Oglasi

Dr. Senad Huseinagić: Koronu trebamo 'razvući' na što duži vremenski period

Potvrđivanje postojanja korona virusa kod osobe ne isključuje mogućnost da osoba može istovremeno imati i neki drugi virus.
Senad Huseinagić je direktor Instituta za zdravlje i kontrolu hrane iz ZeniceUstupljeno Al Jazeeri

Dobra organiziranost medicinskog sektora jedna je od najvažnijih stvari u uspješnoj borbi protiv pandemije COVID-19, kaže Senad Huseinagić, direktor Insitututa za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice. Kao osoba koja vodi medicinsku instituciju uključenu u direktnu borbu protiv virusne pandemije, Huseinagić u svojim ljekarskim ekspertizama i opažanjima podjednako koristi znanje stečeno iskustvom u borbi i ono dobijeno konsultiranjem literature koja se bavi ovom tematikom.

Borba protiv epidemije je složan i zahtjevan posao, kaže Huseinagić, a na pitanje koliko je dijagnoza dobivena PCR testiranjem pouzdana, odgovara kako su "PCR testovi daleko najpouzdaniji i predstavljaju 'zlatni standard' u dijagnostici ove infekcije".

Jedan od važnijih problema koji se javio tokom pandemije je način tretiranja smrtnosti uzrokovane infekcijom COVID, a krajnje "čudnim" smatra odluku patologa da ne vrše obdukcije umrlih, što u javnosti stvara nedoumice i strah.

Važno je, pored toga, shvatiti da se zdravstveni sistem ne brani na "kapijama bolnica", kako se uvriježeno misli, nego u svim drugim zdravstvenim instancam - u domovima zdravlja, ambulantama, patronažnim službama... Ključna stvar je da "oboljeli moraju blagovremeno stići u bolnicu" ukoliko se želi spasiti život pacijenta i ograničiti širenje zaraze.

  • Koliko je bilo teško kontrolirati prenosnike virusa koji su dolazili iz Italije, a riječ je o ekonomskim migrantima koji su gubili poslove, na samom početku širenja epidemije?

- Nadziranje osoba u samoizolaciji početkom širenja infekcije COVID-19 je bio jako složen zadatak, U jednom preiodu smo imali preko 6.000 osoba u samoizolaciji. Bilo je potrebno osigurati da se izbjegnu kontakti i tako spriječi dalje širenje bolesti, a s druge strane je trebalo pratiti zdravstveno stanje ovih osoba kako se ono ne bi pogoršalo.

  • Kada se počela ukazivati jasna distinckija između onih koji imaju sezonsku gripu i onih koji su zaraženi korona virusom?

- Teško je i danas, kada imamo znatno više saznanja o COVID infekciji, razlikovati sezonsku gripu od COVID infekcije. Početkom marta, kada su se pojavili prvi slučajevi u Bosni i Hercegovini, zdravstveni radnici su se oslanjali na simptome koji inače prate virusne infekcije dišnog sistema, a najvažniji parametar kod procjene je bila epidemiološka procjena rizika od kontakta.

  • Koliko su pouzdani PCR testovi i zašto koštaju 200 do 250 konvertabilnih maraka (100 do 125 eura)? Kako gledate na mjere Hrvatske koja se od pandmije brani traženjem PCR testa ili samoizolacijom od 14 dana (za većinu građana Bosne i Hercegovine)?

- PCR testovi su daleko najpouzdaniji i predstavljaju "zlatni standard" u dijagnostici ove infekcije, ali i čitavog niza drugih virusnih infekcija. Istom metodom se dijagnosticira i H1N1 infekcija. Naravno, kod ovakvih testova važno je voditi računa o vremenu uzimanja brisa, kako bi se izbjegli lažno negativni nalazi. I sad postavljanje pouzdane dijagnoze otežava situacija da, pod pritiskom korone, ne radimo testiranje na druge viruse. Ako je neka osoba pozitivna na COVID-19, to znači da u gornjem dijelu ždrijela (odakle se uzima bris) ima virus. Potvrđivanje postojanja korona virusa kod osobe ne isključuje mogućnost da osoba može istovremeno imati i neki drugi virus te da simptomi koje pozitivna osoba ima mogu biti uzrokovani djelovanjem SARS-Cov2 virusa, ali mogu biti uzrokovani i djelovanjem nekih drugih virusa, pa i bakterija. Ljeto je vrijeme kada se pojačano javljaju enterovirusne infekcije, koje se manifestiraju stomačnim problemima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ne bih komentira mjere koje je uvela Hrvatska. Svaka država vrši procjenu i donosi mjere koje smatra svrsishodnim. Mislim da nije u redu da se miješamo u to kako neka druga država postupa u borbi sa COVID infekcijom. Ono na šta bismo se mi u Bosni i Hercegovini trebali fokusirati je provođenje naših mjera. Svjedoci smo da je ovih dana disciplina građana, pa i firmi (preduzeća, trgovine, ugostiteljski objekti...), daleko ispod nivoa koji bi trebao biti.

  • Postoji li portreba da Bosna i Hercegovina uvede slične mjere za ljude koji dolaze iz zemalja Zapadne Evrope?

- Bosna i Hercegovina već ima mjere koje važe za građane većine država koji ulaze u Bosnu i Hercegovini.

  • Zašto je u Sarajevu i Tuzli eskalirao broj oboljelih i zašto raste broj smrtnih slučajeva?

- Činjenica je da značajnije širenje infekcije zadnjih tridesetak dana imamo u većim gradovima, što je i logično, jer se na jednom mjestu okuplja veći broj ljudi. Sarajevo je veliki grad, sa skoro 300.000 stanovnika, i cirkulacija ljudi, pa time i njihovi kontakti, je velika. Moramo biti svjesni da se ovdje radi o takvom tipu bolesti i načinu njenog prenošenja da nije moguće presjeći širenje bolesti.

Ono što treba raditi jeste da porast "razvučemo" na što duži vremenski period, kako bi pritisak na zdravstveni sitem bio što manji. Nije tačno da raste broj smrtnih slučajeva. Ne mogu se ovakve stvari posmatrati samo preko apsolutnih brojeva. U prvih 70 dana infekcije (do ukidanja stanja prirodne nesreće), imali smo u [entitetu] Federaciji Bosne i Hercegovine ukupno 1025 pozitivnih sličajeva, ili prosječno dnevno 15 oboljelih, a smrtnost je bila 3,7 posto. U narednih 60 dana imali smo 4.200 pozitivnih slučajeva, što je prosječno dnevno 70 slučajeva, a smrtnost je bila 1,8 posto. Dakle, u odnosu na broj oboljelih sada je smrtnost duplo manja nego što je bila prije ukidanja stanja prirodne nesreće.

  • Kako to da sada raste broj osoba u 30-tim godinama koji oboljevaju i umiru od COVID-19?

- Kad se u kraćem vremenskom periodu javi veliki broj oboljelih, tada je mogućnost zdravstvenog sisetma da adekvatno zbrine svaku osobu otežana. Nisam siguran da je svaka osoba kojoj je dijagnosticirvan SARS-Cov2 virus i koja je umrla zaista umrla zbog djelovanja ovog virusa. Pravi uzrok smrti se s većim stepenom pouzdanosti može utvrditi obdukcijom. Nažalost, imamo čudan stav patologa u Federaciji Bosne i Hercegovine da ne žele izvršiti obdukciju umrlih kod kojih je dijagnosticiran virus SARS-Cov2.

Kroz zarazni odjel Kantonalne bolnice u Zenici prošlo je više od 400 pozitivnih i tu je boravilo minimalno 15 dana a da se niko od osoblja ovog odjela nije inficirao. Pravilnom primjenom zaštitinih mjera, zaštita je skoro 100 postotna. U ovoj bolnici su izvršeni porođaji i operativni zahvati COVID pozitivnih i niko od zdravstvenog osoblja se nije inficirao tokom tih postupaka. Stav patologa je, blago rečeno, čudan. Iz tog razloga par slučajeva smrti u Sarajevu su ostali nerazjašnjeni, iako je tužilaštvo tražilo obdukciju. Obdukcije nisu izvršene jer su patolozi odbili izvršiti obdukciju.

  • Zanimljiv je 'slučaj Sandžak'. Kako se moglo desiti da toliko eskalira situacija i da li su izbori u Srbiji i druga javna okupljanja izvor povećanja broja novozaraženih?

- Bilo koji oblik javnih okupljanja predstavlja rizik za širenje ovakve vrste infekcije. Međutim, to ne znači da život treba stati. Postoje mjere kojima značajno možemo smanjiti rizik i tokom izbora i drugih kontakata među ljudima. Sandžak je imao problem naglog porasta broja oboljelih i velikog pritiska na zdravstvene radnike i ustanove, čime su ustanove došle u situaciju da ne mogu adekvatno reagirati.

Upravo su mjere koje su tokom marta i aprila poduzimane u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posebno u nekim kantonima, "kupile vrijeme" kako bi se bolnice pripremile za ovakve udare većeg broja oboljelih. Bolnice se ne brane na kapijama i ulazima u bolnice, nego u domovima zdravlja. Adekvatan rad higijensko-epidemioloških službi, službi hitne medicinske pomoći, patronažnih službi i timova porodične medicine u domovima zdravlja omogućava blagovremenu identifikaciju oboljelih, koji su izvor za dalje širenje bolesti, izolacije oboljelih (izvora zaraze) i nihovo adekvatno liječenje.

Oboljeli moraju blagovremeno stići u bolnicu. Ako čovjek leži kod kuće i javi se u bolnicu u stanju kada više nema pomoći, onda je njegov dolazak u bolnicu beskoristan. Dobro uvezana primarna i bolnička zdravstvena zaštita, koje dobro međusobno komuniciraju, rješenje je problema. Vanbolnička zdravstvena zaštita čuva bolnicu od pritiska oboljelih, ali mora imati podršku od bolnice (njenih specijalista), kako bi se problemi pacijenata rješavali, a ne gomilali. Ako ne sarađuju venbolničke i bolničke ustanove, sistem neće odgovoriti potrebama i slomit će se i bolnička i vanbolnička služba.

  • Kada smo već kod izbora, hoće li biti dovedeno u pitanje održavanje lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini zbog širenja pandemije koronqa virusa?

- Stava sam da se moramo navikavati na život s koronom, a to znači živjeti koliko god je moguće normalnije, ali pridržavajući se mjera zaštite i samozaštite. Tako i po pitanju izbora - nemam uopće dilemu da se izbori trebaju održati bez obzira na koronu. Postoje dovoljno efikasne mjere zaštite i samo je bitno provoditi ih.

  • Novi, jesesnki val je nešto o čemu mnogi stručnjaci govore. Da li se Bosni i Hercegovini i regija spremne za rapidno ubrzavanje pandmije, za koje mnogi predviđaju da će se desiti dolaskom hladnijeg vremena?

- S obzirom da je vrlo teško procijeniti koliki broj novih slučajeva možemo očekivati u jesen, teško je procijeniti i koliko smo spremni. Sigurno da je stanje i spremnost zdravstvenog sistema daleko bolje nego što je bilo u martu i aprilu. Smatram važnim da se osigura maksimalna saradnja raznih nivoa zdravstvenog sisetma i saradnja među zdravstvenim ustanovama.

S druge strane, neophodna je podrška ostalih segmenata društva, jer se sam zdarsvtevni sistem, ako bude ostavljen na cjedilu, ne može iznijeti s novim napadom korona virusa. Pored svijesti građana, potrebna je i svijest i djelovanje svih segmenata društva i države kako bi se iznijeli s ovom epidemijom. Ova pandemija pogađa sve segmente društva i sve pojedice te je potrebno da se svi segmenti društva i svi pojedinci uključe u rješavanje problema.

  • Koliko spoj gripe, sezonske prehlade i COVID-19 potencijalno može biti koban za stanovništvo?

- Realno je pretpostaviti da i sada imamo kombinaciju uzročnika zaraznih bolesti, ali govorimo o COVID-19, jer samo taj virus dijagnosticirmo. Normalno je da možemo očekivati složenije pojedine slučajeve ukoliko budu imali kombinovanu infekciju više uzročnika.

Međutim, protiv gripe imamo vakcinu i ukoliko se dovoljan broj ljudi vakciniše protiv gripe, možemo očekivati blaže forme gripe, a time i ukupno moguće blaže stanje kod onih koji budu uz gripu imali i COVID-19.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.