Dok se političke ‘usjedjelice’ i ‘junoše’ svađaju, BiH čeka

Nova koalicija vodeće predstavnike kantonalne vlasti krive za 'neznanje, diletantsko upravljanje institucijama i neracionalno trošenje javnih prihoda'. (Al Jazeera)

Umjesto o smrtonosnoj zagađenosti zraka zbog koje prema zdravstvenim statistikama u Bosni i Hercegovini godišnje umire pet hiljada ljudi, o Evropskom „zelenom dogovoru“ koji se odnosi i na zemlje zapadnog Balkana, o rješavanju migrantske krize s bezbroj nepoznanica, o prioritetima države i društva u dolazećoj 2020. godini ili o suštini desetogodišnje blokade evropskog puta – glavna javna debata se ovih dana vodi povodom dugo nagovještavanog „političkog prevrata“ i preuzimanja vlasti u najbogatijem bosansko-hercegovačkom kantonu.  

Politički ‘starosjedioci’ optužuju političke ‘junoše’ u Sarajevu za „amaterizam i zloupotrebu ovlasti na štetu građana“, a kantonalne ‘junoše’ uzvraćaju optužbama za sistemsku korupciju, nepotizam i „beskrupuloznost u borbi za vlast iz ličnih umjesto društvenih interesa“.

Za to vrijeme u demokratski  i politički kultiviranoj zemlji Finskoj, mlada Sanna Marin – politička ‘junošica’ od tek 34 godine života i ni desetak godina političkog staža, izabrana je za novu premijerku ove ultrauređene skandinavske zemlje.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Najmlađa premijerka u historiji Finske i trenutno najmlađa premijerka u svijetu nije do tolikog uzleta stigla na krilima nacionalpopulizma, bilo kakvog radikalizma ili zbog globalno sve popularnije antiimigracijske politike. Kao ubijeđena predstavnica socijalno-demokratskih vrijednosti Sanna Marin želi još više socijalne pravde, veću afirmaciju osobnih sposobnosti mladih i potpunu ekološku neutralnost Finske već do kraja 2023. godine. Sve to, dakle, u zemlji koju i najprobirljiviji hedonisti odavno već smatraju jednom od najpoželjnijih svjetskih destinacija za život bez standardnog svakodnevnog stresa, bez socijalnih i ekoloških problema.

Vrijeme ‘junoša’

Mlada finska premijerka nije jedina kojoj su se okolnosti, osobne sposobnosti i sreća poklopili. Donedavni austrijski kancelar Sebastian Kurz  najvišu izvršnu funkciju u toj zemlji preuzeo je u 31. godini i najmlađi je kancelar u historiji Austrije. Ukrajinski premijer Oleksij Hončaruk ima 35 godina, a novozelandska predsjednica vlade Jacinda Ardern tek četiri godine više. U 39. godini života i Emmanuel Macron je postao najmlađi predsjednik velike Francuske. Najtipičniji među političkim i državničkim početnicima novijeg datuma je Volodimir Zelenski koji je u 40-oj od komičara postao predsjednik Ukrajine. Mateusz Jakub Morawiecki na funkciju poljskog premijera izabran je u 49. godini, a Zuzana Caputova je sa 46 godina, i također bez državničkog iskustva, postala prva žena na čelu Slovačke.

Prije ove plejade državnika koji su to postajali bez prethodnog staža u vodećim strankama, Vladimir Putin je sa 46 godina preuzeo upravljanje velikom Rusijom u trenutku, kako je sam kasnije izjavljivao, „kataklizmičnih prijetnji izvana i iznutra“, a nešto ranije Bill Clinton je sa isto toliko godina postao jedan od trojice najmlađih predsjednika najjače zemlje svijeta.

‘Junoše’ su zavladale i novoizabranim evropskim institucijama. Novi predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel, star je 43 godine, a prije najviše funkcije u EU bio je pet godina najmlađi belgijski premijer još od predaleke 1845. godine. Prvi potpredsjednik Evropske komisije Vladis Dombrovskis, (Latvija) ima 46 godina, a sa 41. je postao povjerenik svoje zemlje u Briselu. Povjerenica za istraživanja, inovacije, kulturu, obrazovanje i mlade, Marija Ivanova Gabriel, (Bugarska) ima 40 godina, dok je litvanski politički analfabet Virginijus Sinkevičius, vrlo škakljivu funkciju  evropskog povjerenika za životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo, preuzeo sa samo 29. godini života i s nikakvim političkim iskustvom.

Na meti ‘junoše’ ili fotelje, novac i moć?

Najvatrenija regionalna rasprava između političkih ‘usjedjelica’ i političkih ‘junoša’ trenutno se vodi u Bosni i Hercegovini nakon što su politički ‘starosjedioci’ iz nove bošnjačko-bosansko-građanske političke koalicije koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB) i Demokratska fronta (DF), okrivili vodeće predstavnike kantonalne vlasti za neznanje, diletantsko upravljanje institucijama i neracionalno trošenje javnih prihoda.

‘Junoše’ im uzvraćaju protuoptužbama da se ni u ovom slučaju „kao i u svim godinama od završetka rata“, ne radi o iskustvu ili neiskustvu demokratsko-socijalno-liberalne koalicije u Sarajevskom kantonu, već se radi o parama i foteljama.

„Glavni problem je u tome što se ni 15 mjeseci nakon opštih izbora, samozvani politički genijalci ne mogu pomiriti s činjenicom da niko drugi ne može upravljaju prihodima najbogatijeg bh. kantona osim njih. Radi se o godišnjem budžetu od oko milijardu konvertibilnih maraka“,  pojašnjavao je proteklih dana jedan od glavnih ‘krivaca’ iz kantonalne vlasti, lider stranke Narod i pravda i predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković. Imajući u vidu da je ovo kalendarsko vrijeme za usvajanje godišnjih budžeta za narednu godinu nije teško utvrditi da je usvojeni budžet Sarajevskog kantona jednak trećini budžeta cijelog bh. entiteta Republika Srpska i oko jedne četvrtine ovih dana udvostručenog budžeta bh. entiteta Federacija BiH.

Za lidera SBB-a Fahrudina Radončića glavni problem kantonalne vlasti je upravo trenutni predsjedavajući Kantonalne skupštine koji je po tvrdnjama Radončića „i nakon deset godina rada u Kantonu i dalje mladi igrač s deset godina promašenih šansi i prilika koji bi sada odjednom da napravi nešto veliko i bitno“.

Za lidera DF-a Željka Komšića iste te ‘junoše’ su „politički amateri koji su upropastili historijsku priliku nakon posljednjih općih izbora 2018. godine kada su lijevo-građanske opcije mogle i trebale biti predvodnici političkih procesa u Bosni i Hercegovini“.

Za najiskusnijeg među političkim ‘usjedjelicama’, lidera SDA Bakira Izetbegovića, glavni problem je u političkoj nezrelosti s koca i konopca sakupljenih „političkih junoša koji su u najtežim danima po BiH izbivali kojekuda dok su se pravi patrioti za nju krvavo borili“. Iako će skoro četvrt stoljeća od završetka rata i iako ni sam nema praktična ratna iskustva, diploma iz rova je za ovog stranačkog lidera, očito, i dalje uslov svih uslova za upravljanje najbogatijim kantonom u državi.    

Kome vjerovati?

Da „političke junoše“ ipak nisu baš junoše i amateri potvrđuju njihove stručnopolitičke biografije i matične knjige. Elmedin Konaković ima 43 godine životnog iskustva a politički je izdanak upravo Stranke demokratske akcije od kako se odlučio baviti politikom. Na meti je od kako je okrenuo leđa svojim političkim mentorima optužujući ih da se bave politikom isključivo zbog vlastitih interesa i interesa svojih klanova.

Aktuelni kantonalni premijer, Edin Forto, koji je na tu dužnost stupio krajem decembra lani ima 47 godina, američko obrazovanje i desetak godina političkog staža. ‘Kriv’ je što je nacionalno neopredijeljen i što nije prihvatao ruku starosjedilačkih stranaka.

Lider Naše stranke Predrag Kojović ima 54 godine, kvalitetno obrazovanje, međunarodno radno iskustvo i također desetak godina političkog staža. Od kako je u politici optužuje ga se za pristrasnost prema Srbima i nedovoljnu distanciranost od uloge Srbije u BiH. Sva trojica tvrde da su za unaprjeđenje bh. društva kroz odgovorno bavljenje politikom po uzoru na najbolje prakse visokouređenih demokratskih zemalja.

Ni na suprotnoj strani koja ih napada ne sjede baš sve sami politički metuzalemi. Najmlađi je Željko Komšić sa 55 godina životnog iskustva. Fahrudinu Radončiću su 62, a Bakiru Izetbegoviću su još dvije godine do zakonske starosne mirovine. Bez obzira na godine i politički staž, niko od njih za sada ne otkriva simptome biološke skleroze niti dokazuju političku genijalnost iz koje bi eventualno mogli izniknuti bilo kakvi spektakularni efekti njihovih politika u bilo kojoj važnijoj oblasti unutarnje ili vanjske politike Bosne i Hercegovine.

Da su u bilo čemu strateškom i jedni i drugi – i ‘usjedjelice’ i ‘junoše’ uspjeli, novi visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Josep Borrell (Španija) ne bi morao sredinom ovog mjeseca već na prvom sastanku Vijeća EU za vanjske poslove pod njegovim predsjedanjem, među prioritete svog petogodišnjeg mandata izdvojiti upravo „usmjeravanje Bosne i Hercegovine na konačni put prema stvarnoj stabilnosti“.

Iz osobnih kontakata s ovim prekaljenim političkim aktivistom, bivšim EU parlamentarcem i diplomatom znam da se pod „stvarna stabilnost“ podrazumijeva i konačno odmicanje od ratne prošlosti i okretanje prosperitetu zasnovanom na iskrenoj volji, stvarnom domoljublju prema svojoj zemlji, te na moralu i odlučnosti u dostizanju strateških ciljeva za državu i društvo, a ne za sebe i svoje miljenike.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera