Državni vrh i predstavnici stradalih odali počast žrtvama Jasenovca

Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine (Slavko Midžor / Pixsell)

Državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u srijedu su podno spomenika “Kameni cvijet” položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika.

Rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša, tvrdi Hina.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1.337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti).

‘Smanjenje podjela u društvu’

Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine, a nazočni su bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016. godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.

Zajednički vijenac tako su podno “Kamenog cvijeta” položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković  te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Plenković je poručio da se Vladina politika zasniva na smanjenju podjela u društvu, osudi zločina iz Drugog svjetskog rata, pijetetu prema žrtvama, te njegovanju kulture sjećanja koja pridonosi razumijevanju i toleranciji.

Napomenuo je da su predstavnici njegove vlade već četvrti put na komemoraciji kako bi “osudili strahote” koje su se događale u Jasenovcu za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i zločine koje je počinio ustaški režim.

“Ono što je dobro da je današnje obilježavanje okupilo sve ključne dužnosnike državne vlasti. Ove godine je bila velika obljetnica vezana za logor Auschwitz, tada smo vrlo decidirano i u javnosti osudili fašističke i nacističke zločine, to radimo i sada te želimo da u Hrvatskoj njegujemo kulturu sjećanja”, naglasio je Plenković.

‘Pružili ruku i prihvatili poziv’

Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali odvojene komemoracije.

Počast žrtvama odali su i predsjednik Jevrejske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik SABA-e Franjo Habulin.

Kraus je kazao da su zajedničku komemoraciju prihvatili s obzirom na situaciju vezanu s epidemijom, ali i da su “pružili ruku i prihvatili poziv da konačno počnu razgovarati o svim gorućim problemima koji postoje između žrtava logora Jasenovac i Vlade”.

Ustvrdio je da se godinama ne čini u pogledu sprječavanja revitalizacije ustaštva, prekrajanja povijesti te pitanja pokliča “Za dom spremni”, koje nije riješeno na Visokom prekršajnom sudu.

Kraus je rekao da su predstavnici organizacija priključivanjem službenoj komemoraciji pokazali dobru volje, ali da to “ne znači da će dogodine biti na tome ako se nešto ne učini”.

Službena statistika bivše SFRJ isticala je brojku od 700.000 žrtava.

Izvor: Agencije