Dogovor Grčke i Makedonije poruka je i za bh. političke elite

Potpisivanjem sporazuma između Skoplja i Atine, Makedoniji se otvorio put za članstvo u EU i NATO-u (EPA)

Potpisivanje sporazuma između Makedonije i Grčke dobra je vijest i za Bosnu i Hercegovinu, jer je time poslana poruka da je došao kraj političkim elitama koje svoju važnost grade na tome da prouzrokuju probleme i konflikte a onda se Zapadu nude kao oni koji će ih riješiti, kažu stručnjaci za euroatlantske integracije.

Nakon dogovora o imenu Republika Sjeverna Makedonija i otvaranja puta za članstvo u EU i NATO, oni očekuju da će se Evropa sada više fokusirati na dijalog između Beograda i Prištine a zatim i na stanje u Bosni i Hercegovini, kada se završe izbori u oktobru.

Međutim, za dogovor su potrebne vlasti koje teže progresu i prihvataju kompromise, što, za sada, nije slučaj u BiH, dodaju.

“Za BiH, ovaj sporazum je i mnogo više od dobre vijesti, jer potvrđuje da se društveni procesi u zemlji, regionalna saradnja, globalne integracije, ili razvoj konkurentne tržišne privrede – mogu politički ometati, mogu se taktički usporavati, moguće je čak i decenijama obmanjivati javnost… ali svemu tome jednoga dana mora doći kraj”, kaže Zekerijah Smajić, višegodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU.

On objašnjava, da je, nakon što je uspjela izbjeći rat poslije raspada bivše Jugoslavije, Makedonija postala mezimče Evropske unije na Zapadnom Balkanu te je 2004. godine prva od Brisela dobila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, skoro godinu dana prije Hrvatske.

Međutim, u međuvremenu je Hrvatska 2013. postala punopravmna članica EU, dok Makedonija nija počela ni pregovore. Hrvatska je 2009. zajedno s Albanijom primljena u NATO, zatim i Crna Gora prije godinu dana, dok je Makedonija ostala autsajder – sve zbog spora s Grčkom.

“Grčkoj i Makedoniji je trebalo skoro četvrt stoljeća da sa političke scene odu kočničari koji su pod krinkom nacionalnih interesa, duže od dvije decenije blokirali prosperitet svojih naroda”, dodaje Smajić.

Slične situacije u Makedoniji i BiH

Nano Ružin, bivši makedonski ambasador pri NATO-u te rektor Univerziteta FON u Skoplju, smatra da je poruka sporazuma velika i argumentirana, pogotovo što su ga potpisala “dvojica mladih lidera sa vizijom”, Alexis Tsipras i Zoran Zaev, uz međunarodnu medijaciju, koja je, kako dodaje, više predstavljala neki legalni okvir nego pritisak.

Nakon ovoga, logično je da će se EU fokusirati na BiH i dijalog Beograda i Prištine jer je to budućnost ove regije, dodaje.

“Kada se jedan problem riješi onda dolazi do nekog entuzijazma, neke vizije da Balkan mora da uđe u EU do 2025, i da te zemlje, ako žele, postanu članice NATO-a. Svakako stoji činjenica da je BiH rak-rana stabilnosti za Balkan i mislim da EU ima snage da se fokusira na bh. slučaj s obzirom da ova zemlja zauzima centralni dio, stratešku poziciju na Balkanu.”

Regija funkcionira po sistemu vezanih posuda i sve što se događa u jednoj državi prelama se u druge države, a rješavanje dugogodišnjeg spora posebno je važno jer je Makedonija multietnička zemlja, kao i BiH, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani.

Također, dodaje, postoje i druge paralele između makedonskog i bh. društva.

“U Makedoniji smo imali jedan režim VMRO-DPMNE, kojeg su simbolizirali premijer Nikola Gruevski i Sašo Mijalkov, tadašnji šef tajne službe i njegov bratanac. Radilo se o nepotizmu, enormnom organiziranom kriminalu, ‘kapilarnoj’ korupciji, pljački javnih dobara, izmišljanju neprijatelja i držanju stalnih negativnih tenzija sa Grčkom, ali i sa ostalim susjedima što je dovelo do izolacije te države. Tu imamo školski primjer evolucije patriotizma u nacionalizam, klero-nacionalizam, šovinizam i čak elemente fašizma. I naravno ne smijemo zaboraviti nezakonito tajno prisluškivanje 26.000 građana… Tu imamo i nerazjašnjena ubistva. U BiH imamo sličnu situaciju s tim što se u BiH radi o tri klero-nacionalistička režima”, smatra Bećirović te ističe da su izbori u oktobru odlična prilika da bh. građani to promjene.

‘Potrebno je savremenije razmišljanje’

Prema njegovom mišljenju, Balkan je kroz historiju bio ono što Evropa sada teži, a to je život u različitosti sa konceptom da su istovremeno svi jednakopravni.

“Ako se producira koncept kako Bošnjaci, Srbi i Hrvati i drugi ne mogu živjeti zajedno u BiH, a mogu živjeti u Beču, Berlinu, Štokholmu, Ljubljani, Atlanti i drugim dijelovima svijeta pokazuje da je taj koncept nemogućnosti zajedničkog življenja lažan i fabriciran kao politički koncept koji omogućava kontrolu nad etnosom u funkciji održanja ili dolaska na vlast.”

Naši sagovornici se slažu da će, iako će EU nakon Makedonije pojačati fokus na BiH, sve to biti teško izvodivo sa postojećim političkim strukturama. Brisel će, naravno, cijelo vrijeme nastaviti pružati podršku Skoplju i Atini kako bi se sporazum što brže proveo.

“Pozitivan momentum će se u Briselu sigurno iskoristiti za dinamiziranje integracionog procesa u cijeloj regiji. Očekujem da će evropski zvaničnici već poslije godišnjih odmora predstaviti novi paket stimulativnih mjera za Srbiju i Kosovo, a najesen za Bosnu i Hercegovinu kada budu poznati rezultati vrlo neizvjesnih oktobarskih općih izbora”, kaže Smajić.

Ružin naglašava da je bitno imati “jednu energiju među bh. političkom elitom i savremenije razmišljanje”.

“Smatram da svako ohrabrenje balkanskih lidera, koji u suštini imaju ovakav sličan mentalitet, može da dovede do uspjeha. Nadam se da će do toga doći i u BiH.”

Izvor: Al Jazeera