Doktor Tarabar s Yalea: COVID-19 respiratorni je virus, ali ima i druge manifestacije

Tarabar je profesor na Yaleu i ljekar u praksi u bolnici Yale u New Havenu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Borba protiv pandemije bolesti COVID-19 zahtijeva mnogo strpljivog rada i još više medicinske stručnosti, a bitku koju ljekari širom svijeta vode protiv virusa koji je “zaustavio čovječanstvo” teška je i nepravedna. Ovo drugo najviše jer je pandemija, kako se mnogim laicima doima, došla iznenada i nenajavljeno zatječući medicinske radnike u njihovim svakodnevnim rutinama. Odgovorili spremno, nastojeći pomoći i zaštititi svakog pojedinca, svjesni da su u bici protiv “nevidljivog neprijatelja” upravo oni najviše izloženi riziku.

Doktor Asim Tarabar, Zeničanin, profesor je na jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu, američkom Yaleu, i ljekar u praksi u bolnici Yale u New Havenu, čovjek na “na prvoj liniji fronta” u borbi protiv epidemije.

Tarabar u razgovoru za Al Jazeeru, između ostalog, daje i opis američkog zdravstvenog sistema, za koji kaže da “sistem koji je dizajniran da ostvari maksimalan profit ne može dopustiti da ima višak soba i zdravstvenih radnika, inače propada u konkurenciji sa drugim, boljim, efikasnijim sistemima”.

  • Danas se u cijelom svijetu dosta govori o tome da bi zbog širenja pandemije bolesti COVID-19 moglo doći do urušavanja zdravstvenih sistema. Kako je moguće da SAD ima toliko malo bolničkih kapaciteta kojima se može boriti protiv pandemije?

– U zdravstvenom sistemu gdje je finansijska dobit jedan od prioriteta svaki bolnički krevet i soba trebaju biti iskorišteni u potpunosti. To važi i za zdravstvene radnike koji rade u bolnicama. Terapeutske intervencije poput srčanih intervencija, hirurških operacija ili tretmana raka donose mnogo više profita privatnim organizacijama (farmaceutskim kompanijama, bolnicama, zdravstvenim osiguravajućim društvima, zdravstvenim radnicima) nego mjere javne zaštite, kao, naprimjer, prestanak pušenja, zdrava ishrana, održavanje optimalne težine, fizička aktivnost ili održavanje osnovne higijene / pranje ruku.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Sistem koji je dizajniran da ostvari maksimalan profit ne može dopustiti da ima višak soba i zdravstvenih radnika, inače propada u konkurenciji sa drugim, boljim, efikasnijim sistemima. To je vjerovatno jedno od objašnjenja zašto je toliko malo bolničkih soba na raspolaganju u početku epidemije. Bitno je prepoznati da su mnoge američke bolnice bile u stanju isprazniti više od polovine svojih kapaciteta u rekordnom roku (sve operacije, procedure, pregledi koji nisu hitni odgođeni su), što je rezultiralo i ogromnim finansijskim gubitkom. Vjeruje se da će američka država finansijski potpomoći zdravstvene ustanove koje su dovedene u kritično stanje zbog epidemije.

  • Kad govorimo o tri američke savezne države New Yorku, New Jerseyju i Connecticutu, postavlja se pitanje kako se epidemija mogla proširiti, faktički, najrazvijenijim dijelom američke istočne obale i SAD-a uopće?

– Navedene države istovremeno su i centri avionskog i komercijalnog saobraćaja s velikom gustoćom naseljenosti, tako da to nije baš ni iznenađujuće. Prvi slučajevi najvjerovatnije su stigli iz Evrope, a ne iz Kine, što se vjerovalo na početku, tako da pravi početak epidemije nije prepoznat na vrijeme.

  • Koji je najbolji način da se bori protiv pandemije u vrijeme kada mnogi kompetentni stručnjaci tvrde da do lijeka ili vakcine farmakologija neće doći za 12 do 18 mjeseci?

– Po nekim podacima, čak do 50 posto pacijenata nema simptoma, tako da je najbolje da pretpostavimo da svako od nas ima taj virus i da ga možemo prenijeti na drugu osobu. Naši životi drastično će se promijeniti ako želimo kontrolisati ovu bolest. Ljudske navike, kao što su odlasci na utakmice, koncerte, korištenje javnog prevoza, posjete starijim roditeljima i rodbini, morat će se promijeniti. Naša lična higijena pranja ruke i nošenja maski u bliskim kontaktima postat će svakodnevnica. Ja sam se čudio u prošlosti kada sam posmatrao ljude iz Azije koji su preživjeli prijašnje epidemije (SARS, MERS itd.) kako putuju s maskama. Ja idem u prodavnicu s maskom danas i perem ruke najmanje 20 puta dnevno. I koristim antiseptike za kožu i na poslu i kod kuće.

  • Može li se ova pandemija staviti pod kontrolu, odnosno učiniti da se krivulja novooboljelih i umrlih ispravi i na koji način?

– MOŽE i MORA, inače će svi zdravstveni sistemi i ekonomije kolabirati.

Upute:

Maske na licu, čak napravljene kod kuće.

Pranje ruku najmanje 10–20 puta dnevno (pranje je najmanje pola minute), naročito ako ste bili napolju, ili nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja. Pranje lica također je poželjno. Ako sapun i voda nisu na raspolaganju, koristite sanitarnu tekućinu koja ima najmanje 60 posto alkohola. Pokrijte čitave ruke i trljajte dok se ne osuše.

Dva metra udaljenosti (najmanje; poželjno je deset metara).

Pokrijte usta / nos kad kašljete / kišete (poželjno je koristiti lakat / rukav).

Izbjegavanje gužve / javnih nastupa / sportskih aktivnosti u timovima.

Ne putovati u područja s visokom stopom zaraženosti.

SAMOIZOLACIJA do 14 dana u slučaju simptoma (čak i u slučaju minimalne simptomatologije, zatim se konsultovati s ljekarom).

Ne posjećujte starije osobe ili osobe sa hroničnim oboljenjima (dijabetes, plućne bolesti).

Dezinfekcija radnih površina i onih koje koristi više lica.

Ako ste dobili paket, držite ga na otvorenom nekoliko dana ili prebrišite sterilizirajućom tekućinom.

  • Sada se vodi bitka za živote, a cijena koja se plaća jest “djelomični slom ekonomije”. No, koliko zdravstveni radnici imaju vremena voditi tu bitku, odnosno hoće li doći do pokretanja privrede po cijenu gubitka ljudskih života?

– Pandemija uništava ljude i ekonomiju, a ne prestanak poslova. U toku španske groznice mjesta koja su totalno zatvorila ekonomiju i time uspjela kontrolisati širenje infekcije u kratkom periodu mnogo su se brže ekonomski oporavila nego ona koja nisu zatvorila ekonomske odnose u potpunosti i koja su dopustila da epidemija traje duže.

Privrednici koji su u stanju promijeniti način razmišljanja i inkorporirati sigurnosne mjere uspjet će preživjeti i ostvariti profit. Telemedicina, dostava hrane umjesto odlazaka u restorane, televizijski prenosi utakmica naplaćivat će se umjesto ulaznica na tribinama i slično.

  • Koliko su urgentni dijelovi bolnica spremni na epidemijski “udar” i kako se bolnice mogu efikasno nositi s prekomjernim priljevom novooboljelih?

– Zavisi od bolnica i pritoka bolesnika. Nijedna bolnica ne može primiti hiljadu bolesnih odjednom, ali, ako uspijemo usporiti krivulju prenošenja i oboljenja, tako da se svakog dana pojavljuje 10–15 bolesnih, čak i do 100 u jednoj bolnici, sistem ima šanse apsorbirati oboljele.

Bolnice u Americi ispražnjene su u očekivanju bolesnika. Otkazane su sve operacije i pretrage koje nisu urgentne. Mi viđamo otprilike trećinu volumena u urgentnim odjelima u poređenju na period prije ove epidemije jer ljudi koji nemaju “prave” urgencije ostaju kod kuća.

Bolesnici koji imaju COVID-19, ali koji nisu suviše simptomatični trebaju se tretirati kod kuća i dolaziti u bolnicu samo ako im se stanje pogorša.

Bitno je da se bolnice podijele na “kontaminirani” i “nekontaminirani” dio, a za to je potrebna mogućnost testiranja, što nije svakome dostupno.

Istovremeno, bitno je prepoznati da se simptomi bolesti COVID-19 mogu ispoljiti na različite načine.

Svi mi vjerujemo da je to respiratorni virus koji se ispoljava kašljem, temperaturom, problemima sa disanjem, međutim, on se može ispoljiti s različitim simptomima, kao što su poremećaj svjesnosti, gubitak osjeta mirisa, srčani udar, zatajenje bubrega, gastrointestinalna upala s proljevom.

  • Dodatni je problem, kako objašnjavaju zdravstveni stručnjaci, liječenje osoba s težim oblicima bolesti koju uzrokuje korona virus. Šta podrazumijeva liječenje takvih ljudi?

– Postoji nekoliko eksperimentalnih tretmana i probat ću ih navesti. Nijedan dosad nije dokazan kao apsolutno uspješan.

To uključuje upotrebu antimalarijskog lijeka hlorokina, koji može biti vrlo toksičan i koji je dosta kontroverzan.

Azitromicin ili doksiciklin, koji su antibiotici, ali u teoriji mogu inhibirati virusnu replikaciju.

Remdesivir – intravenozni eksperimentalni antivirusni agens.

Do danas američka regulatorna državna organizacija (FDA) nije odobrila nijedan agens za efikasnu prevenciju ili tretman bolesti COVID-19. Ovi lijekovi daju se uglavnom kao dio eksperimentalne terapije jer su studije u toku. Jedna od novijih terapija koja se proučava jest upotreba antitijela koja su odvojena iz seruma osoba koja su preboljele COVID-19.

  • Kako američka medicinska zajednica gleda na epidemiju i kako komentira odluku Donalda Trumpa da se epidemija “ignorira” gotovo mjesec?

– G. Trump je ne samo moj predsjednik nego istovremeno moj nadređeni jer sam zaposlen u državnoj organizaciji (Veteranska zdravstvena administracija) i, po zakonu, meni nije dozvoljeno davati nikakve izjave koje se mogu tumačiti politički. Bitno je da prepoznate da američke države imaju dosta autonomije i da guverneri država mogu u suštini donositi odluke samostalno. Države kao što su Kalifornija, Washington, Ohio, Maryland, koje su uvele socijalnu izolaciju, ranije su uspjele drastično smanjiti broj oboljelih u poređenju s državama poput New Yorka, koje su, nažalost, zakasnile.

  • Kako s “američke distance” gledate na mjere koje se preduzimaju u Bosni i Hercegovini: naredbe za izolaciju, socijalno distanciranje, nošenje zaštitnih maski?

– Vrlo sam ponosan na Bosnu i Hercegovinu i njene mjere. Mislim da Bosna i Hercegovina ima mnogo veće šanse da kontroliše ovu epidemiju nego Amerika i volio bih da Amerikanci mogu biti tako disciplinovani. Moji roditelji su vjerovatno još živi jer su u izolaciji i okruženi su prijateljima, susjedima i rodbinom čija im pomoć omogućava da se pridržavaju propisanih mjera izolacije. Većina Amerikanaca to ne može sebi priuštiti.

  • Posjeduje li Bosna i Hercegovina zdravstvene kapacitete da se nosi s epidemijom bolesti COVID-19 i ima li dovoljno “obučenih” ljekara da tretiraju one koji su pogođeni epidemijom?

– Vjerujem da Bosna i Hercegovina ima dovoljno stručnjaka da se nosi s epidemijom. Tretiranje pacijenata koi imaju COVID-19 medicinski je dosta jednostavno. Suština je da se očuva mogućnost disanja i dotoka kisika i prevenira da ostali organi ne zakažu. Problem je nedostatak medicinskih uređaja (ventilatora) i zaštitne opreme. Timovi se mogu istrenirati za nekoliko dana.

Nekoliko savjeta na kraju:

Ljekari koji će raditi intubacije trebaju imati posebnu opremu (maske / zaštita za lice / po potrebi PAPR).

Trebaju biti postavljeni kriteriji za to koji će se pacijenti reanimirati.

Stariji ljudi sa dosta hroničnih oboljenja, nažalost, bit će posljednji u redu da prime njegu ako su ventilatori neophodni.

Tretirajte sve ljude oko sebe, uključujući sebe i svoje najbliže, kao da imaju COVID-19.

(Napomena: Mišljenja iznesena u ovom članku lični su stavovi g. Asima Tarabara i ne predstavljaju zvanični stav / mišljenje američke države, veteranske administracije, Univerziteta Yale ni Bolnice Yale u New Havenu.)

Izvor: Al Jazeera