Oglasi

Dr. Zaid: Samo ofanziva omogućava da iz ove borbe izađemo kao pobjednici

Građane brine to što se testiraju samo oni slučajevi koji imaju jasne i jake simptome korona virusa.
Većina ljudi se također boji da dobivanje smjernica od ljekara telefonom ili kasno testiranje može biti prekasno EPA-EFE

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorili su vlasti u Bosni i Hercegovini da stalno i kontinuirano moraju povećavati broja testiranih na korona virus. Nakon ovosedmičnog sastanka u Sarajevu članova Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Victora Olsavszkog, predstavnika WHO-a, rečeno je da je „testiranje pola puta ka prevazilaženju problema širenja zaraze korona virusom“.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine u zemlji je zaraženo 567 osoba. Najviše zaraženih je u gradu Banja Luka, nešto više od 170, te u nekoliko gradova u Hercegovini: Čitluku, Mostaru i Konjicu. U Sarajevu je kod 20 osoba otkriveno prisustvo korona virusom. U zemlji je preminulo ukupno 16 osoba od posljedica korna virusa. Statistika se odnose na podatke objavljeni u petak. Od pojave prvog slučaja virusa 5. marta u Banjoj Luci, kada se zaraženi muškarac kući vratio iz Italije, pa do sada u BiH je testirano ukupno 4.628 osoba, što je mnogo manje nego u zemljama u ogruženju. Hrvatska, naprimjer, ima duplo više testiranih, dok je Slovenija do sada testirala neuporedivih 25.000 građana.

Građane u BiH najviše brine to što se testiraju samo oni slučajevo koji pokazuju jasne i jake simptome. WHO već neko vrijeme upozorava da neke osobe mogu biti nosioci virusa, a da uopće ne pokazuju nikakve znakove. Kina je nedavno objavila podatak o više od 1.000 registrovaih asimptomatičnih osoba koje su nosioci korona virusa. Neki građani u BiH su na društvenim mrežama i u medijima svjedočili da nisu testirani, čak i nakon što je članovima njihovih porodice otkriven korona virus. Porodica žene sa Ilidže koja je preminula od posljedica korona virusa tvrdi da je kćerka te žene testirana, ali ne i njen sin. Zabilježeno je i nekoliko slučajeva da je korona virus kod preminule osobe otkriven tek nakon smrti. Svi ti slučajevi ljude u BiH dodatno čine nesigurnim.

'Test nije lijek'

Pomoćnik Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez rekao je da razumije zabrinutost građana, ali je demantirao da Federacija Bosne i Hercegovine štedi na testovima. On tvrdi da se testiranje u Federaciji BiH obavlja prema svjetskim standardima, i da o tome računa vode stručni epidemiolozi.

„Test vam neće donijeti lijek“, rekao je Čerkez za Al Jazeeru, dodajući da je za građane važnije da shvate da trebaju sjediti kod kuće, da ne izlaze na ulicu, i da su u kontaktu sa svojim ljekarom ukoliko primijete simptome.

Najavio je da Federacija BiH svakako kreće u masovno testiranje, kao druga faza borbe protiv korna virusa, dok je prvu fazu te borbe ocijenio kao poprilično uspješnu. On tvrdi da u ovom trenutku Federacija BiH ima oko 23.000 testova. Rekao je da je od federalnog premijera Fadila Novalića dobio informaciju da taj entitet čeka dodatnih oko 150.000 testova. Uskoro treba da stigne i nekoliko hiljada testova iz drugih izvora.

„Imamo dovoljno testova, uvijek smo ih imali “, rekao je Čerkez.

Pomoćnik Federalnog ministarstva zdravstva rekao je i to da je svjestan da se ne može izbjeći masovno obolijevanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali je poručio kako je cilj da broj oboljelih bude odgođen na što duži periodu, kako bi se izbjegao udar na zdravstveni sistem, kakav se može vidjeti u Italiji, gdje u jednom danu obolijeva i umire na stotine ljudi.

Produžiti samoizolaciju

Odgovarajući na kritike da se u Bosni i Hercegovini ne sprovodi dovoljan broj testiranja na korona virusu, profesor sa Medicinskog fakulteta u Mostaru Jurica Arapović tvrdi da čak ako se i poveća broj testiranja, to nije garancija da će se riješiti problem korona virusa, ukoliko se istovremeno ne poštuju i druge epidemiološke mjere, poput ograničenja kretanja, socijalne distance, osobne higijene.

„Trenutno je važnije zaustaviti nepotrebno kretanje ljudi i socijalni kontakt, nego li testirati“, rekao je Arapović u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru.

Arapović je poružio da je važno razmotriti i pitanje da li samoizolaciju treba ostaviti na četrnaest dana ili je pomjeriti na tri ili četiri sedmice, upozoravajući da su i u Bosni i Hercegovini zabilježeni inkubacijski period virusa koji su bili duži od 14 dana.

„Prema tome, mora se ići na maksimalan period samoizolacije, i naravno, braniti starijim osobama kretanje, zabraniti kretanje djeci, pojačati restrikciju civilnog prometa naročito tamo gdje su pogođene regije, i na taj način pokušati prekinuti lanac prenošenja virusa sa čovjeka na čovjeka“.

Isključiti ‘naše mišljenje’

U međuvremenu, iz Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije Bosne i Hercegovine također stižu kritike da se u jeku epidemije korona virusa u Bosni i Hercegovini testiranje sprovodi sporo i nedovoljno. Ljekari su upozorili i na to da neki od njih nemaju adekvatnu zaštitnu opremu ili barem većina njih je nema. Rekli su da su neki ljekari istureni u borbu protiv zaraze bez osnovnih sredstava zaštite, dok država presporo i djelomično reagira. „I sve to tri sedmice nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju i dvije sedmice od kada je FBiH proglasila vanredne mjere''.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH rekao je da mu nije jasno zašto se u BiH ne provodi masovnije testiranje, kritikujući da nije dovoljno stotinu ili dvije stotine testova koliko se trenutno radi u zemlji na dnevnoj bazi.

Dr. Zaid je poručio da je strategija zemalja koje dobre drže epidemiološka žarišta COVID-19, ali i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, uraditi što više testova.

“Strategija ljudi koji su odlučili da na kašičicu testiraju ljude koji imaju sumnju na COVID-19 je potpuno besmislena”, rekao je Zaid za Al Jazeeru.

On je poručio i to da u ovoj situaciju treba isključiti “naše mišljenje”, i bazirati se na dokaze koji su trenutno prisutni u svijetu u drugim zemljama koje imaju uspjeha u suzbijanju pandemije. Spomenuo je Austriju, Dansku, Japan, Singapur i neke druge zemlje.

“Oni idu agresivnim postupcima protiv pandemije, a to je testiranje, to je izolacija, to je hospitalizacija”, rekao je Zaid. “Da bi imali agresivnu borbu, i da bi prešli iz faze odbrane u fazu napada, mi bi morali imati minimalno 1.000 do 2.000 testova na dnevnoj bazi. Samo ofanziva omogućava da iz ove borbe izađemo kao pobjednici”, rekao je Zaid.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.