Dodik želi suvereno raspolagati i krčmiti državnu zemlju

U novembru prošle godine, poslije sporazuma o deblokadi institucija BiH i imenovanja mandatara Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, najavio sam da će ona biti kratkog dnevno-političkog daha i da će biti brzo okončana serijom novih blokada. Nismo dugo čekali i evo nas u novoj krizi i novoj blokadi. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izdao je nalog predstavnicima svoje stranke i koalicije koju predvodi da ne odlučuju u institucijama države zbog odluke Ustavnog suda BiH da odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu nisu u skladu s Ustavom BiH.

Ovaj prostor Evrope poznat je po tome da braća i bliži srodnici potežu oružje jedni na druge zbog grunta. Tako bi i Dodik da raspolaže suvereno i krčmi državnu zemlju. Slično protivljenje moglo se čuti iz entiteta Republika Srpska kada je kao uvjet za približavanje NATO-u zatraženo knjiženje vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu. Galama je danas tim veća, jer Dodika pred Ustavnim sudom BiH očekuje još jedan spor – o entitetskom Zakonu o premjeru i katastru i Zakonu o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama. I njima se pokušava oduzeti zemlja i imovina povratnicima i staviti pod upravljanje entitetskih vlasti. Dodik godinama optužuje Ustavni sud BiH da, glasovima troje stranih sudaca, donosi političke odluke na štetu entiteta Republika Srpska.

Pređena je, prema Dodikovom mišljenju, crvena linija i ukoliko ne bude dogovoren odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH neće biti ni Bosne i Hercegovine. Dodik ponovo izaziva krizu, jer nastavlja svoj eksperiment ispitivanja strpljenja velikih zapadnih sila za njegove opstrukcije u normaliziranju stanja u Bosni i Hercegovini. I neće prestati. U tom eksperimentu ima podršku moćnog saveznika – Ruske Federacije. Poslanik u Skupštini Srbije, koji je istovremeno i savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Čedomir Jovanović otkrio mi je da su Rusi preko predsjednika Srbije Vučića pokušali izvršiti pritisak na Dodika da odustane od dogovora za formiranje Vijeća ministara BiH u novom sazivu.

Politička tuča

Ruski je interes da širenje NATO-a bude zaustavljeno na zapadnim granicama BiH, a ne na Drini. Dodik nije mogao izdržati pritiske, pa je prihvatio ANP, odnosno Program reformi u BiH za ovu godinu, čime je bosanskohercegovačka država nastavila svoj put u MAP-u (Akcionom planu za članstvo u NATO). Proizvođenjem novih kriza Program reformi će teško biti provediv i tako Dodik sa svojim saveznicima koči put BiH prema NATO-u.

Ovo je politička tuča, narod ne treba da brine, poručuje Dodik. Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini koji imaju ovakve političare i narodne tribune trajno trebaju biti zabrinuti. Neki Dodikovi partneri u vlasti, iz Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte, pozivaju na prekid suradnje i komunikacije dok on ne promijeni svoj odnos prema BiH i prestane najavljivati otcjepljenje. To bi predstavljalo tjeranje vode na Dodikov mlin, jer njemu upravo trebaju takvi odgovori na blokiranje institucija.

U dijelu javnosti koja se protivi potezima člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika ima onih koji traže smjenjivanje, pa čak i hapšenje zbog, kako navode, protuustavnog djelovanja i rušenja ustavnog poretka. Dodika ne treba smjenjivati niti sankcionisati na tradicionalne načine. Smjenjivanje ili hapšenje postiglo bi suprotan efekat. Umjesto da bude kažnjen za protuustavno djelovanje i rušenje ustavnog poretka, u ovoj ludoj zemlji bio bi proizveden u nacionalnog heroja, mučenika koji podnosi veliku patnju za „dobro svog naroda“.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ukaz o smjenjivanju morao bi biti ukinut kad-tad, iz pritvora ili zatvora bi bio pušten na slobodu nakon nekog vremena i tek onda bi nastavio praviti haos uz nepodijeljenu podršku u entitetu. Zaboravili su zagovornici ideje o takvom kažnjavanju da su Alija Izetbegović i Fikret Abdić nakon izlaska iz zatvora na slobodu početkom devedesetih stekli nezapamćenu popularnost. Sindrom simpatije prema žrtvama političkog progona doveden je u Bosni do savršenstva.

Drugi razlog zašto ne treba ulaziti u ovu avanturu sankcioniranja jeste činjenica da Dodik ne povlači poteze, on huška, izjavljuje, iz sjene naređuje, a drugi izvršavaju naredbe i čine djela. U pravnom smislu, takvo ponašanje je gotovo nemoguće kazniti. Sve se svodi u domen verbalnog delikta, a odgovornost za posljedice krize snose stranački aparatčici koje on onda svojim autoritetom štiti od krivičnog ili prekršajnog progona.

Članstvo u EU i NATO-u

Članstvo BiH u Europskoj uniji, unilateralno ili u paketu s ostalim zemljama-kandidatima, i članstvo u NATO-u, makar pridruženo ili u nekom sličnom kapacitetu, bili bi djelotvorna kazna za Dodika. Anuliran bi bio ruski uticaj, moralo bi prestati vršljanje ruskih obavještajaca i diplomata po zemlji koja bi bila pod kišobranom Sjevernoatlantskog saveza. Vučić bi shvatio da Bosnu i Hercegovinu ubuduće mora tretirati kao državu, a ne geografski prostor, a Dodik bi bio primoran da primjenjuje civilizirane političke metode, uskladi svoju retoriku sa međunarodnim normama i pozitivnom diplomatskom praksom.

Zvuči naivno nuditi ovakav plan, na prvi pogled je neizvodiv, ali u Bosni i Hercegovini koja je izgubila osjećaj za sve razumne kriterije, u kojoj je korupcija način življenja, sila metod ostvarivanja ciljeva, samo iracionalna rješenja mogu biti djelotvorna. Na kraju, ako bi se na ovakav scenarij međunarodna zajednica, ipak, odlučila i Dodik bi morao doživjeti neku vrstu satisfakcije. Onda bi mu, u paketu, jer takav vid sporazumijevanja preferira, trebalo ponudi da istovremeno s prijemom BiH u neku vrstu članstva u EU i NATO bude zatvoren Ured visokog predstavnika, odu strane sudije iz Ustavnog suda BiH, budu ukinute neke državne agencije koja zaista nemaju smisao postojanja i zbog njegovog političkog partnera Dragana Čovića da bude izmijenjen Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Naravno, sve u skladu s međunarodnim standardima o ljudskim pravima i ustavom utvrđenim procedurama.

Ovdje bi se ostvarilo pitanje garancije koju je lider SDA Bakir Izetbegović dao Dodiku u pregovorima o deblokadi izvršne vlasti u institucijama BiH. U usvojenim Principima za formiranje vlasti na državnom nivou navedeno je da se „potvrđuje opredjeljenje za unaprijeđenje odnosa sa NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje vanjske politike.“ Ako Dodik dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine kao države, onda je potpuno legitimno pristupiti članstvu NATO-a na temelju prakse brojnih zemalja članica – raspisivanjem državnog referenduma, ma koliko referendum bio omražena riječ u političkom rječniku Bosne i Hercegovine.

Vrijeme radi za Dodika

Vrijeme igra za Dodika. Što se više bude odugovlačilo da mu se pošalje jasna poruka kako eksperiment koji provodi neće biti toleriran i nema izgleda na uspjeh, to će više rasti podrška njegovom snu o nezavisnosti i otcjepljenju entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine. Istovremeno će i među drugim građanima ove zemlje kvasati euroskepticizam i otpor prema NATO-u kao vojno-političkom savezu koji su podržavali, ali nisu od njega dobili očekivanu zaštitu. Sve to može dovesti do eskalacije krize, pa čak i sukoba koji će teško biti izolirati.

Ako je neko slučajno zaboravio lekciju iz bliže povijesti, evo teorijskog podsjećanja. Bolje teorijsko, nego praktično. Bosnu i Hercegovinu nije moguće podijeliti bez krvi. Nema ni minimum uvjeta da do disolucije bilo kog njenog dijela dođe mirnim putem. Ovu lekciju treba naučiti napamet i naizust kako bi se mogla ponoviti svakome ko živi u iluziji da je u BiH moguć čehoslovački model.

Ako kriza izmakne kontroli uzaludni su svi uspjesi koji su postignuti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, uzaludan je pokušaj obnavljanja dijaloga Srbije i Kosova i Evropska unija suočit će se ponovo sa žarištem na svojoj južnoj balkanskoj granici.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera