Donald Trump – najpoznatiji milijarder u borbi za ostanak u Bijeloj kući

“Mogao bih stajati usred Pete avenije, upucati nekoga i ne bih izgubio nijednog glasača, ok?”, Donald Trump

Donald Trump, 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, često nazivan najpoznatijim milijarderom na svijetu, poduzetnik je koji posjeduje ili upravlja brojim hotelima, kockarnicama, golf terenima, resortima i stambenim objektima u SAD-u i širom svijeta. 

Trump je 2019. postao treći američki predsjednik, nakon Andrewa Johnsona 1868. i Billa Clintona 1998, protiv kojeg je pokrenut postupak opoziva u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a. Također je bio prvi predsjednik koji se suočavao sa opozivom tokom svog prvog mandata. 

Početkom 21. stoljeća, njegovu korporaciju Trump Organization činilo je 500 kompanija uključenih u različite poslove, uključujući i televiziju i zabavne programe. 

Trumpov otac Frederick Christ Trump također se bavio nekretninama te je tokom 20-tih godina prošlog stoljeća izgradio stotine kuća u New Yorku, a kasnije i stotine stanova, koristeći zajmove vlade koji su trebali stimulirati gradnju cijenom pristupačnih domova. Međutim, završio je na svjedočenju u Senatu jer se ustanovilo da je uzimao više novca nego što je trošio na izgradnju, a od tog viška je napravio vlastiti tržni centar, zbog čega je državi morao kasnije vratiti 1,2 miliona dolara. Nakon toga nije više mogao dobiti zajmove. 

Trump je u međuvremenu završio studije na univerzitetima u Bronxu i Pennsylvaniji te njujoršku Vojnu akademiju, međutim, tokom rata u Vijetnamu, pribavio je dijagnozu o deformaciji kostiju, zbog čega je oslobođen odlaska u rat te je počeo raditi za svog oca. Godine 1974. postao je predsjednik konglomerata korporacija u vlasništvu porodice Trump kojeg je kasnije preimenovao u Trump Organization. 

Miss Univerzuma i reality show

Tokom 70-tih i 80-tih, Donald Trump je uveliko proširio očevo poslovanje, investirajući u luksuzne hotele i stambena naselja, fokusirajući se na Manhattan a kasnije i na otvaranja kockarnica u Atlantic Cityju.

Trump Tower, 58-spratnu zgradu u srcu Manhattna koja je postala sjedište Trumpove korporacije, otvorio je 1983. godine. Sedam godina kasnije otvoren je i Trump Taj Mahal, najveća kockarnica na svijetu. Tokom tog perioda, kupio je i fudbalski tim New Jersey Generals, poznatu rezidenciju Mar-a-Lago sa 118 soba na Floridi, jahtu Trump Princess, dugu 85 metara, drugu najveću na svijetu, te pistu koju je nazvao Trump Shuttle. 

U partnerstvu sa NBC televizijom, 1996. godine kupio je kompaniju koja je ogranizovala takmičenja ljepote kao što su Miss Univerzuma, Miss Amerike i Miss Teen Amerike.

U okviru svog posla sa nekretninama, Trump je 2004. pokrenuo reality show na televiziji nazvan The Apprentice, gdje su se timovi takmičili u različitim poslovnim projektima a pobjednik je dobijao radni ugovor na godinu dana u Trumpovoj kompaniji.

Godine 1977. oženio je Ivanu Winklmayr, češku manekenku, s kojom je dobio troje djece, Donalda Juniora, Ivanku i Erica, prije nego što su se razveli 1992. Njihov bračni život kao i Trumpove poslovne afere punile su tabloide u Americi tokom 80-tih.

Trump je oženio i američku glumicu Marlu Mapels nakon što što je rodila njegovo četvrto dijete Tiffany 1993. godine. Razveli su se 1999, a 2005. milijarder je stupio u brak sa slovenskim modelom Melaniom Knauss, a njihov sin Barron rođen je sljedeće godine. Melania Trump bila je druga prva dama stranog porijekla u historiji SAD-a.

Trumpova nominacija – šala

Od 80-tih godina Trump je povremeno najavljivao u javnosti da će se kandidovati za predsjednika, ali mediji su to opisivali kao šale kojima je htio graditi publicitet. Kasnije se učlanio u Republikansku partiju i dosta se pojavljivao u javnosti tokom predsjedničkih izbora 2012, a pogotovo su veliku pažnju izazvale njegove izjave da demokratski kandidat Barack Obama nije rođen u SAD-u. 

U junu 2015. Trump je najavio da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2016. Obećavši da će “opet napraviti Ameriku velikom”, rekao je da će otvoriti milione novih radnih mjesta, kazniti američke kompanije koje “izvoze” poslove vani, odbaciti Obamin zakon o zdravstvu, oživjeti američku industriju uglja, drastično smanjiti utjecaj lobista u Washingtonu, povući SAD iz međunarodnog ugovora o klimatskim promjenama, nametnuti tarife zemljama koje su navodno uključene u trgovinske prakse nepravedne prema SAD-u, izgraditi zid na američko-meksičkoj granici te zabraniti migracije muslimana.  

Ova obećanja postala su popularna kod konzervativnih glasača, pogotovo onih iz pokreta Tea Party. Tokom kampanje, u govorima i na Twitteru, Trump je redovno koristio uvrede, seksističke i rasističke komentare.

Trumpovo prvobitno odbijanje da osudi Ku Klux Klan nakon što ga je bivši član ove grupe podržao također je izazvalo puno kritika, kao i njegov neuspjeh da iskorijeni rasističke elemente među njegovim pristalicama, uključujući bijele supremaciste i neonaciste. 

Ipak, i sa ovim stavovima, Trump je uspio izabaciti iz utrke republikance Teda Kruza i Johna Kasicha, da bi u julu 2016. na nacionalnoj konvenciji bio imenovan predsjedničkim kandidatom. 

Tom prilikom je oštro kritikovao demokratsku kandidatkinju za predsjednika Hillary Cliton, pripisujući joj odgovornost za napade na američki konzulat u Benghaziju 2012. te da je navodno nemarno postupala sa povjerljivim informacija State Departmenta koristeći privatne mailove za njihovo slanje, zbog čega je kasnije oslobođena optužbi da je počinila krivično djelo.

Trump je stalno govorio da će je “strpati u zatvor” ako bude izabrana. Ove prijetnje su bile bez presedana u historiji američke politike i nigdje u ustavu ne postoje takve ovlasti predsjednika. 

Niz optužbi

Iako je 2015. obećao da će objaviti svoj povrat poreza, kao što je radio svaki predsjednički kandidat od 70-tih godina, Trump je kasnije odbio da ovo uradi, čak i kad je postao predsjednik. Nakon toga to je postalo i predmet istraga Predstavničkog doma, tužioca na Manhattanu i generalnog tužioca New Yorka. 

U oktobru 2016, u javnost je izašao video iz 2005. na kojem se čuje kako Trump opisuje novinaru vulgarnim jezikom svoje pokušaje da zavede udatu ženu. Iako je odbacio ovo rekavši da se radi o “razgovoru iz svlačionice”, više od dvadeset žena je tvrdilo da ih je u prošlosti Trump seksualno zlostavljao ili uvrijedio.

Tokom kampanje, Trump i njegovi pravni zastupnici odbacili su ove tužbe, rekavši da “žene lažu” te da je i bivši predsjednik Bill Clinton ranije bio optužena za seksualne napade. Međutim, podrška žena Trumpu počela je opadati, a neki republikanci odlučili su da ga ne podrže. Također su organizirani veliki protesti protiv njega.

Jedan sat nakon što je objavljen Trumpov sporni video, WikiLeaks je objavio e-mailove za koje je naknadnom istragom utvrđeno da su ih ukrali ruski hakeri sa računa Johna Podesta, menadžera kampanje Clinton.

Istog dana, američki obavještajna služba je objavila procjenu da je ruska vlada stajala iza hakera kako bi potaknula Trumpovu kamapnju i oslabila javno povjerenje u američke institucije i medije. Naknadno je pokrenuta istraga o ruskom miješanju u američke izbore 2016.

Kako su se izbori bližili, Trump je nastavio nazivati Clinton “nepoštenom”, tvrdeći da su mediji nepravedni prema njemu i da objavljuju “lažne vijesti”, termin koji je redovno upotrebljavao da bi diskreditovao medije i novinare. 

Pobjeda nad Clinton

Na dan izbora, Clinton je imala malu prednost nad Trumpom u anketama a većina analitičara je bila ubijeđena da će pobijediti. Ipak, 8. novembra 2016. Trump je izabran za predsjednika.  

Svoj mandat počeo je ispunjavanjem svojih predizbornih obećanja. Naredio je početak planiranja izgradnje zida na južnoj granici, te privremeno zabranio imigracije iz sedam zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom u SAD, što je odmah završilo na sudu. 

U aprilu 2018, Trumpova administracija je najavila “nultu toleranciju” u imigracionoj politici prema kojoj su svi odrasli stranci koji su ušli u SAD ilegalno krivično gonjeni. Također, prema toj politici, djeca koja su ilegalno prešla granicu sa odraslima trebala su biti oduzeta roditeljima i smještena u skloništa. Ova praksa je bila izuzetno traumatična i za roditelje i za djecu, te je naišla na osude u cijelom svijetu. Trump je bio primoran da je ukine.

Nakon inauguracije, predao je na upravljanje svoje poslovanje sinovima Ericu i Donaldu Jr. Kćerka Ivanka postala je njegov asistent a njen suprug Jared Kushner Trumpov visoki savjetnik. 

Tokom predsjedavanja, Trump je odbijao naučne dokaze o klimatskim promjenama, srezao je budžet za programe koje istražuju obnovljivu energiju, a u junu 2017. povukao SAD iz Pariškog klimatskog ugovora. 

Redovno je kritizirao NATO te nekoliko puta privatno predložio da se SAD povuče iz Alijanse. Također, je smanjio američko finansiranje saveza te zatražio od ostalih članica da povećaju svoje budžete za tu svrhu. 

Nepredvidiva vanjska politika

Njegovu vanjsku politiku stručnjaci su ocjenjivali kao nepredvidivu i nestabilnu bez određene konzistentnosti.

Trump je 2017. i 2018. naredio napade na snage sirijskog predsjednika Bashara al-Assada kao odgovor na hemijske napade a u decembru 2018. proglasio je pobjedu nad Islamskom državom Irak i Levant te naredio povlačenje svih vojnika iz Sirije. Ministar odbrane James Mattis je dao ostavku zbog ovoga, rekavši da Trump napušta američke saveznike Kurde u Siriji. Većinom glasova, predstavnici obje stranke u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a osudili su napuštanje saveznika.

Trump je aktivno podržavao saudijsku intervenciju u Jemenu protiv pobunjenika i potpisao ugovor od 110 milijardi dolara za prodaju oružja Saudijskoj Arabiji.

Tri puta se susreo sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom te je postao prvi američki predsjednik koji je kročio na tlo Sjeverne Koreje, rukujući se Kimom na graničnoj zoni. Trumpov cilj je bio sporazuma o atomskom razoružavanju Pjongjanga, ali pregovori su u jednom momentu stali.

Povukao je SAD iz nuklearnog sporazuma o Iranu te nametnuo još oštrije sankcije ovoj zemlji. U januaru ove godine naredio je napad u kojem je ubijen iranski general Qasem Soleimani. Trump je rekao da će Amerika napasti iranske kulturne znamenitosti ako Teheran odgovori napadom, što je dovelo do oštrih reakcija širom svijeta. 

Trump je podržao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua a za vrijeme njegovog predsjedavanja SAD je priznao Jerusalem kao prijestolnicu Izraela gdje je otvorio svoju ambasadu. Generalna skupština UN-a osudila je ovaj potez. Prošle godine, Trump je promijenio dugogodišnju američku politiku i priznao izraelsku aneksiju Golanske visoravni, što su osudili EU i Arapska liga. Uoči izbora, posredovao je u pomirenju nekoliko arapskih zemalja i Izraela. 

Trump je tokom mandata i prije toga stalno optuživao Kinu da koristi SAD te započeo trgovinski rat uvodeći različite tarife na robu iz ove zemlje. Također je optužio Peking da je krio informacije o novom korona virusu, a oštro je kritikovan zbog načina upravljanja ovom krizom.

Korona virus u Bijeloj kući

U julu je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije, optuživši je da je pod utjecajem Kine i da ne zna upravljati pandemijom.

Odbijao je nositi masku i često dolazio u sukob sa glavnim američkim epidemiologom Anthonyjem Faucijem.

Mnoge njegove objave o korona virus na socijalnim mrežama bile su označene kao lažne, a studija Univerziteta Cornell zaključila je da je Trump “vjerovatno najveći davatelj” lažnih informacija o COVID-u 19 u prvih pet mjeseci.

U jeku kampanje, on i njegova supruga kao i mnogi drugi članovi osoblja Bijele kuće testirani su pozitivno na korona virus, ali to ga nije spriječilo da nastavi predizborne aktivnosti, čak i da se pojavi među ljudima, kršeći izolaciju. 

Trumpov prvi mandat u Bijeloj kući obilježen je brojnim aferama, otpuštanjem osoblja, rasnim nemirima, protestima protiv rasizma i brutalnosti policije te njegovim susretima sa autokratskim liderima širom svijeta i udaljavanjem od saveznika. Ukoliko opet bude izbran, analitičari ocjenuju da će nastaviti istu politiku. 

Iako ankete trenutnu prednost daju Joe Bidenu, ne treba zaboraviti da su istraživanja išla i u korist Hillary Clinton prije četiri godine.

Međutim, zbog pandemije, glasanje putem pošte ove godine će biti na rekordno visokom nivou, a Trump se zbog toga već počeo predstavljati budućom žrtvom izborne prevare, naglasivši da neće priznati rezultate izbora, što bi moglo izazvati nerede i proteste u već ekonomski oslabljenoj Americi.

Izvor: Al Jazeera