Oglasi

Dubrovačko smeće bi preko BiH trebalo ići u Gunju

Dubrovnik više ne može odlagati komunalni otpad na Grabovici.
Kraplja, Otpad, Smeće, Gunja, OdlagališteNačelnik općine Gunja tvrdi da Kraplja ima kapaciteta za zbrinjavanje otpada iz Dubrovnika Ustupljeno Al Jazeeri

Piše: Tomislav Šoštarić

Smeće iz Dubrovnika iduće bi se godine trebalo odlagati 880 kilometara od tog bisera Jadrana - na odlagalištu Kraplja u Gunji kod Županje.

Hrvatskim teritorijem to bi doista bio golem put, no plan je da se otpad prevozi preko BiH, što bi bila gotovo upola kraća ruta i iznosila bi 490 kilometara - otpilike kao do odlagališta u Otočcu u Lici.

Iako se nekome i dalje može činiti da mora postojati jednostavnije rješenje, u Dubrovniku kažu da je ono optimalno i nemaju izbora - pogotovo kad se uzme u obzir duga dubrovačka turistička sezona - pa je Gradsko vijeće nedavno izglasalo taj prijedlog.

Ne može na Grabovicu, a Centra i dalje nema

Godine 2000. započeo je projekt sanacije dubrovačkog odlagališta Grabovica i njegovo zatvaranje planirano je 2011. godine. U međuvremenu je trebao biti izgrađen županijski Centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje.

Kako do toga nije došlo, sve je prolongirano do 2015. Sada je situacija takva da na Grabovici više nema mjesta, a Centar i dalje nije izgrađen.

Stoga su, objašnjava direktorica Čistoće Dubrovnik Nataša Gabričević, krenuli u traženje alternative za trajno zbrinjavanje 20.000 tona miješanog komunalnog otpada koji će se u 2017. godini prikupiti na području Dubrovnika, Općine Konavle, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja i otoka Mljeta.

Problem neizgradnje regionalnog centra

Procijenjeni trošak prijevoza i zbrinjavanja otpada kreće se blizu 24 milijuna kuna (3,17 milijuna eura) godišnje, s tim da bi Dubrovnik trebao sudjelovati s blizu 15 milijuna kuna (1,98 milijuna eura), dok se ostatak odnosi na ostale uključene općine. Dubrovački gradonačelnik najavio je da će u slučaju da se udvostruče računi dodatni iznos od 15 milijuna kuna ispostaviti Dubrovačko-neretvanskoj županiji na podmirenje jer župana Nikolu Dobroslavića krivi za neizgradnju Lučinovog Razdolja te smatra da Dubrovčani ne bi zbog toga trebali duplo skuplje plaćati.

Dobroslavić za Al Jazeeru kaže kako se Dubrovnik suočio s novim nalazom istraživanja toka podzemnih voda, zbog čega treba obustaviti odlaganje na Grabovici i naći novu lokaciju do izgradnje Centra. Napominje da su u Županiji za taj problem doznali nedavno, ali da je - iako se radi o velikom problemu i za Grad i za Županiju - nadležnost i odgovornost na Gradu te navodi kako je "besmisleno da gradonačelnik najavljuje slanje bilo kakvih računa Županiji".

"Županija je odgovorna za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i ona tu svoju obvezu odgovorno ispunjava. Centar je pred izdavanjem lokacijske dozvole, ima utvrđenu lokaciju, prihvaćenu Studiju utjecaja na okoliš, izrađenu Studiju izvodljivosti, potvrđenu od stručnog tijela Europske komisije – Jaspersa. Istina je da je bivša ministrica [zaštite okoliša] Mirela Holy bila bespotrebno zaustavila projekt na godinu i pol dana, a i sada Ministarstvo usporava projekt, međutim, nadam se da ćemo uskoro dobiti potrebne dozvole i raspisati natječaj za izvođenje radova na Centru."

"Poštujući zakonsku regulativu, jedina mogućnost rješenja nastale situacije je odvoz otpada van grada Dubrovnika i to na odlagalište unutar Hrvatske, odnosno EU. Sukladno Direktivi EU, zabranjen je izvoz miješanog komunalnog  otpada u cilju trajnog zbrinjavanja istog u tzv. treće zemlje kao što su Crna Gora i BiH", kaže Gabričević.

Od nadležnog ministarstva se, zbog prometne udaljenosti grada i time visokih troškova prijevoza i zbrinjavanja, zatražili pojašnjenje o dodatnim mogućnostima zbrinjavanja u 'trećim zemljama', posebno vodeći računa, ističe, da je Crna Gora u fazi pristupnih pregovora.

Bliža odlagališta potkapacitirana

U međuvremenu morali su pronaći odgovarajuću lokaciju. U razmatranja su ušla mnoga odlagališta, posebno u Dalmaciji. No, kaže, sva su u sličnoj situaciji kao i Grabovica - potkapacitirana.

"Odlagalište Kraplja u općini Gunja pokazalo se kao najprihvatljivije rješenje, obzirom da je jedno od najsuvremenijih odlagališta u RH sa dovoljno slobodnog kapaciteta za prihvat ukupne planirane količine otpada. Konačna odluka o odvozu u Gunju, bit će donesena nakon službenog priopćenja Ministarstva".

Otpad bi put Gunje trebao krenuti u travnju iduće godine. Iz ministarstva su obaviješteni da je tijeku izmjena i dopuna Uredbe Vlade RH o graničnim prijelazima preko kojih je dopušten uvoz i izvoz otpada u EU.

Tako bi se u slučaju odvoza otpada u Gunju, navodi Gabričević, koristili granični prijelazi Neum i Županja.

"U prvoj godini odvoza i zbog količina otpada, ali i zbog osiguranja ostalih neophodnih uvjeta, očekivani trošak je do 17 milijuna kuna (2,24 milijuna eura), a financijska sredstva osigurat će se u proračunu Grada Dubrovnika i već navedenih Općina", kaže Gabričević.

Općinska vlast u Gunji za to vrijeme 'trlja ruke', budući je prošla njihova ponuda od 350 kuna (46,2 eura) plus PDV po dovezenoj toni.

Njihovo odlagalište, koje godišnje prima blizu 1.000 kubika komunalnog otpada iz Gunje, isto koliko tamo odlažu i susjedne općine Drenovci i Županja, nakon katastrofalne poplave je Fond za zaštitu okoliša unazad godinu dana potpuno uredio i suvremeno opremio.

Sredstva za mrtvačnicu, mezarje, pješačke staze...

Načelnik općine Hrvoje Lucić kaže da imaju kapaciteta primiti količine iz Dubrovnika. Realizacija ovog posla bila bi golem financijski dobitak za ovu općinu, čiji je proračun između dva i 2,5 milijuna kuna (264.000 do 330.000 eura).

Bruto, kaže Lucić, na 20.000 do 25.000 tona otpada to bi bilo 8,7 milijuna kuna (1,14 milijuna eura), a Gunji bi 'čistih' ostalo četiri do pet milijuna kuna (528.000 do 660.000 eura).

"Utrošili bi ih sigurno dobro - planiramo uraditi mrtvačnicu na katoličkom groblju, zatim pošto mi imamo u Gunji preko 35 posto Bošnjaka, muslimana, gotov je projekat novog mezarja. To je jedno malo mezarje, ali prekrasno, sigurno bi to bilo jedno od najljepših mezarja u Hrvatskoj. Zatim na asfaltiranje pješačkih staza u Gunji, što nam je obećano u poplavi da će se napraviti, međutim to nije država napravila, ali ne tužim se ja na državu jer država je jako puno napravila za Gunju. I oslobodili bi svoje mještane cijelu iduću godinu plaćanja komunalnog otpada, znači besplatno bi se odvozio komunalni otpad", kaže Lucić.

Krajem iduće godina Kraplja bi trebala ići u zatvaranje. Lucić kaže da bi s obzirom i na tu okolnost bilo šteta ne iskoristiti priliku za zaradu.

"Treba da bude otvoreno neko regionalno odlagalište, a sad da li će to biti ili neće, vidjet ćemo. Ali kažem, i ako primimo taj komunalni otpad iz Dubrovnika i ako se ne zatvori i ako ne bude regionalno odlagalište otvoreno, sigurno ćemo moći još par godina da vozimo dok se ne otvori to regionalno odlagalište".

HDZ: Nismo upućeni, a i zatrpalo bi nas

No, u oporbenom HDZ-u s time se ne slažu i protive se projektu - kažu da se radi o ozbiljnoj količini otpada koja bi u kratkom periodu zatrpala njihovo odlagalište.

HDZ-ove prozivke zbog presude

U HDZ-u tvrde kako načelnik Lucić, zbog svojevremene pravomoćne presude protiv njega kao djelatnika Hrvatskih šuma zbog zlouporabe položaja i ovlasti, ne može potpisati nijedan ugovor povezan s europskim sredstvima, za koja oni smatraju da bi se njima mogli financirati projekti o kojima načelnik govori. To je, kaže Nikolić, veliki hendikep, ali smeće, naglašava, u svakom slučaju nije rješenje. Lucić, pak, te tvrdnje nije želio posebno komentirati rekavši kako presudu u HDZ-u uvijek iznova potežu kao argument protiv njega.

"Ne bih ja tu da nešto govorim u svoju korist. To se zna, nisam ja to nikad zatajio ni ništa - pravomoćno sam bio osuđen na šest mjeseci zatvora, a preinačeno mi je u društveno korisni rad od 60 dana. Ja sam to sve odradio, nisam to nikada zatajio, niti ću zatajiti niti se to može zatajiti."

"Mi bi onda dugoročno imali problem s odlaganjem vlastitog otpada. Naše je mišljenje da bi se tu bilo bolje dobro organizirati u smislu da to smetlište što duže služi mještanima Gunje jer ako ostanemo bez vlastitog odlagališta koje bi se zatvorilo zbog tih količina, mi bismo onda naš odvoz smeća plaćali puno više jer bi ga morali negdje voziti, kao što Dubrovčani to sad čine", kaže šef HDZ-a u Gunji Boris Nikolić.

Stoga smatraju da bi se, kako kaže Nikolić, o tako ozbiljnoj priči građani trebali izjasniti na referendumu.

Slaže se da se radi o velikim sredstvima za Gunju, no smatra da se za projekte koje navodi Lucić novac treba povući iz europskih fondova, kao i neke susjedne općine.

U HDZ-u k tome posebno zamjeraju što, tvrdi Nikolić, nisu bili upućeni u dogovore.

"Nije se dogodila nikakva rasprava na tu temu, nego u ovom vremenu kad je načelnik bio u problemima oko formiranja većine za izglasavanje proračuna, mislim da je ta situacija zloupotrebljena".

Načelnik Lucić, iz stranke Bandić Milan 365 - stranka rada i solidarnosti, negira da bi moglo doći do problema s odlaganjem vlastitog otpada, a za neupućenost HDZ-a, kaže, kriv je sam HDZ.

"Gospoda iz HDZ-a već tri ili četiri zadnje sjednice htjeli su rušiti proračun i naravno mene, zato nisu ni dolazili na Vijeće, tako da kažu nisu informirani. Normalno da ne mogu biti informirani kad ne dolaze na Općinsko vijeće. Jednostavno bojkotiraju".

Pao dubrovački prijedlog proračuna

Ono što slijedi je da Općinsko vijeće da zeleno svjetlo projektu ili ga odbaci. U HDZ-u, kaže Nikolić, za sada ne planiraju nikakve 'akcije'.

"Čekamo da stvar dođe do kraja s obzirom da vidimo da gospodin Vlahušić gubi sve ovlasti s krajem godine obzirom da proračun [Grada Dubrovnika] nije prošao".

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić rekao je ranije kako je u proračunu za 2017. godinu osiguran iznos od deset milijuna kuna (1,32 milijuna eura), čime bi se pokrio trošak prve godine zbrinjavanja dubrovačkog otpada u Gunji i ne bi došlo do povećanja računa građanima.

Osim u slučaju da padne prijedlog proračuna kada će se, kako je rekao, računi udvostručiti. Proračun je u međuvremenu pao, a Vlada treba imenovati povjerenika koji bi upravljao gradom do izbora.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.