Oglasi

Domaći ugalj kao alternativa ruskom plinu

U sjeni problema s plaćanjem ruskog plina stručnjaci ističu da bi se regija trebala okrenuti znatnim zalihama uglja, posebno u BiH.
U regiji postoji problem sa plaćanjem plinskih usluga, smatra DelićEPA

Piše: Harun Cero

Energetska kriza ove zime mogla bi pogoditi i regiju. Šta raditi u slučaju prekida isporuke ruskog plina i je li došlo vrijeme da se regija okrene drugom energetskom izvoru, za što mnogi stručnjaci iz ove oblasti vjeruju da bi bio pravi potez?

U slučaju da se ovo dogodi, kako je saopćeno iz Komesarijata za energetiku Evropske komisije, najpogođenije zemlje regije bile bi Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

Pravni okvir za prirodni plin u Bosni i Hercegovini regulisan je samo na nivou entiteta, a sastoji se od Zakona o gasu Republike Srpske, Zakona o energiji Republike Srpske i Uredbe o organizaciji i regulaciji gasne industrije u Federaciji BiH.

U Srbiji i Makedoniji stvari vezane za plin regulisane su na državnom nivou.

Problem plaćanja ruskog plina 

Mubera Bičakčić, šefica Sektora za primarnu energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekla je za Al Jazeeru da bi za BiH prestanak isporuke ruskog plina bio koban.

„U izvještaju koji smo morali dostaviti Evropskoj komisiji nadležni iz Republike Srpske naveli su da bi oni mogli podnijeti prestanak ispostave plina, jer u tom entitetu nemaju nekih velikih potrošača, međutim Federacija je tu u lošijem položaju. Najugroženiji je Kanton Sarajevo, zbog neadekvatne prenosne mreže, ako pričamo o električnoj energiji kao alternativi“.

Ona je, također, kazala da Ministarstvo u posljednje vrijeme “opsjedaju“ sa informacijama o snabdijevanju plinom te da to govori o ozbiljnosti situacije.

Govoreći o navodima postojanja rezervi plina u BiH, Bičakčić je rekla da nema studija koje bi to dokazale te da se Ministarstvo davno upuštalo u dogovore sa jednom američkom kompanijom da oni vrše ispitivanja nafte i plina, ali do toga nije došlo.

Sekretar Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Aleksandar Jegdić potvrdio je da bi RS mogao podnijeti prestanak ispostave ruskog plina.

„Činjenica je da Bosna i Hercegovina nema skladište prirodnog gasa, tako da se samo može govoriti o skladištenju gasa u nekim skladištima koja su nama dostupna, da li je to Baranjski bor u Srbiji ili u Mađarskoj, to je već stvar dogovora kompanija i entitetskih ministarstava. Upotreba uglja i drugih fosilnig goriva ima mnogo negativnih posljedica, samo posmatrajući ekološki sektor.

Prema tome, mislim da plin ima mnogo manje negativnih osobina od uglja, a mimo toga smo prihvatili obavezu da implementiramo direktive koje se odnose na obnovljive izvore i da ispunimo odgovarajući cilj - udjel tih obnovljivih izvora energije, a on za BiH do 2020. iznosi 40 posto“, smatra Jegdić.

Zalihe uglja u BiH

Profesor Edin Delić s Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli smatra da regija generalno ima problem sa plaćanjem ruskog plina i da bi se države regije, posebno Bosna i Hercegovina, trebale okrenuti drugim izvorima energije.

„Generalno je problem u regiji sa plaćanjem plinskih usluga, a moguće je da se i nama prekine ispostava gasa, ako se to desi Srbiji. Gas koji dolazi u BiH preko teritorije Srbije ulazi u Zvorniku, a ukoliko dođe do odsijecanja Srbije tehnički je nemoguće izvesti da se gas njima prekine, a da BiH ostane netaknuta. Međutim, kada posmatramo odnose između Srbije i Rusije, ovo je posljedna opcija koja dolazi u obzir“, smatra Delić

Na upit kako bi Bosna i Hercegovina podnijela prekid ispostave plina, Delić je rekao da je energetska nezavisnot generalno jedan od stubova državnog suvereniteta i da mora biti prihvaćena kao takva.

„Razvijati energetiku na način da ona bude potpuno ovisna o nekome drugome je potpuno neracionalno i nije smjer u kojem se treba ići. Međutim, u nekim segmentima mi ne možemo biti nezavisni jer nemamo, recimo, ležišta nafte, a mora se reći da i plin ima svoje prednosti jer je ekološki prihvatljiviji i ima i ekonomski elemenat koji je važan. Ali, s druge strane, potpuno graditi energetsku strategiju na tom faktoru je potpuno neracionalno“, tvrdi Delić.

Ipak, Delić je odlučan u tome da BiH ima veliki potencijal kada je riječ o uglju i ne shvata zašto se ovaj potencijal potpuno ne iskoristi, kao kvalitetna alternativa za plin.

"BiH ima, naprimjer po pitanju uglja, za koji se govori da je 'nepoželjan i problematičan' (2/3 trećine energije u svijetu se dobija iz uglja), veliki potencijal. Ja sam se prije otprilike deset godina počeo baviti ovom tematikom i zapitao se koliko je Bosni i Hercegovini, zapravo, bitan ugalj?"

Obezbijediti energente na vrijeme

Kada se sagleda statistika iz 1998, jedina država koja je, po građaninu, imala više zaliha uglja od Bosne i Hercegovine su Sjedinjene Američke Države, a po kvadratnom kilometru površine nijedna zemlja na svijetu nije imala toliko uglja kao BiH. Mi kao dominantna zemlja u ovoj oblasti razvijamo energetiku na ruskom plinu.

"Termoelektrana Ćatići kod Kaknja može toplotno otprilike pokiriti polovinu Sarajeva tokom zime. Energetska strategija je, dakle, jedna od ključnih stvari, ne samo za BiH, nego i za države u regiji. Također, korištenje plina, bez mogućnosti za njegovo skladištenje, nema smisla. Zemlje koje koriste takozvani 'on line' ili direktan plin, ekonomski to veoma teško mogu podnijeti. Hrvatska je, recimo, veoma dobro potkovana kada je riječ o skladištenju, i sama proizvodi plin. Tamo je situacija, dakle, u poređenju sa nama, veoma dobra."

„Dakle, plin kao energetski izvor ne treba odbaciti, ali mi smo osuđeni na to da se okrenemo drugom energetskom izvoru“, zaključio je Delić.

Vojislav Vuletić, predsjednik Skupštine Udruženja za gas Srbije, također, smatra da je ugalj nedovoljno iskorišten u regiji.

„Ukoliko bi se desila potpuna obustava gasa, zemlje regiona ne bi bile u stanju da same proizvode gas, jer ovaj region jednostavno nema velike zalihe gasa, a ni potencijalna nalazišta. Na ovim prostorima imamo velike količine uglja i nije mi jasno zašto ga ne koristimo. Pa samo pogledajte Srednju Bosnu, pa delove Makedonije i Srbije.. Postoje izvori, samo ih treba na vreme obezbediti, a ne čekati 'posledni trenutak'. To je sve naše, mi sami sebi stvaramo prepreke u ovoj oblasti.. Problem je što mi sami sebi govorimo da ne treba da Srednja Bosna proizvodi, da ne treba Golubara ili Kosovo da proizvode... To je glupost!“, rekao je Vuletić.

Iz Regulatorne komisije za energiju Makedonije navode da Makedonija nema potencijala da se sama opskrbljuje plinom te da, također, ne postoji mogućnost da se Makedonija okrene drugom energentu.

Izvor: Al Jazeera 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.