Dogovorena demilitarizirana zona u Ukrajini

Predstavnici Kijeva i proruski separatisti s istoka Ukrajine potpisali su u Minsku u okviru mirovnih pregovora memorandum kojim se uvodi prekid vatre i osnivanje demilitarizirane zone od 30 kilometara.

Po završetku sedam sati pregovora, bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma, predstavnik Kijeva, za stolom za kojim se raspravlja od petka, najavio je potpisivanje memoranduma u devet tačaka kojim se predviđa prekid vatre i povlačenje za 15 kilometara teškog topništva s obje strane od “linije kontakta”, prenosi Hina.

Specijal: Kriza u Ukrajini

“Bit će to prilika da se uspostavi zona prekida vatre od najmanje 30 kilometara širine”, dodao je Kučma koji se sastao radi novih pregovora već u petak popodne u glavnom gradu Bjelorusije s ambasadorom Rusije u Ukrajini Mihailom Zurabovim, predstavnicom Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju OSCE Heidi Tagliavini i separatističkim čelnicima.

“U roku od 24 sata od trenutka usvajanja datog memoranduma povlačenje oružja kalibra većeg od 100 mm od linije razdvajanja na rastojanje od najmanje 15 kilometara sa svake strane, kao i iz naseljenih mjesta, što daje mogućnost da se stvori zona prekida primjene oružja širine najmanje 30 kilometara – zona sigurnosti”, glasi četvrta od devet tačka memoranduma, a prenosi RIA Novosti.

Kučma je poslije razgovora rekao da memorandum predviđa da se “prekid vatre smatra opštim”, da “jedinice i vojne formacije strana ostanu na pozicijama prema stanju od 19. septembra, kao i da se u roku od 24 sata zabrani primjena svih vrsta oružja i vođenje ofanzivnih borbenih dejstava”, prenosi Tanjug.

Zabrana letova

Zaraćene strane složile su se da ne koriste teško oružje u nastanjenim zonama i zabrane borbenim avionima i bespilotnim letjelicama prelijetanje zone sigurnosti koja će biti pod nadzorom OSCE-a, objasnio je Leonid Kučma.

Memorandumom see predviđa također da “sve oružane grupe, vojna oprema, borci i plaćenici” neće prodirati u tu zonu.

“Trebalo bi osnovati zonu potpune sigurnosti”, kazao je Igor Plotnicki, predstavnik separatista Narodne republike Lugansk, dodajući da se o statusu područja Lugansk i Donjeck, pod nadzorom separatista, još nije raspravljalo.

Premijer samoproglašene Narodne republike Donjeck Aleksandar Zaharčenko izjavio je da pitanje ostaje li NRD i Narodna republika Lugansk u sastavu Ukrajine na ovom sastanku nije razmatrano, ali da ono ostaje otvoreno.

Kontakt grupa se također dogovorila o nastavku procesa razmjene ratnih zarobljenika.

Ruski ambasador u Kijevu Mihail Zurabov izjavio je da je poslije primirja 5. septembra sa obje strane oslobođeno po 120 vojnika.

Nova runda razgovora održana je nakon što su Kijev i proruske snage na istoku postigli dogovor o primirju 5. septembra, kao dio plana u 12 tačaka za rješavanje petomjesečnog oružanog sukoba, a 19. septembra razradile su radi njegove realizacije memorandum od devet tačaka.

Primirje se, u velikoj mjeri, održava iako su registrirani sporadični incidenti u istočnom dijelu Ukrajine.

Ruska pomoć

Treći konvoj s ruskom pomoći stigao je bez pratnje na istok Ukrajine, pod nadzorom proruskih separatista, izjavio je ruski glasnogovornik.

Konvoj s vodom i hranom doputovao je u Donjeck te se upravo iskrcavaju kamioni, izjavio je Aleksander Drobiševski, glasnogovornik ministra za vanredna stanja.

Naglasio je da treći konvoj, prvi koji je dospio do Donjecka, nije do granice pratio nijedan predstavnik međunarodne organizacije ili Kijeva.

Rusija je prethodno slala dva konvoja u zonu Luganska, na pobunjeničkom istoku, izazvavši razmirice s Ukrajinom. Prvi konvoj, u augustu, s 200 kamiona, poslan je bez konačnog pristanka Kijeva i Crvenog križa, jednako kao i drugi, poslan početkom septembra.

Po ruskoj televiziji Rosija 24, treći konvoj s oko 200 vozila prevozi 200 električnih generatora, vodu i hranu a njegova ruta držana je u tajnosti do zadnjeg trenutka iz sigurnosnih razloga.

Izvor: Al Jazeera i agencije