Oglasi

Dodikov ruski rulet

Konkretne protumjere Zapada sada su nužne, jer Dodik stvara pretpostavke za otcjepljenje bez obzira na 'pravnu neosnovanost' zaključaka NSRS.
Očiglednu nervozu lidera SNSD-a izazivaju aktuelni procesi unutar državnog pravosuđaEPA

Nakon osuđujućih reakcija PIC-a, OHR-a i ambasada uticajnih zemalja u Sarajevu na usvojene Zaključke NSRS moglo bi se reći „tresla se Banjaluka, a rodio se miš“. Ili je specijalna sjednica NSRS održana s ponedjeljka na utorak bila ipak više od toga? Osim što je potvrdilo svu dubiozu u odnosima opozicije i vladajuće koalicije sa SNSD-om na čelu, maratonsko zasjedanje otkrilo je i novu fazu secesionističke politike Milorada Dodika. Nikad otvorenije nije objasnio šta su stremljenja Republike Srpske i kakvo je njegovo viđenje budućnosti u BiH.

Predstavljajući „Informaciju o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava RS“ Dodik je (ispitujući spremnost stranaca na reakciju) ponovo podigao visinu ljestvice u nepoštivanju Ustava i zakona BiH ustvrdivši da „...nama iz RS u BiH ustvari smeta sve... pravosuđe na državnom nivou, a posebno Sud i Tužilaštvo BiH, sistem indirektnog oporezivanja, zajednička vojska, bezbednosne agencije, strategija vanjske politike, preko 40 prenesenih nadležnosti sa entiteta na BiH... a posebno bonske ovlasti Visokog predstavnika.“ Ključna stvar koju je rekao je „da RS nema pravo da odustane od svoje autonomije, državnosti i samostalnosti koje su potvrđene Dejtonskim sporazumima.“ Dakle, nije moglo biti jasnije da on trasira put za otcjepljenje!

'Rusija bi podržala otcjepljenje'

U nedavnom TV-intervjuu (N1) Milorad Dodik je rekao da bi najmanje 10 zemalja podržalo otcjepljenje RS. Vrlo je realno da bi RS imala samo jednu relevantnu podršku među njima – Rusiju. Takvog mišljenja je i Edina Bećirević, profesor na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu: „Nemam nikakvih dilema da Rusija podgrijava Dodikove namjere o secesiji i da bi ga podržala kad bi krenuo u implementaciju plana o secesiji. Za to ne trebamo znati nikakve tajne planove. Toliko je toga dostupno u javnom prostoru da je vrijeme da počnemo vjerovati u ono što govore i kako se ponašaju Putinovi ambasadori i što govore Vučić i Dodik. Kako se Rusija ponaša očigledno je da bi podržala Dodika u tome. Dodikova politika stvara nužnost secesije,“ kaže Bećirević.

Dodikova putovanja u vrijeme predsjedavanja Predsjedništvom BiH, kontakti i izjave ukazuju da on očekuje da bi otcjepljenje podržali i Moldavija, Bjelorusija, zatim separatističke državice Pridnjestrovlje i Južna Osetija te nekoliko egzotičnih državica koje su pod uticajem Moskve u posljednje vrijeme povukle priznanje Kosova.

Međutim, određeni izvori ukazuju da je Dodik na NSRS imao dva ključna cilja, a da su ga na zakazivanje sjednice potakla dva ključna straha...

Šta je htio Milorad Dodik?

Proklamovani cilj posebne sjednice NSRS bilo je postizanje svesrpskog jedinstva vlasti i opozicije u nastojanju da se odnosi u BiH vrate na „izvorni Dejton“ tj. da se poništi nadgradnja Ustava BiH proistekla iz odluka parlamenata svih nivoa i OHR-a. Skupština je bila oprobani obrazac djelovanja srpske političke elite posljednjih tri decenije – kada žele donijeti zakonski diskutabilne odluke, onda ih uviju u jednoglasnu skupštinsku „volju naroda“ kako bi pojedinci izbjegli eventualne sankcije međunarodne zajednice i sudova. Stoga je Dodiku zbog niza antidejtonskih stavova i nakana u pripremljenoj Informaciji i zaključcima trebala podrška i opozicije. Međutim, njeni sadržaj i forma bilu su neprihvatljivi za SDS-PDP i tu počinju dileme oko toga šta je ustvari Dodik htio postići?

Iako ne treba sumnjati da opozicija u RS o strateškim stvarima misli isto što i vlast, za Mirka Šarovića (SDS) Informacija je „gomila lažnih podataka i falsifikata, prebacivanje odgovornosti za greške na opoziciju i pozicioniranje za obračun sa neistomišljenicima“. Branislav Borenović (PDP) je dokument nazvao „prljavim i punim etiketa protiv neistomišljenika i užasavajućih kvalifikacija.“ Verbalni sukob Draška Stanivukovića i Jelene Trivić sa Dodikom definitivno je potvrdio da se, kako su rekli, „na osnovu ovog dokumenta ne može raditi srpsko jedinstvo“. Zatim je iznesen sav švercerski i politički prljavi veš Milorada Dodika iz ratnog i postratnog perioda da bi sve šanse za usaglašavanje stavova bile razbijene Dodikovim prezrivim i posprdnim prijetnjama da će na izborima opet pobijediti „uz predizborne šatore, muziku, prasiće i janjiće.“

Postavlja se pitanje, ako je Dodik zaista želio dobiti podršku i opozicije, zašto je bar trećina opsežne Informacije (cca 50 stranica) posvećena njihovom dezavuiranju? Teško je povjerovati da je opozicija ovako napadnuta nestručnošću autora Informacije pa je realna pretpostavka da Dodiku nije bio ni bitan njihov stav, nego prilika da ih napadne i diskreditira kao moguće učesnike u državnoj vlasti umjesto SNSD-a.

'Instruirani od Rusije!'

Iako su naknadne analize pokazale da Dodikovi zahtjevi u pogledu vraćanja nadležnosti entitetu RS, otcjepljenja, osamostaljenja nisu pravno utemeljeni, pravni ekspert Damir Arnaut (SBB) ukazuje da poruke sa skupštine nisu bezazleni i to zbog kontinuiteta ovakvih sjednica, ali i odsustva konkretnih protumjera međunarodne zajednice. A osim toga... "Ovi potezi su usaglašeni i instruisani od Rusije, a isto tako nas trebaju brinuti i instruisani potezi od Turske", rekao je Arnaut.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Tako dolazimo do Dodikovog prvog ključnog cilja posebne sjednice – dodatno destabilizirati stanje u državi kako bi se bavili njegovim prijetnjama, a ne NATO putem BiH. U tome je trenutno i uspio. Kada su dan nakon sjednice sve članice PIC-a te ambasade Velike Britanije i SAD posebno osudile zaključke NSRS, očekivano je protiv toga bio jedino ruski ambasador u BiH Aleksandar Ivancov. Indikativno je da ovaj put protiv osude nije bio francuski ambasador koji je u Sarajevu trenutno pod pritiskom zbog izjava predsjednika Emmanuela Macrona o „tempiranoj bombi iz BiH“. No, epilog ruskih instrukcija je da je NSRS donošenjem „posebnih zaključaka“ sada stavila nove balvane na NATO put BiH, čime je Milorad Dodik vrlo poslušno zaštitio ruski interes, a Ivancov ga zatim poštedio jednoglasne osude PIC-a i eventualnih oštrijih mjera kojima su skloni posebno Britanci!

I pored toga NATO ostaje u vanjskopolitičkom fokusu BiH. Arnaut je iznio da je "Komšić uz podršku međunarodne zajednice i zapadnih snaga insistirao da nema imenovanja mandatara bez ANP-a. Uticao je na Džaferovića. A Izetbegović je počeo insistirati na ANP-u nakon što je Komšić intervenisao", kazao je, dodavši da je međunarodna zajednica imala veliki udio u tome.

Drugi cilj – fiskalna samostalnost RS

Nadalje, izvor iz RS-a vrlo blizak vladajućoj koaliciji otkrio je da je „ovo vrlo opasan dokument“ te da je drugi vrlo bitan i hitan Dodikov cilj da dođe do fiskalnog osamostaljivanja RS. To bi proveo napuštanjem sistema indirektnog oporezivanja na nivou države kako bi sredstva od PDV-a zadržao u entitetu i stvorio finansijske preduslove za dalje djelovanje.

RS je sada u dramatičnoj finansijskoj dubiozi. Ukupno zaduženje Republike Srpske po neotplaćenim glavnicama inostranih kredita na kraju prošle godine je iznosilo tri milijarde i 372,4 miliona, a projektovani unutrašnji dug milijardu i 557,5 miliona KM. Niti pet emisija državnih obveznica, niti novi krediti nisu posebno konsolidirali finansijsko stanje, a RS teško da može računati na  priliv bilo kakvog novog kapitala, pa niti na skupe kredite iz ruskih banaka! Tako se finansijski udar na poreski sistem BiH nametnuo kao očajničko, ali jedino rješenje.

Dodik i građani RS uopće ne znaju koliko bi ih koštalo eventualno otcjepljenje od BiH i samostalnost, ali je svima jasno da RS sada nema novaca za tu avanturu, a posebno ako bi ona uključivala i nepredvidive troškove mogućeg oružanog sukoba!

Strah od bonskih ovlasti

Očiglednu nervozu lidera SNSD-a izazivaju aktuelni procesi unutar državnog pravosuđa. Naime, u toku je sveobuhvatna analiza koju provodi u ime Evropske komisije  njemački sudija Reinhard Priebe. On bi trebao objaviti nalaz do kraja ove godine. Znajući na kakve će nepravilnosti Priebe naići nedavno su prvi čovjek VSTV-a Milan Telgetija i njegova zamjenica Ružica Jukić „otkrili“ da „pojedine ambasade namjeravaju organizirati proteste koristeći Muriza Memića kako bi optužili VSTV za stanje u pravosuđu“ i zatim bi tražili raspuštanje VSTV-a.

„Zatim će gospodin Reinhard Priebe, nezavisni ekspert Evropske unije, dostaviti izvještaj, koji će biti loš po pravosuđe, te će zajedno sa Američkom ambasadom tražiti od gospodina Inzka da iskoristi "bonske ovlasti" prema VSTV-u, to jest da raspusti njegove članove,“ pojasnila je Jukić.

Negativan izvještaj o VSTV-u je sasvim moguć iz objektivnih razloga – lošeg i nedovoljnog rada pravosudnih institucija i niza afera. Međutim, Dodik u eliminaciji VSTV-a koji mu već duži period služi za  opstruiranje rada državnog pravosuđa vidi rizik za vlastitu poziciju. Posebnu bojazan on ima i od reaktiviranja bonskih ovlasti Visokog predstavnika, koje bi nakon VSTV-a mogao primijeniti i za reguliranje brojnih drugih devijacija sistema nastalih upravo Dodikovim djelovanjem.

Dakle, efekti Informacije i Zaključaka usvojenih na NSRS već su ocijenjeni kao pravno neosnovani, neprovodivi. PIC je zaključke odbacio „jer su zasnovani na pogrešnom tumačenju Dejtonskog sporazuma“. Međutim, samo odbacivanje i pravno nipodaštavanje i ovog proizvoda NSRS više nije dovoljno. I takvi, pravno ništavni, agresivni nastupi vlasti RS ostavljaju posljedice na funkcioniranje države i autoritet državnih organa i zakona BiH,  derogiraju i slabe vladavinu prava itd. Tome se konačno upravo međunarodna zajednica mora konkretno suprotstaviti kako se ne bi došlo do „izmjenjenih i povoljnijih okolnosti za efikasno djelovanje separatista u BiH.“ A tada bi već moglo biti kasno za djelovanje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.