Država ne brine za porodilje i njihove bebe

Majke u pojedinim kantonima u Federaciji BiH čak mijenjaju mjesto prebivališta da bi dobile porodiljske naknade (AP)

Piše: Vedrana Maglajlija

Nezaposlene majke u Bosni i Hercegovini za mjesečnu porodiljsku naknadu koja, u zavisnosti od kantona i entiteta, iznosi od 50 do 120 eura, mogu kupiti u prosjeku pet paketa pelena, ukoliko im naknade ne kasne nekoliko mjeseci.

Za ostale stvari koje su potrebne za bebu samo prvi mjesec – hranu, kozmetiku, krevet, kolica, odjeću, lijekove – roditelji moraju izdvojiti najmanje 600 eura, što je nemoguća misija za nezaposlene majke, recimo, u Livanjskom kantonu, koje imaju jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura ili za zaposlene majke u Posavskom kantonu, koje uopće ne primaju porodiljsku naknadu.

Međutim, definitivno u najlošijem položaju su žene u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ni zaposlene ni nezaposlene majke ne dobivaju nikakvu naknadu, osim jednokratne pomoći od 200 eura za opremu novorođenog djeteta.

Za pokrivanje novih životnih troškova same se snalaze te neke od njih čak mijenjaju mjesto prebivališta i prijavljuju se negdje gdje će pravo na porodiljsku naknadu i ostale pogodnosti moći ostvariti.

“Mnogo majki prijavljuje prebivalište u Hrvatskoj ili drugoj županiji kako bi dobile naknadu i druge pogodnosti. I ja sam to morala uraditi. Kad nam već vlasti ne žele pomoći, sami se brinemo o svojoj djeci, jer oni nikako da shvate da se mora nekako preživjeti. Kada smo dobili dijete, troškovi su nam se, naravno, povećali i plaća od supruga nije dovoljna, uz sve kredite koje otplaćujemo, račune i slično”, objašnjava Ivona iz Mostara, majka koja nije htjela navesti prezime, da bi, kako kaže, zaštitila sebe i svoju porodicu.

Djeca (ni)su budućnost

Prije nekoliko sedmica majke i porodilje u Kantonu Sarajevo odlučile su izaći na ulicu u znak protesta protiv najave smanjenja porodiljske naknade zaposlenim ženama za 50 eura.
Tako bi, umjesto dosašanjih 235 eura, zaposlene majke dobivale 185 eura.
“Godinu dana nakon održavanja JMBG protesta vlast ponovo udara na naše mališane”, navela je u saopćenju za javnost neformalna grupa majki.
“Također, poručuje se da djeca, ipak, nisu budućnost, kako članovi političkog establišmenta imaju običaj da kažu, posebno sada u vrijeme predizborne kampanje. U konačnici, nakon odluke, porodilje u KS-u će dobivati oko 360 konvertabilnih maraka (185 eura), što nije ni blizu osnovnih potreba jedne bebe.”
Na ovaj način, kako tvrde, ženama se poručuje da država sigurno neće brinuti o njima i da dobro razmisle hoće li rađati i stvarati porodicu.
“Jadna je država kada na bebama mora štedjeti”, poručile su majke iz KS-a.
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska ima poseban zakon o porodiljskim naknadama.
Naknade na području entiteta Federacija Bosne i Hercegovine dodjeluju se na nivou kantona te su neujednačene i neredovne.
Na federalnom nivou ne postoji jedinstven zakon koji bi definirao ovo pitanje.

Udruga za unapređenje kvalitete života “Futura” Mostar ovakvu katastrofalnu situaciju pokušava promijeniti. Njen predsjednik Marin Bago kaže da su, nakon detaljne analize problema, razradili projekat kojim će pokušati pomoći majkama u ovom kantonu.

“U HNK-u nema porodiljne naknade, a institucije se pravdaju da nema sredstava, jer 12 milijuna treba godišnje da se taj zakon finansira. Međutim, nije istina da nedostaje 12 milijuna, jer sve majke koje rade u institucijama, ministarstvima i javnim ustanovama dobiju naknadu internim odlukama, ali to ljudi ne znaju”, tvrdi Bago.

“Žene koje rade kod privatnika ili koje ne rade to pravo ne ostvaruju”, dodaje i naglašava da je zabrinjavajuća neiformiranost građana i apsolutni nedostatak bilo kakvog protesta da se stvari mijenjaju.

Naknada nakon šest mjeseci

Međutim, protest postoji u susjednoj Srbiji gdje je situacija mnogo bolja nego u ovom kantonu. Porodiljska naknada u toj zemlji za zaposlene majke utvrđuje se u visini prosječne zarade za 12 mjeseci prije porodiljskog odsustva, a za nezaposlene varira od grada do grada.

Iako žene imaju pravo na porodiljsku naknadu, kako tvrde, osnovni problem je što one kasne mjesecima, jer ih isplaćuje poslodavac, najčešće ne na vrijeme, a država mu onda to refundira. Kako kaže Sanja Raković, prva isplata porodiljske naknade kasnila joj je šest i po mjeseci.

“Jako je frustrirajuće, jer je gomila stvari potrebna za bebu, a moram da razmišljam da li ću i kada ću dobiti platu koju sam zaradila. To, pre svega, nije dobro ni za mamu, ni za bebu, ni za porodicu. Moj muž je preduzetnik, tako da je morao da malo više radi i da zaradi. Međutim, da nije toga bilo, stvarno bi bilo kritično, zato što šest meseci s moje strane nije bilo nikakvih prihoda, a u to vreme ne možete ni da radite nešto honorarno”, kaže Sanja Raković.

Kako bi promijenila takvo stanje, pridružila se kampanji “P(B)ravo mama”, koju vode udruženja Srbija u pokretu, Centar za mame i Roditelj. Ideja je da 250 majki pojedinačno razgovara sa 250 zastupnika Skupštine Srbije kako bi ih uvjerile da glasaju za promjenu zakona prema kojem bi država, a ne poslodavac, isplaćivala naknade.

Prema riječima Ane Babović, izvršene direktorice udruženja Srbija u pokretu, oslanjanje na poslodavce imalo je smisla u vrijeme kada je zakonsko rješenje osmišljeno, zbog loše finansijske stabilnosti zemlje.

“Međutim, situacija se promenila te je država postala mnogo stabilnija nego što su to poslodavci u ovom trenutku. Pošto su onog momenta kada mame dobiju bebu dodatno povećani troškovi života, a majke ne dobijaju platu, mi smo odlučili da pokrenemo kampanju i da na taj način zaštitimo porodilje od poslodavaca koji su ili nesavesni ili prosto finansijski ne mogu to da izdrže”, kaže Ana Babović.

Trenutno je blizu 100 mama razgovaralo sa zastupnicima u Skupštini, a svi su oni rekli DA za promjenu zakona. Da se to zaista dogodi, potreban je glas njih 126, a tu većinu planiraju ostvariti u julu.

‘Okači igračke o klin’

Protest javnosti u glavnom gradu Srbije nije izostao ni kada su gradske vlasti nedavno donijele odluku da se jednokratna pomoć porodiljama smanji za više od 50 posto. Tako je, umjesto dotadašnjih 430 eura za nezaposlene i 215 eura za zaposlene majke, uvedena nova jednokratna pomoć – 85 eura za žene koje rade i 170 eura za one bez posla.

Crna Gora: Nezaposlenim majkama 63,5 eura

Crna Gora je prošle godine usvojila novi zakon kojim je porodiljska naknada, koju će država refundirati poslodavcu za porodiljska odsustva, ograničena na dvije prosječne zarade u državi, odnosno na 960 eura.
Novim zakonom ograničen je iznos ovih naknada na jednu crnogorsku prosječnu neto platu za porodilje koje su bile u radnom odnosu do godinu prije odlaska na bolovanje, odnosno dvije plate za porodilje zaposlene duže od 12 mjeseci.
Brojne nevladine organizacije prije donošenja zakona upozorile su da on državi neće donijeti značajnu uštedu, ali da će ugroziti položaj najuspješnijih žena, koje će posredno biti kažnjene zbog toga što su uspjele zaslužiti toliku platu i odlučiti se na rađanje djece.
Međutim, građani i udruženja pozitivno su ocijenili povećanje iznosa naknade za nezaposlene porodilje.
Novim zakonom ta naknada iznosi 63,5 eura, umjesto dotadašnjih 26 eura.

Nakon toga organizirana je akcija “Okači igračke o klin”, a građani su na ulici ostavljali igračke, pokazavši na taj način da su one višak, jer niko više nema novca odgajati djecu.

“Mi smo svesni da budžet nije previše jak i da treba da se smanjuju davanja, ali ne mislimo da mame trebaju biti prve na udaru i da prosto trebaju da se naprave prioriteti kako bi se podržale sve one porodice koje žele da se šire”, tvrdi Ana Babović.

Rebalansom budžeta u Hrvatskoj prije nekoliko mjeseci je, također, predviđena ušteda više od 13 miliona eura na naknadama za bolovanje i porodiljskim naknadama.

Sada u toj zemlji tokom prvih šest mjeseci djetetovog života zaposlene majke dobivaju naknadu koja odgovara prosjeku pune plate, dok iznos za drugih šest mjeseci okvirno iznosi 330 eura. Nezaposlene majke primaju 220 eura mjesečno godinu dana. Međutim, kako su najavile vlasti, naknade za majke neće se mijenjati, niti smanjivati.

I sam premijer Zoran Milanović je prilikom rebalansa naglasio da naknade ostaju iste, potez koji su mnogi analitičari protumačili kao oprez zbog toga što su se njegovi prethodnici “opekli” kada je vlast 2003. godine smanjila naknade i izgubila podršku glasača.

Posljedice nisu bile samo političke, jer je to bio jedini put da je broj rođene djece u Hrvatskoj pao ispod 40.000. Kako su pisali hrvatski mediji, 2003. godine rođeno je 39.668 djece, što je najmanje otkako se vode statistike.

I statistički podaci u Bosni i Hercegovini pokazuju da upravo oni kantoni koji imaju najamanje porodiljske naknade bilježe najnižu stopu nataliteta.

“Žena danas mora biti hrabra da rodi dijete pored ovakvih vlasti, jer odmah po rođenju ta beba nema nekih velikih prava. Naravno da onda opada natalitet, tko je lud da rađa pored takvog stanja… Žene više nemaju pravo ni da budu majke”, ogorčena je Mostarka Ivona koja dodaje da, dok se situacija ne promijeni, ona i suprug ne planiraju više djece.

Izvor: Al Jazeera