdje je „glavni kočničar“ Kyriakos Mitsotakis i njegova Nova demokracija. Nedavno su pokušali srušiti Tsiprasovu vladu, no nisu uspjeli. Za ratifikaciju će biti ključno kako će glasati Nezavisni Grci, kao partner vladajuće stranke Syriza. Na potezu je čelni čovjek Nezavisnih Grka, Panos Kammenos. Prema riječima Sanje Ristovske, pred Kammenosom i Nezavisnim Grcima je izbor – glasati protiv sporazuma, ali ostati u vlasti ili „herojski” napustiti koaliciju kako bi na sljedećim izborima dobili više glasova zbog takvog stava.

„Čini se da je oporba, odnosno konzervativne stranke u obje zemlje, podijeljena između dileme: podržati sporazum ili igrati na karti ‘lova za birače’ i očuvanja jedinstva stranke. S obzirom da je godina koja dolazi godina izbora u Grčkoj, a Nova demokracija trenutno po anketama bolje stoji od Syrize, sasvim je sigurno da će ovo biti tema. Ipak, 27-godišnji spor između dviju zemalja neće završiti ako se na sljedećim izborima promijene sadašnje vlade u Skoplju i Ateni“, prognozira Ristovska.

Mogućnost da bi se, u slučaju neuspjeha referenduma o imenu u Makedoniji, mogli dogoditi izvanredni izbori nije neopravdana. I ključna tema bilo bi ime Makedonije. Da nije bilo pitanja imena, podsjeća analitičar Jasmin Redžepi, vladajuća koalicija bi imala još pozitivnije rezultate na prošlim parlamentarnim izborima. No, sad bi izbori bili vrlo rizični za Zaeva.

„Ukoliko prije toga ne dođe do ostvarivanju određenih obećanja Grčke i međunarodne zajednice, odnosno pisma Grčke da je riješen spor o imenu Makedonijom, kao i dobivanje poziva za članstvo u NATO-u, te otvaranje pregovorima s EU, sve će to biti rizik. Sve je to bitno kako bi ukazalo na prave i uspješne postupke i pozitivne rezultate dogovora s Grčkom. U suprotnom, iako je najavio da ih neće biti, premijeru Zaevu neće biti lako doći do očekivane pobjede na izvanrednim parlamentarnim izborima kako bi se lakše implementirao dogovor“, kaže Redžepi.

Dvotrećinska većina i za opoziv Ivanova

I promjene Ustava Makedonije veliki je izazov za Zaeva, jer mu treba dvotrećinska većina u Sobranju. Trenutno te većine nema, a opozicija i ključna stranka VMRO-DPMNE ima više od trećine zastupnika.

„I to znači da će sve to oduzeti puno vremena u pregovaranju, pa je najbrže i, ujedno, najrizičnije rješenje organiziranje izvanrednih parlamentarnih izbora. Sve bi to oduljilo planirani tok ustavnih promjena i održavanje referenduma za 2019. godinu“, kaže Redžepi.

Strategija kojoj će pristupiti Zaev, dodaje Efremovski, pokušaj je povećanja broja zastupnika kako bi se približio potrebnom broju od 81 glasa potrebna za ustavne promjene (za ratifikaciju je dobio glas 69 zastupnika). Kaže i kako ga neće iznenaditi „ako na jesen i neki zastupnici VMRO-DPMNE stanu na stranu vladajuće većine i glasaju za potrebne ustavne promjene, iako su u ovoj fazi kategorično protiv“.

I za opoziv predsjednika, kako je to Ivanov i sugerirao Zaevu, potrebna je dvotrećinska većina u Sobranju. Ako ni u tome ne uspije, vladajućima ostaje da čekaju svibanj iduće godine i predsjedničke izbore.

Do tada, među samim građanima u Makedoniji i Grčkoj neće se puno toga promijeniti. A to najbolje ilustrira Sanja Ristovska, prenoseći riječi svojih kolega novinara u Ateni.

„Zvat ćemo vas i dalje Skoplje i Skopljani, kažu mi, a vi ćete se nastaviti zvati Makedoncima i Makedonijom. I to ukazuje na činjenicu da svi politički dogovori neće donijeti nikakve velike promjene“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera