Oglasi

Društvene mreže, zamjena za stvarni život

Ljudi prirodne socijalne nagone danas zadovoljavaju na vještački način, korištenjem interneta i društvenih mreža.
Jurnjava za 'lajkovima, prijateljima, pratiocima' dovodi do posebnog osjećanja zadovoljstva Getty

Piše: Mario Pejović

Odlazak na more, školu, raspust, koncert, kino, ručak ili čak u nekim slučajevima u prodavnicu danas za neke ljude rijetko može proći, a da ne bude obilježen na društvenim mrežama. Nije važno da li se radi o 140 karaktera na Twitteru, fotografiji na Instagramu ili Facebooku, za mnoge je bitno da čitav svijet obavijeste šta u tom trenutku rade.

"Živimo u vremenu i svijetu gdje se ljudi vode izrekom: 'Ako nije bilo na društvenim mrežama, kao da se nije ni desilo'. Slike dijelim, jer među Facebook prijateljima imam isključivo ljude koje poznajem u stvarnom životu, a sa kojim se na žalost ne uspijevam viđati toliko često koliko bih voljela pa uz pomoć Facebooka sa njima podijelim neki moment ili meni važan događaj", kazala je Amila Ćoralić.

Smatra da ne pretjeruje sa objavama fotografija na društvenim mrežama, a kako voli saznati dobre vijesti o njoj dragim ljudima, tako želi i s njima da podijeli radosti iz svog života.

Ćoralić Facebook prije svega koristi kako bi se družila sa prijateljima koji su "biseri rasuti po celom svetu", našalila se, relaksirala i ubrzala komunikaciju u čemu chat pomaže.

"Također mi je odličan alat za imati na jednom mjestu medije i relevantne izvore informacija, te u svakom momentu mogu samo listanjem Newsfeeda proći kroz naslove i informisati se". 

Psihijatar Goran Lažetić, stručnjak za zavisnosti o internetu beogradskog Instituta za mentalno zdravlje, podsjeća da je internet u početku svog postojanja bio zamišljen kao veza akademske populacije koja bi imala trenutni pristup korisnim informacijama.

Virtualni svijet

"Vremenom je uviđena sva moć interneta i počela je njegova komercijalizacija, te formiranje jednog novog virtuelnog sveta, koji je poput 'džungle', čiju glavnu osnovu čine društvene mreže".

Utjecaj mreža na čovjeka

Kroz historiju stvarni svijet je imao i svoje uspone i padove, mijenjao se i težio da živi što komfornije, navodi doktor Lažetić.

"Sada je era interneta i virtuelnog sveta i njegove ogromne ekspanzije, što će vremenom sigurno loše uticati na biološkog čoveka, ako se ne uspostavi pravovremena edukacija već od ranih koraka, i dovesti do potpunog odvajanja od prirode sa nekim novim moralnim normama i pravilima življenja".

On navodi da su na internetu ljudi roba i broj, podložni manipuliranju, s obzirom na veliki broj trenutnih informacija i jurnjave za senzacijama kako bi se pridobio sto veći broj ljudi, tj. "robe".

"Pošto se savremeni čovek u potrošačkom društvu svakodnevno  otuđuje od prirode i njegovih bioloških potreba, svoje nagone, naročito socijalne – 'udruživanje u grupe' - sada počinje da zadovoljava na jedan veštački način, a to je putem interneta i društvenih mreža", kazao je doktor Lažetić.

Stručnjak Instituta za mentalno zdravlje pojašnjava da je sa internetom čovjek na samo jedan klik od povezanosti sa skoro cijelim svijetom u bilo kojem trenutku, i da je u dodiru sa ogromnom bibliotekom raznih informacija (pozitivnih i negativnih) što ima i izuzetan adiktivni potencijal, odnosno dovodi do pojačanog lučenje neurotransmitera dopamina koji je odgovoran za osjećanje zadovoljstva. 

"Preterivanjem u korišćenju mreža vremenom se gubi kontrola u vremenu i ponašanju, kako bi se to zadovoljstvo zadržalo na istom nivou".

Trend savremenog čovjeka je i obavezno prisustvo na društvenim mrežama, kako bi bio u neprekidnom druženju sa drugim, a tako zadovoljavajući i svoje socijalne nagone, pojašnjava Lažetić.

"Jurnjava za 'lajkovima, prijateljima, pratiocima' dovodi i do posebnog osećanja zadovoljstva i kao karcinom kome je sve više energije neophodno da bi rastao, tako i društvene mreže traže svoju energiju u obliku što više postavljenog materijala - komentara, fotografija iz svog života i ako dalje".

Borba za lajkove

Prvo dolazi jedan lajk, jedan prijatelj, nakon čega se javlja osjećanje zadovoljstva, a zatim da bi to osjećanje opstajalo neophodno nam je više lajkova, više prijatelja, jer tako i rastemo na virtualnoj društvenoj ljestvici, kaže Lažetić, gdje u jednom trenutku čovjek gubi kontrolu, svaku normu i prelazi granice zdravih standarda postavljajući razne sadržaje u cilju pridobijanja što veće pažnje – lajkova i  posjećenosti - a zapostavljajući vlastitu sigurnost i vlastito psihičko zdravlje.

"U suštini, većina ljudi na internetu koji koriste društvene mreže nisu ni upoznati sa potencijalnim rizicima i opasnostima koje prisustvo na mrežama nosi sa sobom. Sve je više loših, negativnih informacija, u cilju manipulisanja, sve je više raznih grupacija ljudi koje nemaju dobre namere, nepostojanje anonimnosti, na internetu vas vidi ceo virtuelni svet", ocijenio je psihijatar Lažetić, te dodao da mnogi nisu svjesni koliko opasno po njihovu sigurnost i zdravlje može biti postavljanje raznih informacija.

Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja upozorava da su podaci koje postavimo na društvene mreže dostupni svim ljudima širom svijeta, te je nužno voditi računa šta zaista objavljujemo.

Stručnjak iz Hrvatske napominje da korisnici moraju biti svjesni da su društvene mreže javna platforma, gdje objavljivanje podataka na njima ima ekvivalent zakupa plakata na kojem se nalaze fotografije nas i naše djece, te podatke kao što je adresa stanovanja i slično.

Sudski vještak upozorava da je veliki problem što korisnici društvenih mreža ne znaju koga zaista imaju u takozvanim prijateljima, jer je nemoguće pouzdano utvrditi stvarni identitet osobe sa druge strane "linije". Pored toga, veliki broj korisnika takvih mreža za prijatelje prihvataju osobe koje i ne poznaju.

Amila Ćoralić kaže da se plaši zloupotreba njenih fotografija i informacija objavljenih na društvenim mrežama, te zbog toga je podesila postavke tako da se sva komunikacija i skoro sve slike dijele samo među prijateljima, koje sve lično poznaje. "Nikada ne dodajem nepoznate ljude i već sam se ispraksirala u prepoznavanju lažnih profila".

Internet i društvene mreže imaju i izuzetne pozitivne strane dok god ih čovjek koristi umjereno, živeći u stvarnom svijetu, a ne u virtualnom, napominje psihijatar Lažetić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.