Oglasi

Dodikovo traženje kandidatskog statusa i njegova iskrenost

Bosna i Hercegovina, osim Kosova, jedina je zemlja u regiji koja još nema kandidatski status za članstvo u EU.
Bodo Weber navodi da inicijativa nije realna i da to zna i sam DodikAl Jazeera

Zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da ta zemlja odmah dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, po ocjenama analitičara, nerealan je.

Dodik je u svom inauguracijskom govoru rekao da bi u Bosni i Hercegovini na taj način bile stvorene nova dinamika i nove mogućnosti razvijanja postojećih potencijala.

"Ne isključujem mogućnost evropskog puta BiH, to bi trebao biti cilj Bosne i Hercegovine. Ovo neće biti ispit samo za nas nego želimo vidjeti i angažman Evrope, koja je ovdje bitno oblikovala politički sistem, uspjehe i neuspjehe", rekao je, između ostalog, Dodik.

U odnosu na sve druge zemlje zapadnog Balkana koje su predale zahtjev za članstvo u EU-u Bosna i Hercegovina je jedina koja još nema kandidatski status.

Nepravedan odnos Evropske unije

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adi Ćerimagić kaže za Al Jazeeru da, ako pogledamo stanje u drugim zemljama kada su stjecale kandidatski status, onda nema logičnog objašnjenja zašto ga Bosna i Hercegovina nema. Crna Gora i Srbija pregovaraju, a Albanija i Makedonija u procesu su otvaranja pregovora.

"Bilo da se radi o demokratskim standardima, vladavini prava ili ekonomskom stanju, Bosna i Hercegovina je u odnosu na susjede kada su sticali status kandidata jednako dobra ili čak i bolja. Bosna i Hercegovina kasni zbog nepravednog i nepromišljenog odnosa EU-a prema njoj. EU je od Bosne i Hercegovine u zadnjoj deceniji tražila da ispuni uslove koji nisu imali puno veze s standardima EU-a i koje nije tražila od drugih zemalja, od policijske reforme do [slučaja] Sejdić i Finci", smatra Ćerimagić.

Zbog toga je Bosna i Hercegovina, ističe on, izgubila mnogo vremena.

"EU i bh. političari bi u narednom periodu morali raditi na tome da Bosna i Hercegovina što prije sustigne Albaniju i Makedoniju. Zbog toga ohrabruje svaki ambiciozni plan i poziv iz Bosne i Hercegovine prema EU-u. Vjerujem da bi Evropska komisija trebala kroz mišljenje preporučiti kandidatski status, kako je to uradila i u slučaju Crne Gore i Srbije, te bi zemlje članice EU-a trebale što prije odgovoriti pozitivno na tu preporuku, a svi zajedno morali bi se fokusirati na ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora", kaže Ćerimagić.

Kandidatski status zasad, smatra on, nije realan ako se nastavi dosadašnja praksa da se Bosna i Hercegovina gleda kao poseban slučaj u odnosu na ostatak regije.

Politički analitičar s fokusom na jugoistočnu Evropu Adis Merdžanović kaže za Al Jazeeru kako je jasno da bi dodjela kandidatskog statusa za svakog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bila veliki politički uspjeh, pogotovo ako se dogodi kad je on predsjedavajući.

"To bi stvarno trebao biti jedan od prioriteta Predsjedništva. Međutim, teško je reći koliko g. Dodik lično vjeruje u ideju da bi Bosna i Hercegovina trebala ući u Evropsku uniju. Jasno je da s ovakvom politikom, kakvu vodi, pridruživanje Evropskoj uniji ne postaje lakše. U Bosni i Hercegovini vode se političke debate čiji se parametri nisu promijenili u zadnjih desetak godina; debate koje ne vode nikakvim rješenjima. Tek kada g. Dodik bude aktivno radio na politikama koje približavaju Bosnu i Hercegovinu EU-u i kada se bude aktivno zalagao za reforme koje su na tom putu potrebne, tek tada bismo mogli reći da je njegova inicijativa politički iskrena", kaže Merdžanović.

Jasni kriteriji

Jasno je, ističe on, da za ulazak u EU, pa čak i za dodjelu kandidatskog statusa postoje jasni kriteriji.

"Međutim, pošto nema formalnog prava na ulazak u Evropsku uniju (država se može odbiti čak i kada sve kriterije ispunjava), Unija je veoma slobodna u strukturiranju procesa dodjele kandidatskog statusa. Nema nikakvog automatizma u ovom procesu. Kada Evropska komisija bude imala dovoljno uvida u odgovore na pitanja koje je postavila Bosni i Hercegovini, ona će se izjasniti sa preporukom da li bi ta zemlja trebala postati zvanični kandidat. O dodjeli kandidatskog statusa odlučuje Vijeće EU-a, tj. članice Evropske unije, tako da je to, na kraju krajeva, politička odluka Evropske unije. To znači da je, u suštini, svaki scenario teoretski moguć. Evropska komisija može predložiti dodjelu kandidatskog statusa, da to odbije ili da nađe neku treću mogućnost u kojoj ne dodijeli status, ali skicira konkretne korake ka dobijanju statusa. Isto tako Vijeće Evropske unije može prihvatiti ili odbiti prijedloge Komisije i odlučiti nešto potpuno drugo", objašnjava Merdžanović.

Mišljenja je da, kako sada stvari stoje, Komisija neće predložiti kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu u svom izvještaju jer ne postoji dovoljno napretka u Reformskoj agendi.

"Što je gore, meni se čini i da zajedničke volje za taj proces na nivou političkih elita više nema, ukoliko je uopšte u dovoljnoj mjeri ikada postojala. Lično očekujem da će Evropska komisija usloviti dodjelu kandidatskog statusa nekim konkretnim reformama, tako da obje strane mogu to prodati kao neku vrstu pobjede, iako bi to bio samo diplomatski način da se ta stvar riješi. Ako Bosna i Hercegovina želi poboljšati svoje šanse, mora pokazati da je stvarno zainteresovana da donese i sprovede političke reforme, da zaista postoji zajednička volja za tim procesom i da su njene institucije i politički lideri dovoljno zreli da bi mogli preuzeti odgovornosti koje bi im članstvo u Evropskoj uniji nametalo", ističe on.

Iskrenost Dodikove inicijative

Bodo Weber, analitičar u Vijeću za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže da jedino Dodik sam može odgovoriti na pitanje koliko je njegova inicijativa iskrena, ali da se, s obzirom na njegovu ključnu ulogu u posljednjih više od deset godina u podrivanju demokratije i vladavine prava, te u drugim ključnim reformama bitnim za put Bosne i Hercegovine u EU, može sumnjati u njenu iskrenost.

S druge strane, navodi da inicijativa nije realna i da to zna i sam Dodik.

"Proces eurointegracije vezan je za napredak u sistemskim reformama jer zemlja koja se u konačnici bude učlanila u Evropsku uniju mora biti spremna za to. A svaki korak, kao što je i dobijanje kandidatskog statusa, predstavlja stepen više ka tom cilju. Zato je i Bosna i Hercegovina, uključujući Republiku Srpsku, čiji je Dodik donedavno bio predsjednik, svojevremeno prihvatila Reformsku agendu, od koje je na kraju samo manji dio implementiran", ističe Weber.

Kaže da dobijanje kandidatskog statusa i dalje zavisi prvenstveno od Bosne i Hercegovine.

"Evropska komisija i dalje čeka odgovore na dodatna pitanja u vezi s Upitnikom Komisije. Nakon toga slijedi mišljenje Komisije, a datum dobijanja kandidatskog statusa onda će zavisiti od toga traži li EK ispunjavanje određenih reformskih uvjeta ili ne. Onda Bosna i Hercegovina treba ispuniti te uvjete, ako to bude traženo. Nije nerealno da će EK u mišljenju preporučiti uvjete iz paketa mjera Reformske agende koje su ostale neimplementirane", ističe Weber.

Dodatna pitanja na Upitnik EK-a Bosna i Hercegovina je dobila 20. juna ove godine.

Dodikova inicijativa neodoljivo podsjeća na onu predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragana Čovića kada je krajem 2017. od komesara EU-a za proširenje Johannesa Hahna prilikom njegove posjete Bosni i Hercegovini tražio kandidatski status za tu zemlju, a Hahn rekao da to nije "besplatan ručak".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.