Oglasi

Društvene mreže mogu utjecati na 'najvažnije izbore'

Društvene mreže vrše utjecaj na korisnike općenito pa tako i na biračko tijelo.
Postoji mogućnost da će biti stranog miješanja u u ovogodišnje američke izboreEPA

Društvene mreže su postale jak alat za utjecanje na milione ljudi širom svijeta, što je dovelo i do njihove zloupotrebe s ciljem miješanja u izbore u drugim državama, na šta nije imuna ni "najveća demokratija" na svijetu. Izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država u historijskim knjigama će vjerovatno uvijek imati jednu skrivenu fusnotu, koja će dovoditi u pitanje legalnost, ili barem "čistoću" njegove pobjede.

Kako navodi Marko Tadić sa portala Netokracija.rs, posljednjih godina često se govori kako je Rusija umiješala svoje prste u predsjedničke izbore u SAD-u 2016, iako ističe da to nikada nije dokazano i da je sve ostalo na tvrdnjama s jedne strane, prije svega američkih obavještajnih službi, te negiranju s druge strane, u tom slučaju Rusije i Vladimira Putina.

FBI, CIA i neke druge obavještajne agencije tvrde da je ruska strana utjecala, odnosno sabotirala kampanju tadašnje demokratske kandidatkinje Hillary Clinton, te cijelu kampanju Demokratske strane, plasirajući lažne vijesti na internetu i na društvenim mrežama. Novinar Netokracije dodaje da su navedeni sastanci u Moskvi između ljudi iz Trumpove organizacije i osoba bliskih ruskim vlastima.

Prosječnom korisniku društvenih mreža možda biti nejasno kako se takve platforme mogu koristiti za strano miješanje u izborne procese, ali sagovornici Al Jazeere napominju da one itekako mogu služiti za manipuliranjem velikog broja ljudi.

Lažne vijesti

"Mediji su jedan od osnovnih stubova demokratije, trebali bi da su izvor istine i pravih informacija. Međutim, mediji mogu da nevinog proglase krivim, da jednu laž napišu 100 puta i da na taj način manipulišu mišljenjem ljudi. Rastom interneta i društvenim mreža, do nas dolazi na hiljade informacija i veliki broj njih je nažalost lažan. Kreiranjem stranica na Facebooku ili Instagramu, i lažnih vesti na tim platformama možemo da utičemo na mišljenja ljudi ili bar da ih podstaknemo da razmišljaju na način koji želimo. Konzumentima ovih platformi se plasiraju stotine i hiljade lažnih vesti, koji na taj način stiču iskrivljenu sliku o datoj situaciji ili nekom posebnom problemu. Facebook daje mogućnost da naše objave plaćamo, to jeste dodatno oglašavamo tako da lažne veste mogu da dopru do nekoliko miliona ljudi", pojašnjava Tadić, te dodaje da su istraživanja pokazala da su korisnici društvenim mreža najneodlučniji (u političkom smislu), tako da plasiranje lažnih vijesti mogu da odluče kome će dati svoj glas.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ipak, Rusija nije jedini "negativac" koji se služi svim sredstvima da utječe na "izbornu volju" van svojih granica.

"Ne da samo Rusija nije jedina zemlja koja pokušava utjecati i posredstvom društvenih mreža na događanja u drugim državama, nego to rade i multinacionalne korporacije i različite organizacije. Nije to ništa novo, nego se povećao broj mogućih kanala za takvo djelovanje. Propagandno djelovanje je jače jer se ne gase ni stari kanali, poput nekad prevladavajućeg radija koji odavno služi za utjecaj na druge države posebnim stanicama i programima na jezicima naroda na koje se želi utjecati, a novi, poput društvenih mreža i internetske televizije su globalno dostupni", napominje Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Univerzitetu u Dubrovniku.

Nakon prošlih američkih predsjedničkih izbora, najveće svjetske online platforme su se našle na udaru kritika i pod pritiskom da spriječe ili barem ograniče strane utjecaje na korisnike tih servisa, jer se slična miješanja mogu očekivati.

Kampanja društvenih mreža

Stoga su velike mreže objavile kampanju borbe protiv stranih utjecaja i borbu protiv lažnih vijesti namijenjenih da vrše određene manipulacije, što je potez hvale vrijedan, ali se postavlja pitanje koliko će se energije i sredstava uložiti u takve napore i može li se društvenim mrežama vjerovati da će doista kontrolirati objave na svojim servisima.

Profesor Obradović pojašnjava da su najveće društvene mreže, uz postojeće prijave korisnika protiv određenih objava drugih korisnika, počele računarski otkrivati lažne vijesti i političku propagandu. No, ne može se samim tim očekivati da neće biti lažnih vijesti i političke propagande s ciljem stvaranja utjecaja, dodaje.

"Veliko je pitanje jesu li algoritmi na društvenim mrežama nepristrani ili i oni otkrivanjem i uklanjanjem pojedinih objava u konačnici daju prednost određenom kandidatu i političkoj opciji", govori stručnjak komunikologije.

Drugo je pitanje prilagodba algoritama za otkrivanje lažnih vijesti i političke propagande, koji relativno dobro funkcioniraju za engleski jezik, drugim jezicima.

Sadašnje stanje je takvo da što je jezik manji i algoritmi za automatske pretrage su manje uspješni.

"Sve je povezano s novcem pa ni velike društvene mreže ne vole ulagati previše novaca za njima manja tržišta, dakle ona na manjim jezicima i u siromašnijim državama".   

Profesor Obradović se osvrnuo i na mogući rizik da same društvene mreže budu kreatori javnog mnijenja, ili da vrše određene utjecaje na biračko tijelo.

"Društvene mreže vrše utjecaj na korisnike općenito pa tako i na biračko tijelo prvenstveno zato što većina korisnika na društvenim mrežama ne traži istinu i argumentiranu raspravu, nego potvrdu vlastitih stavova i zabavu. Zato društvene mreže u političkim kampanjama učvršćuju već postojeće stavove korisnika, ali manje mogu djelovati na neodlučne zato što i oni biraju grupe u kojima su njihovi istomišljenici".

Napredak tehnologije

Ono što je neosporno jeste da je tehnologija ostvarila određene napretke od prošlih američkih predsjedničkih izbora, što miješanje u strane izbore i sprečavanje istog otežava.

Uz još veći broj aktivnih korisnika na društvenim mrežama, povećao se broj i efikasnost botova, računarskih programa koji se u virtualnom svijetu ponašaju kao osobe, uključuju se u internetske rasprave i komuniciraju s ljudima.

Kao što su usavršeni algoritmi za otkrivanje lažnih vijesti i političke propagande, tako su se usavršili i botovi koji uspješno postavljaju objave i zaobilaze izborom riječi prepreke koje im postavljaju društvene mreže, kaže profesor Obradović.

"Na djelu nije samo sučeljavanje ljudi pod pravim imenima ili nadimcima, nego i sučeljavanje algoritama koji proizvode lažne vijesti i političku propagandu s onima koji ih sprječavaju. Zato svaki korisnik društvenih mreža i internetskih medija mora za teme koje ga zanimaju provjeravati informacije iz više izvora i vjerodostojnost samih izvora", ističe doktor komunikacijskih nauka.

Osim navodnog ruskog miješanja u ishod izbora u SAD-u, prema nekim tvrdnjama i naša regija je dala svoj doprinos utjecaju na američke birače. Za stranu valutu, naravno.

Marko Tadić podsjeća da su se uoči, tokom i u periodu nakon izbora 2016. pojavile informacije da je veliki broj Internet portala registriran u Sjevernoj Makedoniji, tačnije u Velesu, koji su služili kao agregatori lažnih vijesti, odnosno da su oni bili takozvane "farme" za pravljenje lažnog sadržaja.

Kako kaže, te tvrdnje također nikada nisu dokazane, ali dodaje i da su svi prestižni mediji tvrdili da je čak 150 portala iz Sjeverne Makedonije bilo uposleno na tom zadatku.

"Neke najzvučnije vesti su bile da je papa podržao Trumpa i da Hillary Clinton 'voli devojčice'…".

Iako te tvrdnje nikada nisu dokazane, ne znači da nisu potpuno netačne.

"Gde ima dima, ima i vatre", kaže novinar Netokracije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.