Oglasi

Drvar – razglednica iz Titovog doba

Titov Drvar za vrijeme bivše države uživao je status grada heroja i spomenika antifašističke borbe.
Kućica u pećini bila je Titovo tajno sklonište za vrijeme desanta 1944. godineAl Jazeera

Uz rub države koji graniči s Hrvatskom, između Bosanske krajine i Hercegovine, smještena je općina Drvar. Zbog složene administrativne situacije i geografskog položaja, mještani taj planinski gradić najbolje opisuju komentarom "Nije za usput".

Do prvih višestranačkih izbora, održanih 1991. godine, općina je, prema tadašnjem jugoslavenskom trendu, nosila prefiks "Titov".

Titov Drvar za vrijeme bivše države uživao je status grada heroja i s pratećom infrastrukturom posjedovao najveće kulturno spomen-obilježje antifašističke borbe.

"Drvar je nekada bio nezaobilazna tačka učeničkih ekskurzija i svih onih koji su osjećali dužnost da posjete mjesto gdje su se odigrale odlučujuće borbe koje su porazile fašizam za vrijeme Drugog svjetskog rata", navodi Bogdan Runić, mještanin Drvara.

Put do Titove pećineAl Jazeera

Kruna spomen-obilježja i najbitniji detalj u priči jest Titova pećina, odnosno "tajni" objekat izgrađen u šupljini pećine izvan grada, koji je služio kao sklonište Josipu Brozu.

Godine 1944. u Drvaru se nalazio Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a planiranom napadu njemačke vojske i njihovih domaćih saradnika cilj je bila likvidacija vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita.

"Desant na Drvar jest vojna akcija u maju i junu 1944. godine čiji je cilj bio da se zarobi Tito i ukloni vodstvo antifašističkog pokreta u Jugoslaviji. Sam taj zračni desant izvršen je 25. maja 1944. godine. Lojalne partizanske jedinice i, prije svih, lokalno stanovništvo spriječili su da se Tito zarobi i omogućena mu je evakuacija iz pećine", kaže Nebojša Jovičić, direktor spomen-obilježja.

Uništeni kompleks

Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini spomen-obilježje u potpunosti je devastirano i pokradeno. Od kapaciteta su bili ostali samo temelji objekata i gole stijene koje vode do Titove pećine.

Uz pomoć nevladinih organizacija i inicijative lokalnog stanovništva, kompleks je obnovljen 2006. godine.

Replike eksponataAl Jazeera

"Titova kućica u pećini obnovljena je 2006. godine uz pomoć USAID-a. To je bila polazna i osnovna stavka koja je neophodna za rad spomen-obilježja '25. maj'", govori Runić.

Osim Titove kućice i samog pristupa pećini, uređeni su muzejske zgrade s replikama uništenih eksponata, a u pripremi je organizacija pratećih sadržaja sa suvenirnicom.

Uređena staza do pećineAl Jazeera

Stanovnici Drvara prisjećaju se da su na vrhuncu slave spomen-obilježja svakodnevno pristizali autobusi puni posjetilaca, koji su općini, osim bogate industrijske proizvodnje, osiguravali visoke prihode.

Kažu Drvarčani da se nekada moglo živjeti samo od tog "kulturnog turizma".

"Polako se posjetioci vraćaju, viđamo ljude s prostora cijelog Balkana, a najbrojniji su Slovenci. Godišnje bilježimo 5.000 do 10.000 posjeta, što je u odnosu na nekadašnjih 190.000 gotovo zanemariva cifra. Ali polako, krećemo malim koracima i imamo sadržaja", kaže Jovičić.

Povratak u idiličnu prošlost

Na dan obilježavanja godišnjice desanta, 25. maja, mještani Drvara mogu se prisjetiti kako je nekada bilo. Neki komentiraju da grad izgleda kao da se sve ponovo vratilo u doba stare slave, ali već narednog dana vraća se sumorna realnost.

"Sve izgleda kao nekada što je bilo, sve je prepuno ljudi i kulturnog programa, prizori su kao sa stare razglednice iz doba Titovog Drvara", komentira Runić.

Suvenirnica sa motivima bivše JugoslavijeAl Jazeera

Početak posljednjeg rata u Drvaru "simboliziran" je paljenjem Titove kućice u pećini, a kasnije uništavanjem svih simbola antifašističke borbe u gradu.

Pozitivnom voljom i optimizmom lokalna zajednica bori se da ovom nekadašnjem gradu heroju vrati status turističkog odredišta i spomenika antifašističke borbe.

"S obzirom na okolnosti, vraćanje punog potencijala spomen-obilježju dugotrajan je proces, koji stalno nailazi na poteškoće, ali sve počinje snažnom voljom. Drvar je spomenik regionalnog otpora i herojske borbe protiv fašizma i, kao takav, treba ostati generacijama kao podsjetnik, a herojskom gradu kao turistički resurs", zaključuje Jovičić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.