Oglasi

Dualnim obrazovanjem do posla, ali i napretka ekonomije

Glavna primjedba dualnom obrazovanju je iskorištavanje maloljetne radne snage u kompanijama s kojima se sarađuje.
Hrvatska je krenula stopama Srbije u kojoj je eksperimentalno dualno obrazovanje već uvedenoArhiva

Budući prodavači, kozmetičari, staklari i dimnjačari od ove jeseni u Hrvatskoj imaju mogućnost da, uz redovitu teorijsku nastavu, stječu i praktična znanja. Ukupno 11 strukovnih škola u ta četiri zanimanja eksperimentalno su pokrenula model dualnog obrazovanja što je, uz klasični i jedinstveni model obrazovanja, treći oblik strukovnog obrazovanja u hrvatskim školama. Od nove škole godine uvodi se dualno obrazovanje i za buduće fotografe, frizere i soboslikare.

Hrvatska je time krenula stopama svojih istočnih susjeda, budući da je u Srbiji eksperimentalno već uvedeno dualno obrazovanje, doduše uz brojne rasprave o prednostima i nedostacima takvog modela. Ključna je prednost izlazak na tržište rada osposobljenih mladih ljudi koji će lakše naći posao, a glavna primjedba iskorištavanje malodobne radne snage u kompanijama s kojima se uspostavi poslovna suradnja.

U fokusu dualnog modela su trogodišnja zanimanja za koja postoji interes u gospodarstvu, budući da bi ovaj model trebao kombinirati teorijsko učenje i učenje temeljeno na radu dio kojeg je i praksa kod poslodavca za koju bi učenik trebao biti plaćen, ukazuje Silvija Vuković, novinarka portala srednja.hr. Navodi i kako se trenutno radi o vrlo malom broju učenika, budući da je u eksperimentalni model u cijeloj Hrvatskoj ukupno upisano 156 učenika, od čega je samo pet učenika upisano u smjer dimnjačar i dva u smjer staklar.

Naukovanje obuhvatilo 61 zanimanje

„Model dualnog obrazovanja nije pretežito revolucionar. Naime, ovo nije prvi put da će učenici odrađivati praksu kod poslodavca jer takvo što već postoji u jedinstvenom modelu obrazovanja. Razlika je u tome da u jedinstvenom modelu učenici sami pronalaze praksu i često u tome procesu nailaze na probleme te na kraju za svoj rad ne dobiju naknadu, što će se, prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, riješiti u dualnom modelu. Ako je tome uistinu tako, nije jasno zašto bi onda učenicima uopće u ponudi ostavili jedinstveni model obrazovanja“, ukazuje Vuković.

Kompanije spremne za dualno obrazovanje

Hrvatska gospodarska komora je u sklopu Erasmus+ projekta napravila istraživanje u kojem je, između ostalog, ispitivala spremnost tvrtki za uključivanje u dualni sustav obrazovanja. Prema tom istraživanju, više od 85 posto tvrtki bilo je spremno uključiti se ukoliko bi im se omogućilo korištenje određenih financijskih i nefinancijskih potpora.

Uopće ne sumnjaju de će eksperimentalni program dualnog obrazovanja uspjeti, jer se radi o malom broju učenika, škola i poslodavaca. Međutim, navodi Božo Pavičin, „eksperiment teško može zaživjeti ukoliko se temeljem njega ne osmisli i uspostavi sustav u kojem bi trebalo biti uključeno minimalno 20.000 učenika ukupno svake godine i između 5.000-7.000 tvrtki (malih, srednjih i velikih) i to u minimalno 50 srednjoškolskih programa“.

U procesu osposobljavanja mladih ljudi značajnu potporu daju i Hrvatske gospodarska komora (HGK), te Hrvatska obrtnička komora (HOK). Iz HGK-a ukazuju na 61 zanimanje obuhvaćeno tzv. naukovanjem, odnosno jedinstvenim modelom obrazovanja (uz sva ona obrtnička zanimanja koja ljudima svakodnevno trebaju, bilo da je riječ o autolimarima i mehaničarima, bravarima i elektroinstalaterima, frizerima i zidarima, instalaterima, konobarima, mesarima i kuharima, krojačima na popisu se nalaze i neka zanimanja koja su gotovo izumrla poput glazbalara, graditelja orgulja, klobučara, kotlara, krznara, puškara, tapetara…)

„Modeli strukovnog obrazovanja najbolji su način osiguravanja povezivanja gospodarstva tržišta rada i obrazovanja odnosno usklađivanja znanja i vještina koje gospodarstvo treba s onim znanjima i vještinama koje sustav obrazovanja daje svojim polaznicima. S druge strane, zapravo je usklađivanje broja učenika koji su stekli određenu kvalifikaciju s potrebama poslodavaca za upravo tim zanimanjima“, kaže Božo Pavičin, voditelj Odjela za obrazovanje HGK.

Pozitivni primjeri iz Austrije i Njemačke

Na upit postoje li preporuke za zanimanja koja su potrebna hrvatskom gospodarstvu, a koje prosvjetnim vlastima može dati HGK kako bi se i takvi programi jednog dana pokrenuli, Pavičin navodi kako „zbog demografskih promjena te migracije stanovništva nakon ulaska Hrvatske u EU gotovo da i nema radno intenzivnog zanimanja za kojim nema potreba, od građevine preko poljoprivrede, metalurgije, transporta do turizma“.

Navodi i primjere Austrije i Njemačke koje dualni model obrazovanja provode već dugi niz godina i gdje ne postoji nikakvo davanje preporuka koja su to zanimanja potrebna gospodarstvu. Učenik kod njih upisuje prvo tvrtku, objašnjava, a nakon toga ga tvrtka „upućuje“ u školu koju je države odredila za školovanje učenika određenih zanimanja i određenog područja.

Manje društvenih predmeta

Za Silviju Vuković nije problematično što se učenike šalje na praksu, štoviše, smatra to vrlo pozitivnim, pogotovo činjenicu da im se u dualnom modelu unaprijed dogovara suradnja s poslodavcima pa ne moraju sami tražiti i brinuti se hoće li uopće naći neko mjesto za odrađivanje prakse. Međutim, primjećuje, učenicima je smanjen opseg znanja iz društvenih predmeta.

„S obzirom na to da bi škola trebala proizvesti građane koji kritički razmišljaju i koji trebaju sudjelovati u političkom životu, naravno da je problem kada im se ukidaju predmeti koji uvelike pomažu u razumijevanju društva te bi na to svakako trebalo obratiti pozornost“, kaže Vuković.

"Konkretno, upisuje se onoliko učenika koliko ih tvrtke prihvate i upišu te je nemoguće da se dogodi situacija poput nekih koje se događaju u Hrvatskoj da se zbog malog broja zainteresiranih učenika i nemogućnosti formiranja razrednog odjeljenja učenik iako je odabrao deficitarno zanimanje mora odlučiti za nešto drugo“, navodi Pavičin.

Obuhvaćeno manje od jednog promila učenika

Priču o dualnom obrazovanju u Srbiji Jasna Janković, predsjednica Unije sindikata prosvjetnih radnika Srbije, opisuje nazivom Shakespeareove drame Mnogo buke ni oko čega. Takvu tvrdnju konkretizira brojkama – od 300.000 učenika srednjih škola u Srbiji njih 2.700 obuhvaćeno je dualnim obrazovanjem, odnosno u 52 srednjoškolske ustanove, u šest profila, školuje se manje od jednog promila učenika. Uglavnom su to zanatsko-tehnička zanimanja, modni krojači, mehaničari motornih vozila, elektromonteri mreža i postrojenja, trgovci, tehničari logistike i špedicije...

Zakon o dualnom obrazovanju stupa na snagu s prvim danom 2019. godine, te će najmanje 20.000 učenika biti obuhvaćeno dualnim obrazovanjem, u 30 obrazovnih profila i uz podršku 600 srpskih kompanija. No, Janković upozorava da „do sada niko nije uspeo da objasni kako će se doći do tih brojki“.

„Bez obzira šta mislili o SFR Jugoslaviji, oko jednog se moramo složiti – ta zemlja je imala industriju. Na primer, pored fabrike vagona 'Goša' u Smederevskoj Palanci podignuta je škola koja je školovala one koji će u fabrici raditi i, naravno, tamo ići na praksu. I onda majstor obučava šegrta i uči ga svim cakama. Danas to izgleda tragikomično, pogotovu što je sav posao oko organizacije dualnog obrazovanja preuzela na sebe, nastavno neuka, Privredna komora Srbije koja daje sertifikate nastavnicima praktične nastave“, navodi Janković.

Janković: Dobićemo savršeno ništa

Jasna Janković upozorava kako se i u Srbiji dualnim obrazovanjem „ukidaju opšteobrazovni predmeti, a srpski jezik i književnost svodi na dva časa nedeljno“.

„Dobićemo savršeno ništa, neuke ljude koji će zaista morati robovski da rade, jer ne umeju, ne znaju, funkcionalno su nepismeni i duboko nesrećni. Nema tu društva znanja, nema tu napretka, ovo je već viđen model neoliberalnog kapitalizma koji je uništio sve čega se takao. Škola je skupa, škola je nepotrebna, škola je opasnost. Dajte hleba i igara, instant hranu i instant škole“, poručuje Janković.

Ono što je dodatno brine jeste da će „deca raditi mesec dana za 150 evra, bez ikakve garancije da će tu ostati i sutra raditi za 250 evra“.

„Kada ih ne budu isplatili, roditelji će se žaliti školi, a ova će reći da nemaju ništa sa praksom svojih učenika. Privredna komora će i dalje živeti u nemačkoj bajci, ne znajući šta je škola, pedagogija, dečja psihologija i kukajući na nastavnike koji su, kao i uvek, za sve krivi“, upozorava Janković.

Nije baš kao nekadašnja 'praksa'

Analitičara Marija Reljanovića, izvanrednog profesora na Institutu za uporedno pravo u Beogradu, jedne od vodećih istraživačkih institucija u području društvenih nauka u Srbiji i na Zapadnom Balkanu, zabrinjava što u primjeni modela „ne postoji jasan plan koja zanimanja su potrebna na tržištu rada, kao ni koja će biti potrebna na kratak i srednji rok, pa se tako veliki broj učenika osposobljava u sektoru turizma i usluga, ali i u oblasti tekstilne industrije“, Doduše, za turizam i usluge smatra da se to može smatrati racionalnim zbog konstantnog rasta tih djelatnosti, dok u tekstilnoj industriji ne postoji potreba za novim radnicima. Naprotiv.

Uspoređujući dualno obrazovanje s nekadašnjom „praksom“ u srednjim školama, primjećuje kako je „sistem dualnog obrazovanja naizgled povoljniji, ali zapravo krije različite opasnosti“. Danas su djeca koliko-toliko plaćena za svoj rad, dodaje, ali su i „uključena u proces rada na isti način kao zaposleni i nemaju status zaposlenog, što u konceptu predatorskog kapitalizma kakav je trenutno na sceni u Srbiji od njih pravi potplaćenu i slabo zaštićenu radnu snagu“.

I on primjećuje da je Zakon o dualnom obrazovanju „preterao sa udelom 'učenja kroz rad' u ukupnom fondu časova učenika“.

„Zbog toga je izvesno da će oni imati još manje šansi da steknu široko obrazovanje opšteg karaktera i da će biti obeshrabreni da nastave školovanje na univerzitetima, a da će istovremeno uglavnom biti usmereni na zanatski rad koji im neće nužno garantovati bilo kakvu prednost na tržištu rada, naročito ukoliko je reč o nepopularnim zanimanjima ili zastarelim tehnologijama na kojima se obučavaju“, zaključuje Reljanović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.