Oglasi

Društvena odgovornost velikih kompanija

Koncept društveno odgovornog poslovanja donosi korist kako preduzećima, tako i svijetu u cjelini.
Shell danas provodi projekte za očuvanje bioraznolikosti na svojim bušotinama u Africi, u saradnji sa WWF-omReuters

Piše: Dr. Meliha Bašić

Svrha poslovanja svake kompanije je ostvarivanje dobiti. Trka za dobiti većine kompanija u svijetu, a posebno velikih multinacionalnih kompanija, postala je suprotstavljena ciljevima šire i uže društvene zajednice. 

Nevođenje računa o posljedicama svojih odluka, kako vezano za nekontrolisano korištenje resursa, od onih ljudskih do prirodnih, dovela je do katastrofalnih posljedica, čije se razmjere gotovo ne mogu sagledati. One su povezane sa svim sferama života čovječanstva u budućnosti.

Tako je nekontrolisano iscrpljivanje prirodnih resursa i uništavanje okoliša dovelo do  prirodne neravnoteže koja za posljedice već sada ima klimatske promjene sa enormnim materijalnim i ljudskim štetama.

Negativan ili nikakav uticaj na socijalni razvoj društva, nesigurnost egzistencije, sve češće ekonomske krize, loša ili nikakva edukacija prije svega siromašnih kategorija  stanovništva, sve veći jaz bogatih i siromašnih i sl. dovodi do  socijalnih poremećaja, koji su, u krajnjim slučajevima, rezultirali dugoročnim ratnim sukobima ili pojavama terorizma, kao stalne prijetnje miru u svijetu i opstanku svijeta kakvog danas poznajemo (novi poreci, savremena ropstva, diktature, vlasti gerile, terorista, građanski ratovi, izbjeglice, latentni sukobi „velikih“...)

Neosjetljivost prema ovim faktorima izazvala je u zadnjih petnaestak godina posebno, izlaganje velikih kompanija napadima od strane javnosti, neformalnih i formalnih grupa građana, pa i izvršnih i zakonodavnih vlasti. Sve ovo dovelo je u prvi plan tzv. „društveno odgovorno poslovanje“.

Postoje brojne definicije društveno odgovornog poslovanja, od kojih jedna kaže da je to „koncept prema kojem preduzeće na dobrovoljnom principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje poslovne aktivnosti i odnose sa ključnim interesnim grupama“ .

Shellov preokret

Jedan od primjera ovakvog ponašanja je Shell, koji je prije petnaestak godina bio predmetom organizirane kampanje od strane Udruženja zelenih zbog svojih planova da se riješi neprofitabilne naftne platforme tako što će je potopiti u Sjeverno more. Ovaj slučaj, nazvan Brent Spar, koji je ozbiljno narušio reputaciju i povjerenje dioničara i ulagača, te finansijsko poslovanje Shella, predstavljao je prekretnicu u odnosima preduzeća prema zajednici.

Danas Shell, posredstvom svoje posebno osnovane zaklade, provodi projekte za očuvanje bioraznolikosti na svojim bušotinama u Africi i to u saradnji sa organizacijama poput World Wildlife Fund (Svjetskog fonda za divlje životinje).

Parola „proizvodnja da, ali ne po svaku cijenu“ mora postati imperativ, ako ne želimo uništiti život na Zemlji. 

Sve ovo je dovelo do nastanka novog koncepta biznisa, koji se ne smije vezati samo za ostvarivanje profita već i za obavljanje društveno korisnog posla uz racionalno korištenje prirodnih resursa i vođenje apriori računa o zaštiti okoliša.

Kako se ova društvena odgovornost kompanija ne bi pretvorila u svoju suprotnost i na još jedan način doprinijela monopolu velikih korporacija u svjetskim okvirima, neophodno je bilo razviti ovu ideju na širem planu i to među svim pravnim subjektima i u profesijama kojima se zaposleni u tim subjektima bave.

Ujedno je itekako bilo važno uspostaviti na svjetskom nivou regulatorne okvire koji će poštovati pravila zaštite okoline, resursa i ljudi (proces u toku). To je podrazumijevalo i uvođenje odgovarajućih ISO standarda u vezi sa neophodnim nivoom društveno odgovornog poslovanja. 

Na taj način poslovati odgovorno postaje dugoročno, konkurentska prednost i uslov opstanka na tržištu i to ne samo za velike kompanije već i za poslovanje uopšte.

Preuzimanje odgovornosti

Za početak, u većini država i u većini regionalnih i svjetskih institucija pitanje društvene odgovornosti preduzeća je regulisano zakonskim putem.

Ovaj savremeni koncept ponašanja preduzeća postao je jedan od nezaobilaznih determinirajućih faktora kada je u pitanju pravac razvoja kulture poslovanja, pravac djelovanja relevantnih profesija, te koncept koji će zasigurno vremenom postati sastavni dio dugoročne strategije poslovanja svakog privrednog subjekta.

Tako dolazimo do novih pojmova u praksi u korporativnom poslovanju, a to je: Društveno odgovorno poslovanje (CSR), korporativna savjest (CC), korporacijsko građanstvo (CS), društveni pokazatelji – performanse (SP), održivo odgovorno poslovanje/ odgovorna poslovanja..

Društveno odgovorno poslovanje je oblik korporativne samoregulacije integriran u poslovni model. Njegova politika funkcioniše na principu samoregulisanog mehanizma kojim prati kompaniju i osigurava njenu aktivnost u skladu sa duhom zakona, etičkih standarda i međunarodnih normi .

Cilj je da korporacija prihvati odgovornost za svoje postupke i da podstiče pozitivan utjecaj kroz svoje aktivnosti na okoliš, potrošače, radnike, zajednicu, dioničare, sudionike u poslovanju i sve druge članove javne sfere.

Uz razvoj društveno odgovornog poslovanja veže se i ekonomska stabilnost koja u tom smislu prepoznaje ekonomsku vrijednost, društvenu odgovornost i odgovornost prema okolišu.

Koncept društveno odgovornog poslovanja nije samo prolazni hir, već imperativ u poslovnom svijetu koje će sve kompanije, prije ili kasnije, morati prihvatiti ukoliko žele zadržati svoje mjesto na poslovnoj sceni. 

Ekonomska vrijednost pretpostavlja odgovornost kompanije da ona dugoročno teži stabilnom poslovanju, da adekvatno odgovara na rizike poslovanja i da stvori neophodnu sigurnost, kako svojim dioničarima, tako i investitorima i radnicima, te samim tim i društvu uopšte.

Ono što je važno zapaziti je povezanost datih elemenata društveno odgovornog poslovanja i stabilnosti, te njihova povezanost međusobno i uticaj jednih na druge.

Kao primjer se može navesti da će društvo u kome su radnici zaštićeni i u kome je visoka ekonomska razvijenost i standard građana, direktno utjecati i na veću uspješnost kompanija.

Društvena odgovornost treba da ukaže na uticaj organizacije na društveni sistem u kojem djeluje.

Naime, postoje međunarodno prepoznati standardi kao što su ILO konvencije i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koji uređuju određene aspekte radne prakse i ljudskih prava, te svaka organizacija koja se smatra društveno odgovornom, dužna je poštivati navedene konvencije i deklaracije.

Ova dimenzija obuhvata i uticaj na mito i korupciju, učešće u stvaranju javne politike, pridržavanje važećih zakonskih propisa, te poštivanje temeljnih ljudskih, građanskih i političkih prava (veže se za obim i raznolikosti radne snage unutar preduzeća, spolnu i starosnu strukturu, fizičku zaštitu na radu, te obim beneficija i doprinosa zaposlenih).

Pored toga, organizacije su dužne da kontinuirano poboljšavaju kvalitet radne okoline, kao i odnos poslodavca i zaposlenih.

Zaštita životne sredine

Ekološka dimenzija odgovornosti odražava uticaj preduzeća na okoliš, odnosno na ekosisteme od kojih ujedno i zavisi. Ona ukazuju na iskorištenost materijala, energije i vode u proizvodnim procesima, bioraznolikost, emisiju štetnih gasova, dobavljače i njihov odnos prema okolišu, stopu recikliranja ili ponovne upotrebe proizvoda/ usluga, te stepen pridržavanja važećih relevantnih propisa.

Sa aspekta odgovornosti prema okolišu, treba imati u vidu da je osnovna svrha postojanja svake organizacije da proizvede proizvode potrebne ljudima, ali ne na štetu samih ljudi i generacija koje dolaze.

Parola „proizvodnja da, ali ne po svaku cijenu“ mora postati imperativ ako ne želimo uništiti život na Zemlji. Iznalaženje načina da se zaštiti životna sredina, bilo inoviranjem postojećih procesa ili samih finalnih proizvoda tako da oni ne budu štetni po okoliš, mora postati zadaća cijelog svijeta i obrazac ponašanja svih kompanija.

Cilj društveno odgovornog poslovanja je prihvatiti odgovornost za svoje postupke i podstaknuti pozitivan utjecaj kroz svoje aktivnosti na okolinu, potrošače, radnike, zajednicu.

To znači i pomoć svim projektima i misijama u vezi sa razvojem šire društvene zajednice, smanjivanjem siromaštva, efikasnijem korištenju resursa, zaštitom životne sredine i sl.

Društveno odgovorno poslovanje znači i zaštitu i uputu, odnosno vodič potrošačima kako kupovinom određenog proizvoda mogu doprinijeti ostvarivanju ovih ciljeva.

DOP doprinosi i razvoju poslovne etike na način da nije etično ako se kompanija ili u njoj zaposleni profesionalci ne ponašaju u skladu sa zahtjevima društveno odgovornog poslovanja.

U tom smislu su već na snazi ili u pripremi i međunarodni standardi kvaliteta i načela vezano za DOP.

Tako je ISO 26000 priznati međunarodni standard za DOP, a UN je razvio međunarodna načela za odgovorno ulaganje kao smjernice i uslove za investiranje u projekte na globalnom nivou.

Koncept društveno odgovornog poslovanja nije samo prolazni hir, već imperativ u poslovnom svijetu koje će sve kompanije, prije ili kasnije, morati prihvatiti ukoliko žele zadržati svoje mjesto na poslovnoj sceni.

Ovaj koncept poslovanja donosi višestruke koristi i to ne samo za preduzeća, već i svijet u cjelini. Težnja ka stabilnom i održivom poslovanju je na globalnom nivou već počela da mijenja kako kulturu poslovanja, tako i same poslovne subjekte, pa čak i načine života običnih građana.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.