Dubrovnik obilježio 20. obljetnicu napada na grad

Dubrovnik i Dubrovčani u utorak su obilježili 20. godišnjicu obrane Dubrovnika i Dan dubrovačkih branitelja 6. decembra, a na središnjoj svečanosti ispred Crkve sv. Vlaha bio je i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović.

Nakon svečanog mimohoda dubrovačkih branitelja Stradunom, održano je svečano postrojavanje i smotra oko 800 branitelja iz 1991. godine.

Josipović je rekao kako se s ponosom sjećamo svih onih koji su poginuli za slobodu Dubrovnika i Hrvatske te da ih nikada nećemo zaboraviti.

Dubrovnik je mjesto gdje se susreću i povijest i budućnost i vjerujem da će ovaj grad ostati cvijet svjetske baštine.

Jer, podsjetio je, sloboda nema cijene ni u srebru ni u zlatu, a nažalost, ni u ljudskim životima.

Dodao je kako vjeruje u Hrvatsku koja nosi duh i hrvatskih branitelja i koja je prošla najteže trenutke, a danas se bori s drugim izazovima.

“Dubrovnik je mjesto gdje se susreću i povijest i budućnost i vjerujem da će ovaj grad ostati cvijet svjetske baštine”, istaknuo je Josipović.

On je na svečanosti posmrtno odlikovao Miljenka Bratoša, sekretara Sekretarijata za obranu dubrovačke općine i ključnu osobu za pripremu obrane 1991. godine, a gradu Dubrovniku i dubrovačkim braniteljima 91. dodijelio Povelju RH.

Zahvalnost braniteljima

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić podsjetio je kako je 6. decembra 1991. za Dubrovnik veliki dan, kada je grad obranjen, te kako treba reći veliko hvala svim braniteljima, invalidima, obiteljima poginulih te poginulim braniteljima.

Burno pozdravljen, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika, general bojnik Nojko Marinović, rekao je kako je od 194 poginula branitelja u Domovinskom ratu tokom najsnažnije opsade tog područja u prva tri mjeseca poginulo njih 94.

“Najteže je bilo bojovnicima na prvoj crti, koji su branili položaje sedam mjeseci. Hvala svim Dubrovčanima što su mi vjerovali i u moje vođenje i moje zapovijedanje”, kazao je.

Pripadnici srpsko-crnogorskih postrojba iz svih oružja su napali Dubrovnik, pri čemu je poginulo 19 branitelja i civila, a još 60 ljudi je teže ili lakše ranjeno.

Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general pukovnik Drago Lovrić, zahvalio je hrvatskim braniteljima što su svojom snagom i odlučnošću uspjeli sačuvati Dubrovnik od “osvajačkih težnji”.

Prije središnje svečanosti, Josipović je položio vijenac na spomen-križ na braniteljskom groblju na Boninovu, a obišao je i spomen-sobu poginulim dubrovačkim braniteljima u palači Sponza.

Dan 6. decembra 1991. ostat će upamćen kao jedan od najgorih dana u dubrovačkoj povijesti.

Toga su dana pripadnici srpsko-crnogorskih postrojba iz svih oružja napali Dubrovnik, pri čemu je poginulo 19 branitelja i civila, a još 60 ljudi je teže ili lakše ranjeno.

Na povijesno jezgro palo je više hiljada granata, devet je dubrovačkih palata u potpunosti izgorjelo, a 461 zgrada pretrpjela je teško oštećenje.

Dvije decenije crnogorskog ćutanja

U Podgorici je 2. decembra održana konferencija “Rat za mir – 20 godina kasnije”, kojom je po prvi put u Crnoj Gori obilježena 20. godišnjica agresije na Dubrovnik.


Podgorica [Tanjug]

“Pohod na Dubrovnik bio je poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori, a zločini crnogorskih državljana daleko su od zadovoljenja pravde”, kazala je na konferenciji direktorica crnogorskog Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

“Taj bezumni čin, koji je proizveo mnoge ljudske tragedije, mora da ostane svjedočanstvo koje opominje i povod da se do kraja izborimo za činjenice o događajima koji su imali svoje žrtve i počinioce, koji su ostavili duboko negativan trag u odnosima susjeda”, dodala je.

Konferenciju su povodom obilježavanja 20. godišnjice napada na Dubrovnik organizarale nevladine udruge Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava iz Podgorice i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba.

Dubrovnik je jedini grad koji izaziva osjećaj radosti i sjećanja na bezbrižna vremena i bolni stid.

Sudionici/e rasprave iz Hrvatske i Crne Gore govorili su o društvenim i političkim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava te sudskom procesuiranju ratnih zločina u kontekstu napada na Dubrovnik.

“I danas gledamo na političkoj sceni one koji su zapaljivim javnim nastupima jurišali da očiste sve što je ‘njihovo’. Nijesmo još u potpunosti raskrstili sa avetima prošlosti i mitova”, kazala je Daliborka Uljerević.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević je rekla da je Dubrovnik jedini grad koji kod nje izaziva osjećaj radosti i sjećanja na bezbrižna vremena i bolni stid.

Predstavnica Documente Vesna Teršelič je kazala da se mora postaviti pitanje kako se predstavljaju činjenice i kakvo je njihovo mjesto u udžbenicima povijesti.

Izvor: Agencije