Dodik pokušava državi uzeti grunt i prepisati ga na entitete

Daytonski ustav ima ugrađen mehanizam koji onemogućava blokadu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kaže Damir Arnaut (Al Jazeera)

Predstavnici Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, neće učestvovati u radu državnih tijela, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio Zakon o poljoprivrednom zemljištu u RS-u, prema kojem su javna poljoprivredna dobra trebala biti uknjižena kao vlasništvo RS-a, uz objašnjenje da je to pitanje isključivo u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

Odluka Ustavnog suda pojačala je političku krizu u zemlji, a član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda i predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, osim blokada rada državnih tijela, ponovo je najavio “raspad Bosne i Hercegovine”.

Dodik je u četvrtak zatražio izmjene Ustava Bosne i Hercegovine na način da se iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine otpuste strane sudije, koje trenutno osiguravaju transparentnost rada tog suda. On je optužio međunarodnu zajednicu, ambasade zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini, da se miješaju u unutrašnje stvari zemlje, insistirajući na odlasku iz Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika međunarodne zajednice, kao vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. godine zaustavio rat u zemlji.

Do ratnih ciljeva političkim pritiscima

Dodik je rekao da zapadne ambasade u Bosni i Hercegovini rade u korist Bošnjaka, a na štetu RS-a, najavljujući radikalne poteze, među njima i odbacivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

“Vjerujem da je Bosna i Hercegovina u bezizlaznoj situaciji”, kazao je Dodik, ali ipak vjeruje da će se očuvati mir i tragati za političkim rješenjima, dodajući kako je lično odlučan ne dopustiti bilo kakvu intervenciju međunarodne zajednice koja je svojim “idealizmom” narušila odnose u Bosni i Hercegovini.

Dodikova je teza kako je stoga nužan novi razgovor o odnosima u Bosni i Hercegovini bez uplitanja međunarodne zajednice.

Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine, kaže da je jedan od uslova za odlazak predstavnika međunarodne zajednice iz Bosne i Hercegovine “prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti”, koje domaće vlasti ne uspijevaju postići još od 2005. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji bi to pitanje uredio.

“Dodik zagovara koncept koji podrazumijeva da se državi Bosni i Hercegovini oduzme grunt i upiše na entitete”, rekao je Cero za Al Jazeeru.

‘SDA je SNSD-u dala mehanizam blokade’

Smatra da je to nemoguće, dodajući da je rat u Bosni i Hercegovini devedesetih godina također motiviran željom za teritorijom Bosne i Hercegovine. Ocjenjuje da se ti neuspjeli ciljevi sada pokušavaju realizirati političkim pritiscima i ucjenama.

“Dodik zagovara koncept etnicizacije grunta”, kazao je Cero te pozvao međunarodnu zajednicu da moderira u rješavaju ovog pitanja.

Govoreći o posljedicama koje novonastala situacija može imati po stabilnost u Bosni i Hercegovini, Cero kaže da u slučaju ugrožavanja mira u zemlji visoko predstavnik ima mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda pozvati proširenje međunarodnih oružanih snaga na prostor Bosne i Hercegovine.

Damir Arnaut, nezavisni zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kaže da “Daytonski ustav [Bosne i Hercegovine] ima ugrađen mehanizam koji onemogućava blokadu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, takozvano prisilno učešće. Ukoliko u drugom krugu glasanja najmanje deset zastupnika ili delegata iz RS-a ne glasa protiv neke odluke, ta odluka je usvojena, rekao je Arnaut za Al Jazeeru.

Problem je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u kojem SNSD može opstruirati donošenje odluka, kaže Arnaut, optužujući da je SNSD-u mehanizme blokade omogućila vodeća stranka u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Stanka demokratske akcije (SDA).

Sudija koji se ‘predao’ političarima

Stvarni državni udar Arnaut vidi u izjavi Milana Tegeltije, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, krovne pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini, koji je najavio da će pratiti političke zaključke Narodne skupštine RS-a o blokadi državnih organa.

Tegeltija je “poistovijetio pravosudne s političkim (zakonodavnim i izvršnim) organima vlasti, svojom izjavom da će pratiti političke zaključke Narodne skupštine RS-a”, kaže  i dodaje kako je “to je čovjek koji priča o nezavisnosti pravosuđa, a ovom izjavom se stavio pod potpunu političku kontrolu Milorada Dodika”.

Iz Ureda visokog predstavnika u srijedu su saopćili da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine kamen-temeljac na kojem počiva ustavni okvir Bosne i Hercegovine te da su entiteti obvezni potpuno poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje su konačne i obavezujuće.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine podržali su i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini te Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Izvor: Al Jazeera