Država nije dala ni marku za Arhiv BiH

Tokom prošlogodišnjih protesta u Bosni i Hercegovini zapaljena je zgrada Predsjedništva BiH i u njoj prostorije državnog Arhiva sa vrijednim historijskim dokumentima. Nepovratno su izgubljene 3.000 kutija arhivske građe, a njen veliki dio je oštećen. Predstavnici države obilazili su tada Arhiv, osuđivali njegovo paljenje, ali do danas država nije pomogla njegovu obnovu.

Gust dim kuljao je prije godinu dana kroz prozore Arhiva. U demonstracijama koje su postale nasilne, vrijedna historijska građa bila je kolateralna šteta, a posljedice su još vidljive.

Nekoliko kamiona odnijelo je građu koja se ne može sanirati. Radnici Arhiva svakodnevno pregledaju nagorjele listove i sijeku dijelove koji se još mogu pročitati. Nose maske jer im udisanje gareži može narušiti zdravlje.

Kamioni sa zgarišta

Do sada su spasili više od 3.000 kutija građe. Neke smještaju u jedini obnovljeni dio Arhiva. Boro Jurišić, arhivski tehničar, objašnjava da je najviše stradala građa iz perioda između dva svjetska rata – čak 90%, period NDH, zatim dio zbirke otkupa i poklona i zbirke personalnih dosijea.

„To su znači kamioni i kamioni odvezenog, zgarište samo. Još vatrogasci, ono vodom, to je znači, ništa više nije moglo da se upotrebi“, ističe on.

Nagorjelih kutija ima svuda – po hodnicima, praznim prostorijama, podrumskim depoima. Italijanski i češki stručnjaci, koji su pregledali građu, procijenili su da je za sanaciju štete potrebno tri do četiri godine, kaže Al Jazeerina novinarka Nataša Krstin koja se javila iz Sarajeva.

„Godinu dana nakon što je zapaljen, u Arhivu i dalje ima ovakvih prostorija – nagorelih i bez struje, prostorija u kojima se ne može boraviti ni raditi. Za njihovu obnovu još nema novca“, ističe ona.

Na kraju dnevnog reda

Pomoć je do sada stigla od kolega iz države i inostranstva, od Turske, Švedske, Češke, ali ne i od BiH, priča direktor Arhiva Dušan Vrzina. Za obnovu prostorija i nabavku opreme tražili su blizu 100.000 eura, koliko iznosi procijenjena šteta.

„Nekoliko puta je to bilo na dnevnom redu Vijeća ministara, ali uvijek nekako pri kraju kao tačka dnevnog reda i nikad nisu stigli do te tačke, tako da za sada nismo od države dobili nijednog feninga pomoći za sve ovo što radimo“, navodi on.

O nezavidnom položaju državnog arhiva govori i jedan od njegovih najredovnijih posjetilaca. Tako je godinama, kaže Budimir Miličić koji dolazi već tri decenije i koji je napisao više knjiga, zahvaljujući ovoj građi.

„On (Arhiv) je u stvari jedna od najvažnijih identiteta Bosne i Hercegovine i naroda koji žive u Bosni i Hercegovini“, smatra Miličić.

Što nije zapisano, kao da se nije dogodilo, stoji na zidu Arhiva. Koliko je tačno historijskih zapisa zauvijek izgubljeno, znat će tek kada pregledaju nagomilane kutije.

Izvor: Al Jazeera