Don Dražen Kustura: Ne mislim da je virus Božja kazna, ali jeste poziv da se mijenjamo

Pandemija covid-19 zaustavila je i religijski život, barem u njegovom formalnom smislu. Muslimanima je zabranjeno posjećivati džamije, uključujući i sveto mjesto Kabu u Meki, sinagoge su zaključane za Jevreje i u vrijeme Pesaha koji je počeo 8. aprila, dok hiljade katoličkih vjernika Uskrs danas dočekuju također u domovima i bez grupnih molitvi u crkvama.

„Slike koje će ovih dana u svijet otići iz Vatikana sigurno su neuobičajene“, kaže za Al Jazeeru Dražen Kustura, svećenik na postdiplomskom studiju iz komunikologije na Pontificia Universita della Santa Croce [Papinsko sveučilište Svetog Križa] u Vatikanu.

Na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, kao ključnu strategiju protiv smrtonosnog novog korona virusa vlade su zabranile sva okupljanja na javnim mjestima, pa su i vjerski autoriteti pozvali vjernike da ostanu kod kuća i na taj način pomognu u suzbijanju virusa.

Ovogodišnji Uskrs, najveći i najvažniji katolički praznik, zasigurno je povijesni. Zabranjeno je slavljenje misa s narodom. To su teške, ali u ovim trenucima razumne odluke, kaže don Kustura. U karanteni je već mjesec dana pa dešavanja izvan Vatikana uglavnom prati u medijima.

Broj smrtnih slučajeva od covida-19 u svijetu u subotu je premašio 106.000, dok je broj oboljelih veći od 1,7 miliona, računajući od kraja decembra kada se virus prvi put pojavio u Vuhanu u Kini, prema podacima Worldometersa. Najpogođenija zemlja je SAD-a (19,714 smrtnih i 507,323 zaraženih) prema podacima objaveljeni u subotu do 16 sati. Španija i Italija su najpogođenije europske zemlje sa ukupno više od 35.000 mrtvih i više od 300.000 zaraženih.

• Italija je, uz Španiju, najpogođenija zemlja novim korona virusom. Život je skoro u cijelosti paraliziran. Kako se to odrazilo na Vatikan? Kako izgleda život u Vatikanu ovih dana?

– Već više od mjesec dana cijela Italija, a time i Vatikan, žive u svojevrsnoj izolaciji. Kretanje je ograničeno svima, a rade samo službe koje su neophodne poput ljekarni, supermarketa i prodavaonica s hranom, liječnika, pošte, banaka… Takve rigorozne mjere donekle su uspjele zaustaviti rapidno širenje zaraze te se prvi rezultati vide u posljednjih nekoliko dana. Situacija je puno bolja nego recimo prije 20-ak dana, ali je daleko od idealne tako da će ove mjere ostati na snazi još izvjesno vrijeme.
Jasno to se odrazilo i na život i rad u Vatikanu, ali i cijele Katoličke Crkve u Italiji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Sveta Stolica i Talijanska biskupska konferencija slijedili su upute vlade te su i same donosile teške, ali u ovim trenucima razumne odluke, kojima su zabranili slavljenje misa s narodom, do daljnjeg su suspendirali podjelu ostalih sakramenata, svi planirani pastoralni susreti su prolongirani. Tako je i papa Franjo već tjednima unazad reducirao svoje aktivnosti na minimum. Opće audijencije srijedom i Angelus nedjeljom, na kojima se okupljalo tisuće vjernika, održava isključivo putem video-veze, na susrete prima uglavnom svoje suradnika iz pojedinih vatikanskih ureda. Bazilika i Trg Svetog Petra, kao i Vatikanski muzeji, koje su u ovo doba godine posjećivale tisuće turista zatvoreni su tjednima. Naravno i za osobe koje žive i rade u Vatikanu vrijede pravila prevencije kojih se gotovo svi pridržavaju.

• Uskrs je jedan od najradosnijih katoličkih blagdana. Ali, ove godine crkve širom svijeta će biti prazne zbog strogih mjera u borbi protiv pandemije. Kako će uopće izgledati proslava Uskrsa u Vatikanu?

– Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan jer bez Isusova uskrsnuća ne bi postojalo ni kršćanstvo, niti bilo koji drugi blagdan. Već sada možemo kazati kako će ovogodišnji Uskrs biti povijesni jer se nakon stoljeća vraća u „kućnu Crkvu“. Ne treba zaboraviti kako je kršćanstvo u prva tri stoljeća bilo progonjeno te kako su kršćani živjeli u „ilegali“ okupljajući se u manjim skupinama u kućama kako bi slavili misu, a samim tim i blagdane.

Novija povijest ne pamti sličnu proslavu Uskrsa. Papa će mise i obrede Velikoga tjedna slaviti u bazilici Sv. Petra, jasno, bez prisustva vjernika. Otkazan je tradicionalni Put križa u rimskom Koloseumu na Veliki petak, a poznati blagoslov Urbi et Orbi (gradu i svijetu) podijelit će nakon uskrsne sv. mise na praznom trgu Sv. Petra. Slike koje će ovih dana u svijet otići iz Vatikana sigurno su neuobičajene, ali svaka teška situacija ujedno je i izazovna da svatko od nas ponovo spozna one istinske vrijednosti poput: obitelji, prijatelja, općeg dobra, solidarnosti, međusobnog poštovanja, odgovornog odnosa prema bližnjemu i prirodi koje smo toliko puta zaboravili.

• Govoreći o korona virusu papa Franjo je rekao: “Ne znam da li je ovo osveta prirode, ali je sigurno odgovor prirode”. Kako Vi gledate na takve poruke – je li pandemija novog korona virusa odgovor prirode na ponašanje čovjeka?

– Otkako su ljudi posljednjih nekoliko tjedana promijenili svoje životne navike, kako su prinuđeni na određene restrikcije priroda se počela oporavljati. Vjerojatno smo svi vidjeli satelitske snimke na kojima je prikazana manja količina zagađenja. Posljednjih desetljeća dosta smo se neodgovorno ponašali prema onome što nam je svima zajedničko, a to je naš planet. Smatrali smo to svojim vlasništvom i pravom, a ne nezasluženim darom. Nisam pobornik mišljenja da je pandemija Božja kazna jer ja vjerujem u Boga koji je ljubav, milosrđe, onaj koji prašta i koji želi dobro svakome stvorenju. Rekao bih da je ovo više kušnja za svakoga od nas. Poziv na osobno obraćenje i mijenjanje loših navika. Ako iz ove pandemije izađemo svjesniji da nismo jedini i sami na ovome svijetu, da malo toga možemo bez pomoći drugih, ako se odgovornije budemo ponašali prema svojim bližnjima, ako više budemo cijenili ono što imamo i na tome bili zahvalni onda i ova teška situacija može proizvesti dobre plodove. No, ako se ponovno vratimo starim, lošim navikama bojim se da ćemo opet morati čekati neku sličnu pojavu da na nas ponovo podsjeti na istinske vrijednosti.

• Dok se mnoge svjetske sile zatvaraju u svoje granice, papa Franjo poziva u direktnu i zajedničku borbu protiv pandije. On ne zaboravlja nikoga u svojim molitvama, od migranata i beskućnika do ljekara?

– U proteklih sedam godina svoga pontifikata papa Franjo se pokazao kao istinski prijatelj siromašnih, potrebitih, obeshrabljenih, napuštenih. Njegove riječi pratila su i konkretna djela. Osim novčanih priloga za potrebite u raznim dijelovima svijeta posebnu brigu je iskazao za beskućnike u Rimu. Uz to je u posljednjih mjesec dana novcem i respiratorima pomogao je bolnicama u Italiji i Španjolskoj. U već spomenutim misama, koje je za vrijeme pandemije u izravnim prijenosima slavio svakoga jutra u Domu Sv. Marte, spominjao je sve ljude u opasnosti: od zaraženih, medicinskog osoblja, svećenika, zatvorenika, ljudi na vlasti…

Isto tako važno je uočiti da se on ne obraća samo katolicima nego svim ljudima. Tako je za vrijeme izvanrednog Urbi et Orbia kojega je održao uslijed pandemije koronavirusa, 27. ožujka, na praznom Trgu Sv. Petra pod prolomom oblaka poručio kako se svi ljudi nalaze u istoj barci. Tada je kazao kako smo svi jedna obitelj. „Nismo sami sebi dovoljni, sami ćemo se utopiti. Trebamo Gospodina“, istaknuo je tom prigodom. Trenutna situacija u kojoj se svijet nalazi samo potvrđuje njegove riječi da sami kao individue ne možemo puno napraviti i da smo svi potrebni pomoći. Ovi trenuci pokazuju kako su sve razlike među ljudima manje bitne kada se svi suočavamo s istom mukom i neprijateljem.

• Očekuje se da svijet nakon završetka pandemije više neće biti isti. Veliki svjetski mislioci traže da u fokusu više bude čovjek, a manje materijalne stvari. Kako Vi vidite današnji svijet, a kako bi on treba izgledati iz perspektive Vas kao katoličkog teologa?

– Posljedice pandemije već se dobrano osjećaju, prije svega u ekonomskom smislu. Toliki je broj ljudi nažalost ostao bez posla. Slažem se da u prvi plan treba staviti čovjeka, ali ne kao što je to bilo do sada samo kao materiju nego kao cjelovitu osobu (duh, duša, tijelo). Pretjerani antropocentrizam, koji je čovjeka promatrao kao jedino i konačno mjerilo svega doveo nas u situaciju u kojoj danas živimo: u kojoj se manjina enormno bogati, dok većina jedva preživljava; u kojoj se na jednoj strani svijeta bacaju tone hrane, a na drugoj djeca umiru od gladi; u kojoj političke elite, ali zašto ne reći i dio vjerskih službenika, vozi skupocjene automobile, a naše bolnice nemaju prijeko potrebne opreme za suočavanje s ovakvim krizama; u kojemu su stranačko-rođačke veze važnije od nečije stručnosti… Mogli bismo ovako nabrajati unedogled.

Aktualni trenutak u kojem se našao svijet otkrio je sve manjkavosti jednog od glavnih postulata suvremenog zapadnog čovjeka – prenaglašeni individualizam praćen materijalizmom. Čini se da je naša civilizacija došla do vrhunca pouzdanja u materijalno te da joj je nužna obnova duha. Otajstvo Uskrsa i Isusov primjer ljubavi prema svakoj osobi, obvezuje kršćane, ali i sve ljude dobre volje, na međusobno poštovanje i rad za opće dobro. Pogled vjernika nikada se ne zadržava na Velikom petku, danu Isusove smrti, nego na Nedjelji uskrsnuća. Ova pandemija za sve nas može biti svojevrsni „veliki petak“ nakon čega očekujemo uskrsnuće našega društva koje će nadam se biti: pravednije, suosjećajnije, moralnije i humanije.

Izvor: Al Jazeera