Oglasi

Drvena džamija u Priluku: Oaza mira i duhovnosti

Džamija u Priluku kod Živinica predstavlja remek djelo domaćeg graditeljstva i neprocjenjivo kulturno-historijsko blago.
Staru džamiju u Priluku sagradio je u 18. vijeku tuzlanski kapetan Derviš hadži Hasan–begAlem Dedić / Al Jazeera

Poslije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini ostalo je sačuvano samo pet drvenih džamija, od 12 koliko ih je bilo prije devedesetih. Zasigurno jedna od najljepših je stara drvena džamija u Priluku kod Živinica.

Staru džamiju u Priluku sagradio je 1735/1736. godine kapetan tuzlanske kapetanije Derviš hadži Hasan–beg, zajedno sa svojim saradnikom Mustafom. Zapravo, u tarihu koji se nalazi u džamiji kao imena graditelja spominju se šejh El Hasan efendi i šejh Mustafa. Ova dva šejha kroz arhivske dokumente i istraživanja identificirvani su kao tuzlanski kapetan Hasan i vojni efendija/šejh iz tuzlanske tvrđave Mustafa. Obje ove ličnosti unutar sufijske tradicije zauzimaju iznimno važno mjesto.

"Džamija je sagrađena 1735. godine na posjedu koji je imao status Carskog hasa, a kojim su kao upravnici (emini) upravljali upravo tuzlanski kapetani Tuzlići, čiji je rodonačelnik bio prilučki vakif šejh Hasan, a čije je svjetovno ime bilo Derviš Hadži Hasan-beg Osmanpašić. Šejh Hasan je bio sin čuvenog velikog vezira Topal Osman-paše, koji je, u svojstvu seraskera, poginuo u Osmansko-perzijskom ratu 1733. godine. Poslije njegove pogibije, sin Hasan će na posjedu kojim je upravljao sagraditi drvenu džamiju. Šejh Hasan je bio rodonačelnik Tuzlića, koji su davali kapetane u Tuzlanskoj kapetaniji od osnivanja ove kapetanije (oko 1730. godine), pa do njenog ukidanja oko 1835. godine", kaže Suadin Strašević, autor knjige o staroj džamiji u Priluku.

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Šejh Hasan i šejh Mustafa sagradili su ovu džamiju u vrijeme velikog Osmansko/austrijskog rata, u kojem se odigrala presudna bitka i pobjeda pod Banja Lukom. A sam tuzlanski kapetan šejh Hasan je sa svojom vojskom sudjelovao u dalekim ratovima koje je vodilo Osmansko carstvo.

Drvena džamija u Priluku, prema obliku osnove, pripada tipu drvenih džamija s pravougaonom osnovom, a prema osnovi koncepta prostorne organizacije tipu drvenih džamija s prednjim mahfilom. Džamija je prije ranije intervencije imala otvoreni vanjski trijem s galerijom. Pokrivena je četverovodnim krovom, kroz koji prolazi drvena munara. Prema konstruktivnom sistemu, džamija pripada objektima sa skeletnim sistemom i ispunom od drvenih talpi.

"Usljed dotrajalosti, lokalno stanovništvo je u nekoliko navrata izvršilo opravke na džamiji, tako da je 1927. godine izvršena zamjena dotrajalog krovnog pokrivača od drvene šindre crijepom, da bi sedamdesetih godina prošlog stoljeća u nekoliko navrata obnavljani pojedini segmenti džamije", navode iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

O vrijednosti stare drvene džamije u Priluku govori i činjenica da ju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosne i Hercegovine u novembru 2013. godine proglasila nacionalnim spomenikom.

U drvenoj džamiji klanjaju nafile

"Stara džamija u Priluku predstavlja remek djelo domaćeg graditeljstva i neprocjenjivo kulturno-historijsko blago te ima nemjerljiv značaj kako za Medžlis Islamske zajednice Živinice, općinu Živinice, mještane džemata Priluk, tako i za kulturu cijele Bosne i Hercegovine. Ova džamija, pored toga što je okupljala i okuplja vjernike muslimane, okuplja i sve druge koji je žele obići kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine", kaže Azaudin Sakić, imam džemata Priluk.

Sve do 1998. godine u staroj džamiji obavljalo se pet dnevnih namaza, da bi već iduće godine mještani Priluka svečano otvorili novu džamiju. U staroj džamiji još uvijek svakog petka mnogi vjernici prije džume-namaza klanjaju nafile, dobrovoljne namaze.

Džamiju u Priluku karakteriziraju, između ostalog, lijepo urađeni motivi u unutrašnjosti džamije na mihrabu, minberu, zatim srednjem drvenom stupu, ulazni portal i drugi elementi, koji se ističu svojom posebnom ornamentikom, snažnom duhovnošću, a potiču iz vremena izgradnje džamije. Svi ovi elementi su autentični.

Neopisivu ljepotu džamiji zasigurno daje i njeno okruženje, okružena je šumom hrasta lužnjaka, koji je, također, kao prirodno naslijeđe, zaštićen u kompleksu džamije. Ima ih ukupno 145, a stari su više od stotinu godina. U haremu džamije nalaze se i brojni stari nišani, koji datiraju iz vremena osmanske uprave.

Džamija sačuvala autentičan oblik

"Zasigurno u naslagama zemlje postoje i nišani iz ranog osmanskog razdoblja, s obzirom da se u popisu stanovništva u osmanskim defterima iz 1533. godine spominju muslimani u Priluku. Prilikom rada na terenu 2013. godine saradnik Komisije Hazim Numanagić, orijentalista i ekspert za islamsku epigrafiku, identificirao je nišane koji potiču iz vremena izgradnje džamije."

"Ono što je posebno zapazio je bogata simbolika na nišanima, a koja se ogleda u natpisima, ali i u uklesanim detaljima oružja, šejhovskim turbanima, derviškim torbicama, čatal turbanima, uklesanim buzdovanima, kuburama, mačevima, jataganima, sabljama, zatim uklesani detalji raznih misterioznih predmeta, što sve zajedno govori o bogatom duhovnom i idejnom životu u prošlosti u ovom podneblju", govori Strašević.

Džamija je sačuvala svoj autentičan oblik, uz manje intervencije tokom prohujalih stoljeća. Međutim, danas je ona u stanju kada su neophodni sanacioni radovi. Potrebno je izvršiti detaljnu analizu stanja kako bi se pristupilo stručnoj sanaciji i zaštiti.

Proglašenjem džamije nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine otvorene su brojne mogućnosti. Džamija je danas resurs za razvoj vjerskog, ali i kulturno-historijskog turizma. Ona je kao takva već uvrštena na turističku mapu šire regije.

Džematlije je s puno ljubavi stoljećima čuvaju

"Neophodna je izgradnja uobičajene turističke infrastukture i u tom kontekstu potrebna je aktivnija uloga šire društvene zajednice od lokalnog do državnog nivoa. Također, neophodno je dodatno populizirati i promovirati naše nasljeđe, kako u domaćoj, tako i međunarodnoj kulturnoj javnosti. Ova džamija je potvrda našega identiteta, graditeljstva i historije, što je od izuzetne važnosti", ističe Strašević.

Da bi se džamija stručno i adekvatno zaštitila, neophodan je stručni nadzor i stalna briga u pitanjima zaštite objekta. Danas o njoj brinu džematlije Priluka, koji je s puno ljubavi stoljećima čuvaju.

"S obzirom da je jedinstvena po mnogo čemu te je jedina džamija kao nacionalni spomenik na prostoru Živinica, i jedna je od rijetkih sačuvanih drvenih džamija, te da ju je dao sagraditi tuzlanski kapetan, sin velikog vezira, svakako očekujem da se njenoj zaštiti i održavanju pristupi na institucionalan i stručan način", zaključio je Suadin Strašević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.